DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 120 —


Stanje industrije drva i reziva u području
zagrebačke trgovačko-obrtničke komore u
g. 1903.


Iz komorskog izvjesna vadimo sliedede:


ladustrij a drva i reziva. Industrija, odnosno obrt
drva i s tim u savezu stojeda trgovina sa drvom tvori uz gospodarsku
produkciju najvažniju privrednu granu u Hrvatskoj.


Skupinu ovu sačinjava 1151 poduzede odnosno za 7 manje
nego u god. 1902., i to poimence sliedeća: 802 stolara, 172
bačvara, 50 tokara, 30 košarača, 16 kefira, 12 česljara 11
brdara, 9 pletioca stolara, 6 pozlatara, 1 pletioc hasura, zatim
11 proizvadjača sirovih štapova, 3 tvornice pokučtva i drvene
robe, 2 tvornice štapova te po 1 tvornica kefa i metala i parketa.


Stolarstvo . Kod obrtš, ovamo spadajudih iztidu se koli
brojem toli obsegom rada stolari, koji u glavnom gradu radi
živahne gradjevne sezone imadjahu u god. 1903. prilično mnogo
posla u svim granama svoga obrta. Težko se ipak u pogledu
pokudtva osjeda utakmica tvorničke industrije, i to u neznatnoj
mjeri od domade, ali od strane, austrijske, koja putem trgovine
(trgovaca sa gotovim pokudtvom ima u području zagrebačke
komore 15) poplavljuje domada tržišta sa prostijom i finom
robom. Da se toj utakmici po mogudnosti odhrvaju, ustrojiše
zagrebački stolari prije tri godine udrugu za proizvadjanja pokudtva
i tapetarske robe, koja se sve to bolje razvija, kako de
0 tom kod obrtnog udrugarstva obširnije biti spomena.


Ostali obrti drva. Bačvarski obrt pridiže se lagahno
uslied regeneracije domadeg vinogradarstva. Košaračtvo pak,
koje promede poglavito proizvode kudnog obrta, razvija se uztrajno
sve to bolje, osobito u zagorskim predjelima, gdje se kosare
ol slame, pleteri, rogozne torbe razna druga prosta košaračka
roba i pčelinje košnice u više stotina hiljada komada
prave, a ponešto se i u Austriju izvaža. Finija gotova roba
košaračka uvaža se za tuzemne potrebe iz Ceske i Njemačke,
a prostija ponešto iz Ugarske.




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 121 —


Medju kefarima, košaračima i pletiocima stolaca zauzima
odlično mjesto družtvo sv. Vida za podupiranje sliepaca
u Zagrebu, koje je u god. 1903. proizvelo i razpačalo robe
spomenute vrsti za K. 17.526. Ostale posebne, ne iztaknute
obrtne grane razvijaju se u dojakošnjem čednom obsegu.


Proizvadjanje sirovih štapova. Od pitoma kestenova
drva proizvadjaju se u Hrvatskoj od nekoliko godina sirovi
štapovi za industrijsko preradjivanje, koji su poznati na
medjunarodnom tržištu pod imenom »Congo-štapova« premda
su izključivo hrvatski specijalitet. Radi preobilne produkcije
padala je ciena te robe rapidno, te je danas u prispodobi
prama god. 1898. nazadovala za 160% od prilike. Središte je
ove primitivne industrije, bolje rečeno polufabrika u Karlovcu,
odakle dobra trečina čitave produkcije u Hrvatskoj dolazi na
svjetsko tržište.


God. 1903. bila je potražba za sirovim štapovima izvanredno
velika, jamačno prelazno, jer je u godinama 1900./2.
proizvodnja bila slabija, pa su s toga sve zalihe naših proizvadjača
i trgovaca na jagmu razprodane uz prosječnu cienu od
kojih K 120 po 1000 komada, odnosno za 257o skuplje no što
za razne vrsti (95/100 14/18, 95/100 18/24, 12/cm. 14/18 i
18/24) bijaše polučeno u god 1902. U području zagrebačke
´komore proizvedeno je u svemu oko 7 miljuna komada u vrijednosti
od K 800.000, a toga je 507o izvezeno izravno u Sjevernu
Ameriku, po 157o u Njemačku, Englesku, 107o ^ Francesku,
a ostatak od l07o u Italiju, Španjolsku i Rusiju. Radi
nedostatka zalihe kestenovih štapova, počeli su strani uvozači
potraživati gladke hrastove štapove, te su napose iz Amerike
za god. 1904. unapred več stvoreni oveći zaključci za dobavu
jedne i druge vrsti sirovih štapova.


