DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
´iraaaraM liil* Br. 3. u ZAGREBU. 1. ožujka 1905. God. XXIX´ Uvrstbina oglasa: za 1 stranicu 16 K.; za ´/, stranice 8 K.; za ´/, stranice 5 K. 20 fil.; za ^|^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Selo Saborsko (Zaborsko). Piše Gašo Vac, kr. kot šumar. Pod tim naslovom želimo, da napišemo crticu, kako su Saborčani došli na najprepreniji, najjeftiniji i najjednostavniji način do ogromnog zemljišta, te postali vlastnici istoga. »Požarom šumu uništiti, šumsko tlo izkrciti, a tada isto usurpirati«, bila je deviza! Na ovu crticu, ponukala me je razprava g. koreferenta »šumskih šteta" u pr. g. šum. skupštini, koja glasi: V ^ »Žalibože ogulinska imovna obdina ima u tom pogledu težkog izkustva. Namjerice je često puta šum a po sami m ovlaštenicima podpaljena, da uzmognu okupirati šumsko tlo, te im je jednom i uspjelo uništiti oko 4000 jutara najljepše šume«. To je istina! Posto smo taj predmet pobliže proučili, to čemo ga vjerno predočiti, da vide sudrugovi, kakovi odnošaji vladaju u ovim krajevima. Prvo ali opisati <5emo u kratkim crticama selo Saborsko. Selo broji 1789 stanovnika, samih rimo-katolika Hrvata, spada pod upravnu obdinu Plaški, kotara Ogulin. Ciela povr šina por. obdine iznaša 10.502 j . 1283n´´. Zaselci su: Kapela, Medjedjani, Potoci, Ravni lug, Skrada. Kao zem. zajednica ima 73 rali šume i 756 rali pašnjaka, ali je to sve neuredjeno i usurpirano. Proteže se na cesti »Ogulin—Plaški—Plitvička— |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
- 98 — jezeza« ; a udaljeno je od Ogulina 50 kim.; Plaškoga 23 kilom., a na Plitvička jezera ima 16 kim. Narod jeste radin, marljiv i štedljiv. Ljudi su jakoga uz rasta. Idu na zaradu u Ameriku šalju novac kudi, pak po podižu kude, svoje gospodar, zgrade, gospodarstvo, stočarstvo i t. d. Drže i koze, sve bez dozvole! Marljivost im je svakako hvale vriedna. Selo leži u Kapelskom gorju, uz 612 mtr. nadmorske vi sine. Okruženo je crnogoricom, pak pruža putniku na jezera, romantičnu sliku alpinskoga kraja Nalazi se nedaleko sela ru ševina, do 5oO god. stare crkve. To je u kratkim crticama opis sela Saborski. Sada predjimo na samu stvar. Šumski predjeli: Sivnik, Prieka kosa, Skrada, Konjak, Pakljenar, Bršljanovica, Adimovac, Manduševac i Bjeli vrh, okružuju selo Saborsko. Godine 1891. mjeseca kolovoza pojavio se je požar u jednom šum. predjelu nedaleko Saborskoga, kasnije u drugom i t. d. tako, da je u kratkom razdobju „pakosti ljudskoj" pala žrtvom najljepša imovinska jelova šuma! »Strašan je to požar bio«! »Požar je nastao po nepoznatom zločincu« — kaže se! Narodna poslovica ali dobro kaže: »Selo lopova znade, ali ne de da ga odade« ! Tako je i u ovom slučaju. Kada su česti požari uništili najljepše dielove šume, tada je odpočelo svojevoljno (ved od prije naumljeno) krčenje i prisvajanje šumskoga tla. Osim toga prisvajali su si uviek svaku čistinu, progalinu, pustošinu i t. d. To im je u krvi! Uprava imovne obdine preduzela je sve, da spasi šumu i šum. tlo, ali sva su joj nastojanja ostala uzaludna. God. 1894. i 1895. vodjene su skupociene parnice i očevidi na »priznanje prava vlastničtva« pred kr. sudbenim stolom u Ogulinu«. Osude prve molbe, potvrdjene su po kr. banskom stolu i kr. stolu sedmorice, na »odstu p |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
