DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 112 — Izvoz drva iz Ugarske, Hr- Vrst robe u vagonima po 10.000 kg. 1904 1903 1902 i 1901 Gorivo drvo, kora 13016 10774 10606 Drvna vuna i piljeviua 148 53 180 J46 Građevno i tvorivo drvo, sirovo neotesano, hrastovo 5085 3772 3074 orahovo, lovorovo i uljikovo 233 302 319 4353 višnjevo, javorovo, kruškovo, trešnjovo, šljivovo i ljeskovo 507 525 400 506 jasenovo, brijestovo, vrbovo, akacijino, grabovo 1639 1597 1204 I 2308 bukovo 531 364 424 lipovo, topolovo, jalšovo, jasikovo 367 478 427 \ 7826 crnogorižno (izuzevši stupovlje iz crnogor. drva) 5543 6544 7950 Stupovi iz crnogoričnog drva 61 114 15 317 Rudarsko drvo i drvni odrezci ´ 2612 4156 5783 7832 Željezničke podvlake 5250 3991 7600 10087 Dužice, dna za bačve, tvrdo 9661 7099 7600 14743 Piljena roba i otesano tvorivo drvo hrastovo- 14550 14851 13933 orahovo, lovorovo i uljikovo 53 40 60 14765 javorovo, kruškovo, trešnjovo, brezovo, višnjevo, šljivovo i ljeskovo 165 133 108 jasenovo, brijestovo, vrbovo, akacijino, grabovo i kestenovo 823 829 677 \ 7124 bukovo 6409 6893 5914 lipovo, topolovo, jasikovo 180 105 70 |32711 crnogorično 28445 31700 28174 Sindra 16 24 48 33 kolje za vinograde i hmeljnike piljeno ili cijepano 147 168 209 199, Vrbovo šiblje 67 68 63 67 Ukupno 94703 95532 99O09 116486´ Trgovačka vrijednost 1904. 66,085.773 K 1903. 66,555.106 K 19U2. 62,604.410 K K ovim podatcima službene ugarske statistike primjetiti je, da je izvoz drva iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije u Austriju u godini 1904. porasao za kojih 1900 vagona, dok je onaj u carinsko inozemstvo pao za kojih 2800 vagona. Od 427.191 vagona ukupnoga izvoza drva iz čitave monarhije otpada na Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju 54.500 vagona, dakle okruglo 137o- Bududi da znatna količina drva ide iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije reekspedieiouim putem preko Austrije u carinsko inozemstvo, može se reći, da na ukupnom izvozu čitave monarhije participira Ugarska, Hrvatska i Slavonija s 207o |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 113 vatske i Slavonije u god. 1904. Austrija Njemačka Švicarska Franceska Belgija Holandija Engleska Rumunjska Italija 8724 134 931 2466 6 66 290 1257 57 224 4 1 368 137 798 525 13 5 279 8 288 2 54 364 3 1855 1606 60 1882 31 2495 114 3970 828 42 62 51 2301 1847 151 4423 8 93 77 1 2884 3249 815 3199 1902 363 1089 733 38 13 2 110 25 12 4 463 140 53 4 1 21 102 2527 384 341 68 2 11 13 1971 132 36 7 11322 16 6801 81 1398 3 (;65 1915 2039 1808 145 66 (Manje za 829 vag ´ona negc ) 1903., manje za 2892 vaj ;ona negc ) 1902. manje za 20.35 ) vagona nego 190 1-) Označimo li vrijednost drva, koje se iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije eksportira u Austriju, s 2IV4 milijuna kruna, onda je vrijednost izvoza iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije u carinsko inozemstvo 5174 milijuna kruna, tako da Ugarska, Hrvatska i Slavonija participira na čitavom izvozu monarhije s nešto više od 21%, a obazremo li se i na onu množinu drva, koja se reekspedira, i oko 247o. Odnošaje izvoza i uvoza međ´ Austrijom te Ugarskom, Hrvatskom i Slavonijom, potanje če razjasniti podatci u 1021. broju niže spomenutog lista. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 114 — Ostali detajli o eksportu drva iz Ugarske, Hrvatske i Slavonije, poimence pak varijacije u izvozu pojedinih vrsti drva spram pređašujih godina, lako se vide iz gornje pregledne skrižaljke. * Qvoz drva u Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju izgledao je prošle godine ovako: Osim onih 29.920 (1903 24.231) vagona, koje iskazuje statistika o prometu međ´ jednom i drugom polovicom monarhije, importirala je ugarska polovica — isključivši gorivo drvo, pluto, izvaneuropejsku drvenu robu, šindru, kolje za vinograde, vrbovo šiblje (a 5000 vagona), kojemu statit^tika ne kazuje provenijencije — ovo: Iz Bosn e 19 vagona sirovog hrastovog tvorivog drva, 16 vagona hrastovih trupaca, 280 vagona lipovih, topolovih i trepetljikovih tnipaca, 1306 vagona crnogoričnih trupaca, 13 vagona rudarskog drva, 404 vagona podvlaka, 1666 vagona dužica. 105 vagona hrastove rezane robe, 1 vagon orahove piljene robe, 6 vagona javorove piljene robe, 4 vagona grabove piljene robe, 1065 vagona bukove rezane robe, 10 vagona lipove i jalšove piljene robe, 2783 vagona smrekove i jelove rezane robe, ukupno 7680 (1903 : 5760) vagona. Iz Rumunjsk e 10.508 vagona smrekovih i jelovih trupaca, 49 vagona dužica, 6 vagona hrastove piljene robe. 48 vagona bukove rezane robe, 75 vagona crnogorične piljene robe i 34 vagona različne drvene robe, ukupno 10.680 (1903: 7355) vagona. Iz Srbij e (izključivši promet na granici): 58 vagona rudarskog drveta, 13 vagona podvlaka, 93 vagona dužica i 15 vagona različne drvene robe, ukupno 169 (1903: 221) vagona. Nadalje iz Turske 93 vagona, iz Rusije 43 vagona (jalšovo, itd.), a iz Njemačk e 15 vagona, ukupno 151 vagon. Ukupni uvoz drva u Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju iznosi prema tome, uključivši i import iz Austrije i Bosne, |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 115 — oko 51.720 (1903: 39.000), a uporedimo li ga s ukupnim izvozom od 95.530 vagona, rezultira 41.000 (1903: 57.000) vagona kao suvišak na izvozu. Trgovačku vrijednost ukupnoga uvoza u Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju za godinu 1904. iskazuju 8 21-4(1903:17) milijuna kruna; od toga otpada na Austriju nešto preko 147* (1903: ll´/j) milijuna kruna. Vrijednost ukupnog izvoza Ugarske, Hrvatske i Slavonije iznosi kao i 1903. 66 milijuna kruna, a na toj svoti participira Austrija s 21V4 milijuaa kruna. Aktiva bilance za trgovinu s drvom u ugarskoj polovici t. j . vrijednost suviska na izvozu iznosi za 1904. oko 45V2 mi´lijuna kruna (1903; 50 milijuna kruna). (Iz lista: O. u. Centralblatt fiir Walderzeugnisse). Posveta lovaca u Japanu. Neki Nijemac pripovijeda u jednim lovačkim novinama ovo: Kad se sjetim, koliko junačtvo pokazuju Japanci u sadanjera ratu, kolikoiii snagom preziru smrt, padne mi nehotice na um jedna rijetka zgoda, što sam je doživio boraveći u japanskom glavnom gradu Tokio. I sad me groza 8{)opane, sjetiv se slave, što prikazuje neku vrst posvete lovaca. Po-i svečuju se naime u Japanu svi oni, koji se bave hvatanjem, strijeljanjem i ubijanjem divljači, pa i njihove obitelji i čitave lovačke družine. Pri tome se sakupi mnogobrojna svjetina. To slavlje po frenetičnom oduševljenju i svemožnom vjerom tako sugestivno na prisutne djeluje, da se ni mi Evropejci nismo mogli toga dojma otresti. Posvetna slava sastoji se u tome, da se u vatri iskušaju oni, koji se imadu posvetiti, a posveta se obavlja uz velike ceremonije. Kad nadode dan njihova boga, zaštitnika brda Ontaki, obavlja se žrtva, kojoj čovjek ne može prisustvovati a da ga strah i užas ne spopane. Na podnožju toga brda sagrađen je mali šintoistički hram*, a nalazi se u pozadini gledališta. Ovoj je izvanrednoj slavi prisustvovalo vrlo mnogo * šintoizam je glavna pučka vjera Japanaca. , |