DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
106 — Opazka uredničtva. Drago nam je, da je g. pisac potanko opisao cielu ovu zgodu, koju su Saborčani imali sa svojom imovnom obćinom, jer se iz nje najbolje vidi s kakovimi se sve potežkodami imaju gdjekad u nas šumske uprave baviti. Trgovački ugovor međ Austro-Ugarskom i Njemačkom. Promet sa šumskimi proizvodi našega, austro-ugarskoga, carinskoga područja, najživlji je sa gusto napučenim Njemačkim carstvom. Vanredni razvitak njemačke industrije izazvao je toliku potrebu na drvu, da se ta potreba iz njemačkih šuma namirivati ne može, ved je Njemačka u velikoj mjeri upućena na uvoz drva, naročito na uvoz iz naše monarkije. Od velike je važnosti dakle po austro-ugarske sumovlastnike i drvotršce, kakav će se trgovački ugovor s Njemačkom sklopiti. Nedavno je taj ugovor sklopljen, pa će ga valjda doskora i parlamenti primiti. O tom se ugovoru mnogo piše i razpravlja, te je nedavno u uglednom listu »Oesterreiehische Forst- und Jagd- Zeitung", izašao lijep članak pod gornjim naslovom s kojim želimo upoznati i naše cijenjene čitaoce, pak ga s tog niže u prevodu donosimo. Članak glasi : »Trgovački ugovor međ Austro-Ugarskom i Njemačkom sklopljen je. Već samo ta činjenica, a da se i ne obazremo na sadržaj njenih zaključaka, kadra je, da u eksportirajućim krugovima uzbudi neko čuvstvo trgovačke sigurnosti; dokončan je sav dosadanji strah i sva ona mučna neizvjesnost. Ma da tomu ugovoru treba još i ratifikacija sa strane parlamenta, ipak se danas drži. da je već i ta gotova, jer je u trgovačkih ugovora (pa tako i u ovoga, o kom se govori) ta osebina, da ih parlamenat mora primiti onakve kakvi jesu, ili otkloniti. Oni naime sačinjavaju samo neki dio čitavog ugovornog operata, koji uključuje sve države, što ugovor međ sobom sklapaju, pa bi promjena u jednom njegovom dijelu imala za posljedicu promjenu i u drugom mu dijelu. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 107 — Novi je ugovor u glavnom obilježen tim, da se za izvoz agrarnih produkata iz naše monarkije u Njemačku ne de modi crpsti takve prednosti kao onim pređasnjima a Njemačka de, da bolje očuva svoje agrarne produkte, morati dati koncesija za izvoz pojedinih industrijalnih predmeta iz Austro-Ugarske. U šumarskom je pogledu onaj ugovor, o kome u potonje vrijeme uzvitlaše čitavo čudo priča, ispao bolje nego li se moglo isdekivati po onim »´isokim stavcima zaštitne carine njemačkog autonomnoga tarifa. U opde možemo otvoreno priznati, da sa se naši pregovarači držali vrlo hrabro branedi domaće interese. Usprkos tomu, što su carinski stavci autonomneg njemačkog tarifa znatno povišeni, polučena je u ovom ugovoru još niža carina nego li u zadnjem t. j . onom, koji još danas vrijedi. Za sirov o se drv o pladalo prema dosadanjem ugovoru 20 pfeniga za otesano drvo 30 pfeniga, za p i- Ijen u rob u 80 pfeniga po metričkoj centi; ovi su stavci sniženi na 12, 24 i 72 pfeniga. Ovo sniženje apsolutne visine carine, pa ona stalna diferencija od 60 pfeniga između sirovoga drva i piljene robe, bez sumnje de vrlo dobro dođi našem eksportu drva. Sniženje carine pokazuje se i kod ž e 1 j e zničkihpodvlaka i bačvarskogdrva. Za slučaj »ocarinjivanja po prostoru« svakako de se upotrijebiti neki ključ za preračunavanje, koji de odgovarati tehničkim odnošajima, a razlikovati će tvrdo i meko drvo, tako, da de otpasti dosadanje ocarinjivanja tvrdoga drva po jedrom metru. Nu ta okolnost nije od nikake bitne važnosti po naš eksport. Kora za proizvodnju tanina prosta je od carine, premda je u njemičkom tarifu bila na nju udarena carina od K. 1´50. Znatno je napokon snižena carina na »drven i materijal za p 0 p 1 0 č i v a n j e«. Obzirom na uvoz