- 99 — zemljišta imovnoj obćini po usurpantima«. Osude su ostale na papiru, a usurpantima ostalo je zemljište, sve do dana današnjega. To je posljedica te skupocjene parnice! U svojoj tvrdokornosti ostali su usurpartori pobjednici ! Ta parnica koštala je imovnu obdinu dosta novaca, pak je ipak uz »svoje pravo« ostala bez zemljišta! Kroz godine i godine širili su se usurpatori, kao pravi vlastnici, dočim je imovna obdina prama njima nemodna ostala. Pokušalo se je često puta upitao šumsko tlo kultivirati, ali sav posao bio je uzaludan. Usurpatori osujetili uvjek sve kulturne radnje, dapače uništili su kulturne radnje jur podignute kulture! Lugarsko osoblje vršilo je svoju dužnost, te prijavljivalo usurpatore šum. tla. Sve prijavnice radi spomenutih usurpacija, snašla je sudbina, kao i ostale prijavnice! Sporim riešavanjem prijavnica bili su usurpatori »obodreni « u svom radu, te su time još bolje bacili se na okupiranje šumskoga tla. Usurpatori uživali su nesmetano šum. tlo, pretvarajudi isto prema položaju u oranice i livade. Imovna obdina pladala je ali za njih porez i obd. namet. Radi usurpacije šum. tla podnašane su redovno sa strane imovne obdine — kako rekosmo — prijavnice. Tako su i u god. 1898. tužena kr, kot. oblasti u Ogulinu 62 usurpa toraito Marko S. kbr. 20. iz Saborskoga sa drugovi . Kr. kot. oblast povela je proti tuženima kazneni postupak. Iz stupca IV. kaznenoga upisnika vidimo, da je svaki okrivljen sa sliededim : »Šumski prekršaj, počinjen time, što je u. šumskom predjelu Preka kosa pokosio ... rali stare krčevine imovnog zemljišt a«. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 100 — u stupcu V. dolazi izjava okrivljenog, a glasi: N e p r iznaje Ye6 izjavljuje, da on i njegov otac dotično zemljište već preko 40 godina mirno uživaju, i da je isto većnjegov djed mirno uživao. Da ovaj izkaz nije istinit, sliedi iz toga, što je još god. 1891. t. j . prije požara u tom predjelu krasna šuma stajala! Svi okrivljenici izkazali su suglasno. Stupac VI. kq,z. up. nosi naslov: Izreka svjedokah i vje štakah za okrivljenika ili proti istomu. Ovaj stupac ostao je prazan t. j . ne ima izjave lugara, ni zastupnika imovne obdine. Stupac VII. kaz. up. glasi: »Oznaka onoga, što se uzima za dokazano, a i to čime je dokazano«. »Nij e dokazano« , oblast je stekla uvjerenje, da Sa- borčani nisu krivci. To je podloga osudi od 3. ožujka 1890. br. 3630., koja je u stupcu VIII. izrečena, a glasi: »Okrivljenik se riešava s razloga, što je mirnim uživanjem kroz 40 godina stekao dosjelošću pravo vlastničtva na odnosnu krčevinu, a u tom slučaju nije politička oblast nadležna dalje razpravljati« ! Tako su u I. molbi riešena krivnje sva 62 usurpatora! Proti ovoj presudi uložio je šum. gospodarstveni ured ogulinske imovne obdine utok, obrazlažući isti na sliedeći naČin : »Imovna obćina ogulinska po svojim organima, prijavljivala je svake godine prekršitelje sela Saborskoga od časa , kad su prekršitelji počeli krčiti šumu i obradjivati tlo, odnosno od časa, kada se je izmjerom doznalo, da je to zemljište vlastnost imovne obćine, koje joj je kao takovo od šumskoga erara predano, ali neomedjašeno. Ovi prekršitelji su redovito po si. kr. kot. oblasti u Ogulinu pronadjeni krivimi prekršaja šumskoga zakona i presudjeni su na odštetu time, što