Tvorenje gotovih štapova. Gotove štapove za šetnju,
kišobrane i suncobrane proizvadjaju u području zagrebačke komore
dvie tvornice, jedna u Bregani kraj Samobora, a druga
u Zagrebu. Prva postoji od god. 1885. te radi sa 250 radnika,
a potonja od god. 1901. sa 40 radnika. Obje proizvedoše u
god 1903. preko 5 miljuna komada stapova razne vrsti, koji




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 122 —


nadjose gladke prodje po e/ropskim i prekomorskim državama,
kao u Ugarskoj, Austriji, Njemačkoj, Bosni, Italiji, Franceskoj,
Engleskoj, Ruskoj, Španjolskoj, Švedskoj i Egiptu. Konjunkture
su u ovoj godini bile poljnije nego u predidućoj, napose, jer je
potražba sa nekim uzorcima bila veća. Tvorničari se tuže na
visoke željezničke tarife. Naročito su proizvodi breganske tvornice
veoma dotjerani i posvuda rado traženi, jer koliko svojom
kakvoćom toliko cienama mogu da se uspješno takme sa najboljom
inostranom robom.


Tvornice pokučtva. Kraj spomenute stolarske udruge
bave se proizvadjanjem pokućtva dvie tvornice, i to jedna u
Zagrebu, a druga u Varaždinu Zagrebačka se iztiče kao osobito
ugledno poduzeće, koje stalno zaposluje 120 radnika, a
pritigotavlja pretežno samo umjetno pokućtvo, drveno i ta´ etirano
posvjećujue osobitu pažnjo uredjivaju svratišta i vila, te sa
svojim proizvodima stoji na visini moderne tehnike. Pomanjkanje
izdašnije poslovne glavnice sprečava o^o znamenito poduzeće, da
obraća veću pažnju na carinsko inozemstvo, premda se je dosad
nekoliko puta uspješno ogledalo u Italiji i Egiptu. Skoro 807o
čitave svoje produkcije smjestila je ova tvornica po raznim
mjestima Austrije, a po 10% u Hrvatskoj i Ugarskoj.


Tvornica u Varaždina prenesena je god 1903. tamo iz
Slanja kraj Ludbriega te proizvadja razno pokućtvo iz savijena
bukova drva u izvrstnoj kakvoći i izradbi. Pobliži podatci o njoj
nisu komori na dohvatu.


Proi z V ad j an je parketa. Proizvadjanjem parketa iz
hrastova i bukova drva bavi se nariičito tvornica u Zagrebu, koja je
u god. 1905. zabavljala 80 radnika i proizvela 80.000 četvornih
metara daščice za pod. Od toga je ostalo u Hrvatskoj i Slavoniji
40%, a izvezeno je 557o u Austriju, 47o u Srbiju i po
O´oVo u Bosnu i Italiju. Produkcija se je naprama predidućoj
godini doduše umnožila za 157o, ali je konkurencija ciene ponešto
potisnula. Tvorenjem friza bavi se još jedna paropila u
Zagrebu, ali u malom obsegu..


Pilane . Broj pilana pomnožio se je za samo jedno omanje
poduzeće, a ima u svemu 16 običnih i 9 na paru. Od potonjih




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 123 —


dolaze u obzir kao znamenita eksportna poduzeća paropilana
u Ceraomercu kraj Zagreba, koja je radila sa 170 radnika i
ona u Capragu kraj Siska sa 75 radnika. Produkcijoni, a i
poslovni odnošaji njihovi držaše se u granicama od godine
1902. Prva je proizvela 9.300 kub. metara hrastove piljene
robe te ju razpačala u iznosu od 46´´/o u Francesku, 347o n
Njemačku, 13Vo u Austriju, 6% u Ua;arsku, a l7o ^ Englesku,
a potonja je svu svoju produkciju od 250i) kub. metira odpremila
u Belgiju. Trgovačka vriednost izvezene robe ovih dvaju
poduzeča iznosila je oko 1 miljun K.