k nama nisu — kako je znano — u novi autonomni tarif uvrštene još nikake carine, pa ih nisu mogli uvrstiti ni u ugovoru spram Njemačke. Sniženje cijena na quebracho drvo s 1 krune na 20 filira ne de škoditi našoj produkciji kore za tanin; bit de naprotiv |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 108 — od velike koristi tuzemnoj proizvodnji taninskih ekstraktii tvornicama kož&. (strojarnicama), U interesu tuzemnog obrađivanja statuiran je novi stavak od K. 1"20 na smrvljeno quebracho-drvo, koje je dosad bilo prosto od carine. Taninski su ekstrakti bili dosad zastiđeni s K. 3´60. Sad je pak povišena carina za tekuće na K. 4´26, a za krate na K. 7´60 (bruto). Samo za ekstrakt iz kestenova drva i sumahov ekstrakt vrijedi još dosadanja carina. Evo kratkog tabelarnoga pregleda novih njemačkih carinskih stavaka prema onima dosadanjima. Carinski stavak u markama novi stari poq po m^ poq. po m^ Građevno i tvorivno drvo, sirovo, tvrdo 0-12 1-08 0-20 1-20 Porabno drvo, mekano ... . 0-12 0-72 0-20 1-20 Otesano (i ino na »šumski« ot.) drvo, tvrdo 0-24 1-92 0-30 1-80 Mekano 0-24 1-44 03 0 l´SO Piljeno tvrdo 0 73 5-76 0-80 4-80 Mekano 07 2 4-32 0-80 4-80 Željezničke podvlake, tvrde . . 0-24 1-92 03 0 1-80 Željezničke podvlake, mekane . 0-24 1-44 0-30 1-80 Bačvarsko drvo hrastovo . . . 0-20 1-60 0-20 1-20 Dužice iz ostalog tvrdog drva . 0-30 2*40 0-30 1-80 Dužice iz mekoga drva . . 0-30 1-80 0-30 1-80 Kora za tanin prosto prosto Šiške prosto prosto Šumske biljke ..... . prosto prosto Pokućtvo i dijelovi mu, prosto, nefournirauo iz mekoga drva, sirovo 4-50 3" — iz mekoga drva, obrađeno . 10´—´ 10´— iz tvrdog i masivnog svinutog drva, sirovo ili obrađeno . 10´— 10´— |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 109 — Carinski stavak u markama novi stari q po m^ po q po m Prosto pokućtvo i dijelovi mu, fournirano sirovo ... . 10-— 10— Prosto pokudtvo, obrađeno . . . 15-— 10-— Kako se vidi prilično je znatno snižena carina na trupce, a to de vrlo dobro doći eksportu ovih. Njemačka je snizila i carinu na rezanu robu, no zato se dosađanji razmjer carine među sirovim i rezanim drvom pooštrio s 1 : 4 na 1 : 6. No u interesu izvoza naše rezane robe željeti je, e bi se ovaj razmjer ublažio, pa tako našoj drvarskoj industriji (pilanama) olakšala utakmica na njemačkom tržištu*. U sjednici njemačkog državnog vijeća od 1. veljače 1906. rekao je državni kancelar grof Biilow kod pregovora glede ugovora među ostalim i ovo : »Direktno popustismo kod ječma za hranu i kod drveta. Da smo se čvrsto držali dosadanjih stavaka za drvo, bilo bi nemoguće, da u opće dođe do trgovačkoga ugovora s Austrougarskom i Rusijom. Njemačka ne može, da svoju potrebu na na drvu namiri vlastitim sredstvima, pa se zato i dopustilo, da se snizi carina na sirovo i otesano drvo. Rusija se uza to obvezala, da za trajanja ugovora ne će ni na svoje sirovo drvo ni na otesano drvo udariti niti kakvu izvoznu carinu ni zabranu «. Novi će ugovor, kako je dogovoreno, stupiti u krijepost 15. veljače 1906. Taj će dakle datum biti odlučan za valjanost sviju novih ugovora u opće. Obzirom na to ustanovljene su u ugovorima, što ih je Njemačka sklopila s Italijom, Belgijom, Rumunjskom, Srbijom, Švicarskom, takve odredbe, koje omogućuju, da novi ugovori u to naumljeno vrijeme stupe u život. Novi će ugovor trajati do 31. prosinca 1917., nu ipak obje * Carinski stavci ugovora : po 12 pfeniga za trupce, a 24 pfeniga za drvo po duljini tesano i željezničke podvlake, prihvaćeni su s njemačke strane za Rusiju, Rumunjsku, Srbiju i Auatro-Ugarsku. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 110 — stranke mogu ugovor otkazati ved sa 31. prosinca 1915., a to je nužno obzirom na to, kad ističe rok austro-ugarskom trgovačkom savezu. Nova je u ugovoru klauzula o »sudištu za prijepore«, koje ima riješavati različnosti mnijenja u tarifalnim pitanjima. Prema tome — na zahtjev jedne ili druge stranke, koje ugovor sklapaju — spada pred to sudište ovo: raznolikosti mišljenja glede tumačenja i uporabe tarifa uključivši i naknadne odredbe kao i carinske stavke o tarifama, koje je jedna od stranaka ugovorila 8 nekom trečom državom. Prijedlozi, da se kompetencija toga sudišta raširi i dalje, otklonjeni su, jer valja najprije pričekati i vidjeti, kako će se ta uredba održati na tom ograničenom polju. Nu ipak je pružena mogućnost, da se to područje može i raširiti; učinjeno je to jednom odredbom, koja naređuje, da se u slučaju potrebe — uz posebnu dakako obavijest — mogu pred to sudište iznjeti i druge razlikosti u mišljenju glede tumačenia i uporabe ugovora. Po naš eksport u Njemačku važan je nadalje još i onaj uvjet njemačko-ruskog trgovačkog ugovora: »Ruska se vlada obvezuje, da za trajanja sadanjeg ugovora ne če udariti nikakve izvozne carine ni na sirovo ni na otesano drvo, i da ne će braniti izvoz takvoga drva«. Tim je i u nas nestalo tla, na kom bi se mogla povesti agitacija za kakvu izvoznu carinu na drvo. Već otprije nije bilo izgleda na uspjeli, a po gotovo je sad, kad je Rusija ispala iz kombinacije, isključeno, da bi agitacija u nas mogla eventualno računati na kakov slični postupak kao u Rusiji. Njemačko je savezno vijeće već pretreslo trgovačke ugovore ; sad leže pred saborom. Svih 7 smatra savezno vijeće kao neki nedjeljivi ugovorni operat. Sabor mora ili svih 7 primiti ili ih sve otkloniti. Teško je odlučiti, kakova će sudbina stići ugovornu osnovu u nas. Uslijed prošlih saborskih izbora u Ugarskoj nije izvjesno, sto će biti s carinskom zajednicom međ AustrijomUgarskom. Ne pođu li prilike u Ugarskoj svojim redovitim |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 111 — putem — a čini se, da će tako nekako biti — ne de modi stupiti u život ni ovaj netom međ Austro-Ugarskom i Njemačkom sklopljeni ugovor. Dojakošnja jedinstvenost u trgovačko- političkom zastupanju naše monarkije prema vani rascijepila bi se na dvoje; svaki bi dio, Austrija i Ugarska, sasvim samostalno sklapao ugovore s inozemstvom, pa i međusobno, jer bi trebalo između oba dijela udariti carinsku granicu, i sve trgovačke odnosaje urediti jednim ugovorom, koji bi stupio na mjesto nagode ; razumije se samo od sebe, da bi to segnulo duboko u ugovorni operat, koji ved evo leži gotov. Veseli nas bar to, da je sabor u nas došao napokon do uviđavnosti i prionuo uz pozitivan rad«;. Preveo U. ml. Opazka uredničtva. Iz ovoga se članka vidi, da su se austro-ugarski ugovaratelji doista svojski zauzeti morali, kad im je uspjelo ovako pregovore dokončati. Kad su razprave započele, Niemei su stavljali vrlo težke uvjete, od kojih su tečajem razprava ipak u glavnom odustali. Pitanje je samo: nije li možda živo zauzimanje naših ugovaratelja ipak bio posao — uzaludan. Bude li se s ugarske strane išlo ved sada za uzpostavbom samostalnoga carinskoga područja, tad bi se, mislimo, morali sasvim novi trgovački ugovori sklopiti. Da li bi se u tom slučaju moglo polučiti za ugarsko-hrvatsko carinsko područje iste ili vede pogodnosti, svakako je pitanje, jer u tom slučaju Niemci ne imaju više posla s jednim jakim — sebi gotovo ravnim — ugovarateljem, ved sa dva slaba.. Kako pak jaki prave ugovore sa slabima, to je poznato. Bilo u ostalom kako mu drago, i za Austriju i za Ugarsku ostat de uvjek od najvede važnosti, kakovi de im i u budude biti ugovori s Njemačkom, 8 kojom stoje u najvedem trgovačkom saobradaju, kojega se važnost još k tomu od godine do godine diže. |