su bud izorali ili prekopali, budi pokosili dotično zemljište. Za dokaz toga navadjaju se sliedeća riešenja ... . Izim toga imovna obćina ogulinska podignula je god. 1896. gradjanske parnice, radi priznanja prava vlastnosti |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 101 — i ustupa u posjed nekretnina, proti glavnijim prekršiteljem sela Saborskoga. Svi ovi utuženi prekršitelji presudjeni su po kr. sudbeuom stolu u Ogulinu, potvrdjeuo rješitbami kr. banskoga stola, d a imadu priznati ogulinskoj imovnoj obćini pravo vlastniČtva na odnosne d jelove usu tpirani h čestica , radi kojih su sada okrivljenici riešefli. Prema tomu odrieseni okrivljenici dirali su u zemljište, koje je imovnoj obćini dosudjeno i kojeg je ona sad a vlast nica. Na ovaj temeljiti i stvarni utok sliedilo je na kr< kot. oblast u Ogulinu riešenje vel. kr. županijske oblasti u 0 . od 29. rujna 1899. broj 6371. a glasi: „U riešenju tamostranog izvještaja ođ 15. travnja 1899. br. 4673., kojim je ovamo na drugomolbeno riešenje predložen priziv šumsliogospodarstvenog ureda imovoe obćine ogulinske, proti tamošnje absolutorne, šumsko-ređarstvene presude od 3. ožujka 1899. br. St´SO. kojom su Marko S. kbr. 20. i drugovi svi iz Saborskoga riešeni krivnje što su usurpirali zemljišta imovne obćine ogulinske, odnosno priziv iste imovne obćine, po kotarskoj šumariji u D. — kamo selo Saborski spada protiv tamošnjih absolutornih šumsko-redarstvenih presuda od H. ožujka lb96. br. 320—325., kojima se Pero M. kbr. 27. i drugovi svi iz Saborskoga riešavaju krivnje, što su usurpirali zemljište imovne obćine ogulinske, obnalazi kr. ova županijska oblast, davši mjesta prizivima, ukinuti u cielosti napadnute presude s razloga, što ne stoji motivacija odrešujućih presuda, da su okrivljenici mirnim uživanjem kroz 40 godina, dakle dosjelošću stekli pravo vlaStničtva na odnosne krčevine, te da s toga razloga politiSka oblast nije kompetentna stvar razpravljati. I ne gledeć na to, da presuda te kr. kotar, oblasti sadržaje dvij e kontradikcije , jer u prvom dielu riešava okrivljenike, dakle se priznaje kompetentnom za rješavanje tog spora, dočim opet u drugom dielu izriće svoju inkompetenciju, dakle već po tom ne može stajati i ne može biti u nazočnim slučajevima govora o dosjelosti, pošto se za takovu zahtjeva medju ostalim miran posjed, kroz! zakonom propisano vrieme, dočim se dosielost, odnosno zastaru tem. §. 1497. o. g. z. prekida, oko usurpatora onaj, komu to pravo pristoji, pozove na sud, dakle ako ga tuži i uspije sa tužbom, što je ogulinska imovna obćina ne samo jedanput, već toliko puta činila i pred političkom oblasti i pred |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 102 — sudom, te joj je njeno pravo i priznato osudama, navedenim u prizivnim izvedenjima. Ne ima dakle sumnje, da nazočni slučajevi ne spadaju pod udar visokovladne okružnice od 24. svibnja 1885. br. 16.230.) glede uredjenja usurpacija, pošto nije dovoljno, da okrivljenici naprosto tvrde, da su već njihovi djedovi orali, kosili i t. d. upitne šumske krčevine, pogotovo, gdje je imovna obćina spremna dokazati, da je vlastnica tog zemljišta i da je uviek bila zaštićena u ovom posjedu. Iz svega toga sliedi, da se u ovim slučajevima imade postupati po ustanovama visoko-vladne naredbe od 24. svibnja 1885. br. 16230. Poziva