Tvornica kefa i metala. Tvornica kef a i metala u Novim
Cičama kraj Velike gorice, podigla se je u razdoblju od nekoliko
godina iz čednih granica postepeno od visine vrlo uglednog
industrijskog" poduzeća, koje je u god. 1903. zaposlivalo 180
radnika, te je sa svojim proizvodima i na medjunarodnom
tržištu dobro uvedena. Pretežan dio sirovina, kao drvo, četinje
i konjsku dlaku nabavlja u tuzemstvu, a sirak za pravljenje
metala goji sama na svojem posjedu.


Od svoje znamenite produkcije svakovrstnih kefa, koje se
izradbom i cienom uspješno takme sa inostranim proizvodima,
te metala, razpačala je ta tvornica u Hrvatskoj 287o, dočim
je sve ostalo izvezeno u inostranstvo, i to po 207o ^ Ugarsku
i Herceg-Bosnu, 157o n Austriju, po 47o u Srbiju i Englesku,
37o u Bugarsku, a ostatak od 47o na Maltu, u Indiji, Egipat
i Transvaal. Izvoz na Iztok stagnirao je ponešto u izvještanoj
godini zbog nesigurnog političkog položaja, a s istog razloga
poskočiše ciene nuždnih sirovina, koje tvornica odanle povlači,
pa je stoga poslovna godina razmjerno nešto slabije zaključena,
nego prediduća.


Tvornici bi ovoj došlo veoma u prilog, kad bi se danas
postojeći razmjerno visoki željeznički povoz u realaciji prema
Rieci i Trstu primjereno snizio, jer bi se time ojačala njezina
konkurecijska sposobnost i snaga na inozemnim tržištima.


Proizvodnja drva za kefe, rolete i dr. Gotovo


drvo za kefe, zatim risače sprave od bukovine i stroj´^ve za




ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 124 —


pranje, proizvadja tvornica u Križevcima, koja je u g. 1903. zabavljala
80 radnika. Utakmica strane industrije i skupi željeznički
cieniei uzrokom su, da je proizvodna snaga ovog našeg
liepog poduzeća u izvještanoj godini nešto nazadovala, te se
prebježno morala povući sa tržišta u carinskom inozemstvu (Srbija,
Njemačka i Engleska), na kojem se je u godini 1902. i
ako u čednom obsegu, bila ogledala. Od ukupne produkcije
razpačala je tvornica u Ugarskoj 657o> u Austriji 287o, 57o u
Hrvatskoj i Slavoniji, a 27o u Herceg-Bosni.


Jedno poduzeće u Zagrebu, koje postoji tek nekoliko godina,
proizvadja žaluzije, rolete, drvene i željezne kapce, drvene
kovčežiće za vojnike i kartone, te bi se vrlo liepo moglo podignuti,
kad bi domaći javni i privatni krugovi u većoj mjeri vodili
0 njoj račun, jer koliko kakvoćom robe i izradbe, toliko i
cienom drži korak sa stranom utakmicom. Od proizvedene količine
razne robe razpačavano je u Hrvatskoj i Slavoniji 687o>
227o u razne krajeve Austrije, 67o u Bosnu i Hercegovim,
37o u Srbiju i u Ugarsku.


P r 0 i z V a d j a n j a č a Č k a 1 i c a. Za čudo je što u Hrvatskoj,
kao zemlji, koja obiluje svakojakim drvom, ne može da se udomi
proizvadjanje čačkalica, za koje je osobito prikladno ljeskovo
i javorovo drvo, kojeg kod nas dosta ima. Kr. hrv -slav.-dalm.
zemaljska vlada podielila je u prošloj godini nekom trgovcu u
Zagrebu dosta znatnu podporu, da uvede proizvadjanje čačkalica
putem kućnog obrta, nu radi loše organizacije posla, nije se
osnova vladina mogla oživotvoriti.


Posredna trgovina čačkalicama postoji u Zagrebu od nekoliko
godina u pažnje vriednom obsegu, te je u god. 1903.
prometnuto gotove robe iz Kranjske oko 300 milijuna komada
u vriednosti od K 120.000, i to u Austriju, Ugarsku, Bosnu,
Njemačku, Srbiju i Bugarsku.