DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 121 — Medju kefarima, košaračima i pletiocima stolaca zauzima odlično mjesto družtvo sv. Vida za podupiranje sliepaca u Zagrebu, koje je u god. 1903. proizvelo i razpačalo robe spomenute vrsti za K. 17.526. Ostale posebne, ne iztaknute obrtne grane razvijaju se u dojakošnjem čednom obsegu. Proizvadjanje sirovih štapova. Od pitoma kestenova drva proizvadjaju se u Hrvatskoj od nekoliko godina sirovi štapovi za industrijsko preradjivanje, koji su poznati na medjunarodnom tržištu pod imenom »Congo-štapova« premda su izključivo hrvatski specijalitet. Radi preobilne produkcije padala je ciena te robe rapidno, te je danas u prispodobi prama god. 1898. nazadovala za 160% od prilike. Središte je ove primitivne industrije, bolje rečeno polufabrika u Karlovcu, odakle dobra trečina čitave produkcije u Hrvatskoj dolazi na svjetsko tržište. God. 1903. bila je potražba za sirovim štapovima izvanredno velika, jamačno prelazno, jer je u godinama 1900./2. proizvodnja bila slabija, pa su s toga sve zalihe naših proizvadjača i trgovaca na jagmu razprodane uz prosječnu cienu od kojih K 120 po 1000 komada, odnosno za 257o skuplje no što za razne vrsti (95/100 14/18, 95/100 18/24, 12/cm. 14/18 i 18/24) bijaše polučeno u god 1902. U području zagrebačke ´komore proizvedeno je u svemu oko 7 miljuna komada u vrijednosti od K 800.000, a toga je 507o izvezeno izravno u Sjevernu Ameriku, po 157o u Njemačku, Englesku, 107o ^ Francesku, a ostatak od l07o u Italiju, Španjolsku i Rusiju. Radi nedostatka zalihe kestenovih štapova, počeli su strani uvozači potraživati gladke hrastove štapove, te su napose iz Amerike za god. 1904. unapred več stvoreni oveći zaključci za dobavu jedne i druge vrsti sirovih štapova. Tvorenje gotovih štapova. Gotove štapove za šetnju, kišobrane i suncobrane proizvadjaju u području zagrebačke komore dvie tvornice, jedna u Bregani kraj Samobora, a druga u Zagrebu. Prva postoji od god. 1885. te radi sa 250 radnika, a potonja od god. 1901. sa 40 radnika. Obje proizvedoše u god 1903. preko 5 miljuna komada stapova razne vrsti, koji |