se s toga ta kr. kot. oblast, da u tom predmetu ponovno odredi razpravu i da izreće novu presudu salvo recurso". Na upit kr. kot. oblast, kako da se u smislu toga riešenja postupa, odgovorila je vel. kr. žup. oblast riešenjem od 21. studena 1899. br. 16.841. „Iz svega toga sliedi, da se u ovim slučajevima imade postupati po ustanovama visoko-vladne naredbe od 24. svibnja 1885. br. 1(5.230" ima umetnuti iza rieči „po ustanovah" jošte „alineje četvrte" u svrhu detaljnije oznake. Primjećuje se, da valja naročito upozoriti stranke, nezadovoljne s ovom rješitbom od 29. rujna 1899. br. 6371. u koliko to ne bi bilo učinjeno, da im pristoji proti istoj pravo utoka u roku od 14 dana, na visoku kr. zem. vladu, odjel za unutarnje poslove. Pravo utoka nije bilo označeno u prvom riešenju. Rješitba vel. kr. žup. oblasti, proglašena je u selu Saborski, i sve su stranke upućene, da mogu uložiti utok, na vis. kr. zem. vladu. Tko zadovoljniji od Saborčanah! Usurpirano zemljište bezplatno uživati, a k tomu i utoke bezplatne ulagati, to je najjtftinije i najbolje, što si samo »pre friganac« zamisliti može! Utok uložen je kod obd. poglavarstva u Plaškom po 65 usurpatorah, u zapisniku od 13. siecnja 1900. a glasi: „Nismo zadovoljni sa odlukom s razloga, što naše zadruge to pre- porno zemljište već preko 40 godina bezprekidno i mirno uživaju, a to će nam potvrditi i mnogi naši seljani, koji su preko 60 god. stari prisegom". „Mi ne znamo, da li je sve to zemljište prigodom provadjanja katastralne mjeračine na naše zadruge napisano, pa ako možda koja če |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 103 stica nije na koju našu zadrugu po katastru napisana, to onda nije naša krivnja, nego je krivnja spomenutoga katastra, koji je to samo nehotice propustio". ,Pridodajemo i to, da su u isto doba 2 katastralna povjerenstva u našem selu Saborskom radila. Jedno je povjerenstvo mjerilo naša zemljištii, u blizini naših kuća, odnosno naša polja, a drugo povjerenstvo radilo je na okolnom zemljištu oko šuma, te je bilo nama nemoguće kod obadva povjerenstva u isti dan sudjelovati, pa tako su i te pogrieske nastale, kojih imade dosti puno, ne samo u odalnjem našem posjedu oko šuma, nege ih imade dosti i u zemljištu našem, ležećem bliže naših kuća". „Pošto mi imamo dovoljno starih ljudi, koji će pod prisegom potvrditi, da je ovo zemljište — tako zvane krčevine — od starine naše vlastničtvo, i da ga svaki nas najmanje preko 40 god. mirno uživamo, za to i molimo vis. kr. zemalj. vladu, odjel za unutarnje poslove, da riešenje vel. kr. žup. oblasti u 0. od 29. rujna 1899 br. G371. milostivo ukinuti, i nas od plaćanja neke odštete za uživanje toga prepornoga zemljišta osloboditi blagoizvoli". Tako glasi utok. I zbilja priznati se mora oširoumnost muža-seljaka (M. 8.), koji je utok tako liepo složio! Taj muž se razumije u kataster, izmjeru, dosjelost it. d.?! Bit će tu ponajviše »masla« selske gospode, koja se u pismo i zakon razumiju, naročito kada se radi proti interesima imovne obdine! Spomenuti utok, podnesen je visokoj kr. zem. vladi, odjelu za unutarnje poslove, na koji utok, sliedilo je sliedeće riešenje: „Rješavajuć izvješće od 7. veljače 1900. br. 182a. u šumsko-redar-, stvenom predmetu proti Marku S. i drugovom iz Saborskoga u kojem su prekršajem protiv šumskoga vlastničtva imovne obćine ogulinske okrivljeni: Marko S. kbr. 20 i t. d. (ostala imena izpuštena) svi iz Saborskoga, presudom kr. kot. oblasti u 0. od 3. ožujka 1899. br 320. do 386 kz. odriešeni, a koju je presudu kr. ta žup. oblast usljed priziva ogulinske imovne obćine, svojom drugomolbenom presudom od i^9. rujna 1899. br. 6371. davš i mjest a priziv u u cielosti ukinula, a podjedno odredilo obnovu postupka, a smislu ustanova alineje četvrte, ovostrane naredbe od 24. svibnja 1885. br. 16.230. obnalazi kr. zem. vlada, odjel za unutarnje po slove, povodom dalnjeg priziva okrivljenih, tamošnju drugomolbenu odluku od 29. rujna 1899. br. 6371. odputom uto ka potvrditi. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 104 — Kr. kotarska oblast imati će kod ponovne razprave, neupustivši se u pitanje glede dosjelosti — izpitati, nisu li prijavljeni prekršaji u smislu čl. III. car. patenta nd 24. lipnja 1857. zagodom utrnuli, a u koliko to nije izviditi, tko se nalazi u faktičnom posjedu upitnih zemljišta, okrivljeni ili imovna obćina, te prema tomu prvomolbenu presudu donieti. O tom se obavješduje kr. ta županijska oblast uz povrat pod /. spisa, dalje odredbe radi, kao i radi obavjesćenja gospodarstvenog ureda ogulinske imovne obćine«. Na temelju ove naredbe, povela je kr. kot. oblast u O. dalnji postupak, pak je dopisom od 18. srpnja 1900 br. 6411. na obdinu P. i kod šumarije D. i P. odredila nadopunjenje šam. prijavnica u sliededem pravcu: 1. Kod svake prijavnice, ima se izpuniti točno katastr. par. broj, kojim je ta krčevina u katastru označena. 2. Ima se eventualnom izmjerom na licu mjesta, u koliko se to nuždnim pokaže, identificirati krčevina sa katastrom. 3. Kad je to ustanovljeno, ima se istodobno preslušavanjem lugara prijavitelja, stranke, te eventualnih svjedoka ob pitanju, da li prijavljeni odnosnu krčevinu, i koliko dugo ju već uživa, je li mu uživanje njegovih posjedovnih čina, kao što su košenje trave, oranje, sijanje, ili u obće kakov rad na istoj, djelomičnim načinom spriećen, ili je imovna obćina svoje posjedovno pravo manifestirala samo podnašanjem šumo-kvarnih prijava. 4. Nadalje treba preslušavanjem stranaka ustanoviti, da li je imov. obć. 0. protiv prijavljenoga povela gradjansku parnicu, punkto priznanja prava vlastničtva, i kojim uspjehom. 5. Konačno treba konštatovati, je li u kojem slučaju imov. obć. uvedena u posjed. Sav ovaj elaborat treba zdušno i točno provesti, pošto je skrajna potreba, da se pitanje ovih krčevina već jednom rieši. Bilo bi poželjno, da ?e upitno uredovanje čim većim pospješenjem obavi". U smislu toč. 2, ove odredbe, valjalo je izmjerom usurpacije ustanoviti, pošto se iz jednostavnih lugar, prijavnica nije mogla znati ni osurpirana parcela, ni usurpirana površina. Imovnoj obćini nije preostalo ino, ved je uzela mjernika, pak je ovaj izmjerom ustanovio sve usurpante upitnog šumskog tla, kao i dotične parcele i površine. Kako vidimo, nije Sa |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 106 — borskom naškodio ni postupak gradjanske parnice kod kr. sudbenog stola, radi »priznanja prava vlastničtva« ; a niti postupak kod političke oblasti, radi prekršaja §. 60. toč. 7. šum. zak. radi »usurpacije šum. tla«. Pri j av niče nisu ni danas rieš e n e. Pitanje se riešilo samo po sebi! Saborčani ostali su pobjednici ! Imovna obćina poslužila se u prvom početku pogodnošdu gore spomenute naredbe od 24. travnja 1885. br. 16.230. alineja VI. a ne IV. kao što glasi gore citirana rješitba. 6. alineja naredbe glasi: „Za sve pako starije okupacije, hoće li se izbjeći postupku sudbenom, ne preostaje ino, nego li prihvatiti način, da se glede okupiraranoga diela šumišta sa okupantom sklopi što kratkotrajniji za kup ni ugovor, te time dospije na čvrsti pravni temelj, s kojega bi se po izmaku ugovorenoga zakupa povratak okupiranoga zemljišta polučio na brzo i bez ikakove potez koće". Imovna obćina, sklapala je predbježno sa uaurpantinfla »zakupne ugovore«, ali je uvjek imala potežkodah i neprilikah glede plaćanja zakupnine i t. d. S toga se je imovna obćina odlučila — nakon obavljene izmjere — da sve usurpirane šum. površine u Saborskom proda. To su Saborčani jedva i dočekali! Dočekali su ipak, da im se je njihova želja, nakon 10—12 godina izpunila! Imovna obćina prodala je Saborčanima popriečno ral za 20 kruna. Do g. 1891. najljepša jelova sastojina od svib šuma imov. obćine! Sto učini požar? Učinio je to, da je preko 2000 ral i sum e za vjek e odtudjen o šumskom e gospo darstvu ! Nakon požara, evo usurpanta, koji su uzprkos raznih parnica sa strane imovne obćine, ostali pobjednici i konačno vlastnici! Nije li to slučaj, u koji se je vriedno zamisliti . . . Njekad u onom kraju krasna suma, a sada grič, jadne oranice i livade! |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
106 — Opazka uredničtva. Drago nam je, da je g. pisac potanko opisao cielu ovu zgodu, koju su Saborčani imali sa svojom imovnom obćinom, jer se iz nje najbolje vidi s kakovimi se sve potežkodami imaju gdjekad u nas šumske uprave baviti. Trgovački ugovor međ Austro-Ugarskom i Njemačkom. Promet sa šumskimi proizvodi našega, austro-ugarskoga, carinskoga područja, najživlji je sa gusto napučenim Njemačkim carstvom. Vanredni razvitak njemačke industrije izazvao je toliku potrebu na drvu, da se ta potreba iz njemačkih šuma namirivati ne može, ved je Njemačka u velikoj mjeri upućena na uvoz drva, naročito na uvoz iz naše monarkije. Od velike je važnosti dakle po austro-ugarske sumovlastnike i drvotršce, kakav će se trgovački ugovor s Njemačkom sklopiti. Nedavno je taj ugovor sklopljen, pa će ga valjda doskora i parlamenti primiti. O tom se ugovoru mnogo piše i razpravlja, te je nedavno u uglednom listu »Oesterreiehische Forst- und Jagd- Zeitung", izašao lijep članak pod gornjim naslovom s kojim želimo upoznati i naše cijenjene čitaoce, pak ga s tog niže u prevodu donosimo. Članak glasi : »Trgovački ugovor međ Austro-Ugarskom i Njemačkom sklopljen je. Već samo ta činjenica, a da se i ne obazremo na sadržaj njenih zaključaka, kadra je, da u eksportirajućim krugovima uzbudi neko čuvstvo trgovačke sigurnosti; dokončan je sav dosadanji strah i sva ona mučna neizvjesnost. Ma da tomu ugovoru treba još i ratifikacija sa strane parlamenta, ipak se danas drži. da je već i ta gotova, jer je u trgovačkih ugovora (pa tako i u ovoga, o kom se govori) ta osebina, da ih parlamenat mora primiti onakve kakvi jesu, ili otkloniti. Oni naime sačinjavaju samo neki dio čitavog ugovornog operata, koji uključuje sve države, što ugovor međ sobom sklapaju, pa bi promjena u jednom njegovom dijelu imala za posljedicu promjenu i u drugom mu dijelu. |