DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 125 — O stanju trgovine sa šumskimi proizvodi u g. 1903. O stanju ove trgovine izvješduje zagrebačka trg. obrt. komora kako sliedi: Na drvarskom tržištu u Hrvatskoj vladale su u g. 1903., odnosno u kampanji 1903/4. u pojedinim poslovnim granama veoma raznolične konjunkture, tako, da se kod trgovine šumskih proizvoda u tom razdoblju može redi, da su se doticali ekstremi. Premda je u cieloj Hrvatskoj i Slavoniji prodano raznih šumskih čestica, najvećim dielom hrastovih, za skoro punih 15 milijuna K, slabo su se ipak nade kupaca i drvotržaca izpunile. Razloga je tomu više. Nevrieme, kišovita jesen i mlitava zima uzrokom su u prvom redu, što je izradba zapinjala, a izvoz slabo napredovao. K tomu se je pridružila i Sava, koja se je u izvještajnoj godini iztaknula sa poplavljivanjem daleko jače, nego prošlih godina. I ako se Sava od davnine svake godine po jedan do dva puta razlieva, nije ipak odavna držala poplavljeno čitavo slavonsko šumsko područje kroz sve radne mjesece, od rujna skoro do početka prolječa, kao lani. Kolike silne štete proizlaze za drvotržce od neprestanih poplava, svjedoči činjenica, da sva roba ove kampanje ne samo što nije izvezena, nego što vedim dielom nije do konca sezone ni izradjena bila, pa ved eksploatacija naših šuma, tog glavnog vrela narodnog bogatstva u Hrvatskoj, ukazuje neodoljivo na potrebu, da nadležni čim benici osbiljnu pažnju priklone uredjenju Save. Na šumsku trgovinu utječu znatno i radnički .odnošaji, koji su se u posliednjih pet godina sbog izseljivanja seljačkog svieta u Ameriku bitno pogoršali, tako, da su radničke plade s nestašice radnih sila, poskočile za čitavih 607o, a ta okolnost trajno i veoma osjetljivo zadire u privredne prilike šumskih trgovaca. Konačno treba kao osobitu nepriliku šumske trgovine u Hrvatskoj iztaknuti činjenicu, da hrvatski kupci šuma ne na |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 126 — laže dovoljno susretljivosti i zaštite od strane državnih i zemaljskih prodavača, te se dapače češće dogadja, da inostrani, ponajviše njemački poduzetnici, budu kao novčano jak elemenat od spomenutih strana protežirani. Do prije desetak godina bila je gotovo čitava šumska produkcija u Hrvatskoj u rukama domaćih poduzetnika, dočim ih sada strani poduzetnici, koji razpolažu obilnijom i jeftinijom glavnicom, sve to većma iztiskavaju. Jedan uzrok toga leži doduše u tuzemnim novčanim odnosno vjeresijskim odnošajima, ali ostali su zavisni od države i zemlje, te bi nadležni krugovi trebali i mogli poprimiti takove zaštitne mjere, koje bi domaćim poduzetnicima omogućile da na polju eksploatacije šuma sačuvaju sebi vjekovima stečeni gospodujući položaj. Dotične mjere imale bi se protegnuti u prvom redu na to, da se stavljaju na prodaju manje šumske gromade, kako bi se omogućilo takmenje medju brojnijim učestnicima. Velike parcele otežčavaju silno sudjelovanje manjih poduzetnika i potiskuju ih na drugo polje privrede Ovo je na uštrb i države, pošto su to većinom domaći poduzetnici, dakle privrednici, koji svoju privredu troše a raznom obliku kod kuće i jačaju poreznu snagu domaću, odnosno umnažaju tuzemna gospodarstvena dobra. Prelazeći na razmatranja drvarskog tržišta u izvještajnoj godini primjećuje se, da prvo mjesto kod eksploatacije naših šuma zauzimlje produkcija i trgovina hrastovih trupaca, kao okrugljaka i trupaca. Posao sa trupcima, a tako i sa hrastovim, jasenovim i brestovim drvom u obće, koje naše pilane priredjuju za obrtne i industrijalne potrebe u inozemstvu, tekao je izvanredno povoljno. Sve šumske estice, koje su -^a javne i privatne strane pod jesen došle na dražbu, našle su uz veoma dobre ciene kupca, a i potra´-ba iz inozemstva bijaše neobično živahna i za 5—15°/^ bolja nego u kampanji 1902./3. U radnoj sezoni 1903./4. notirane su ove ciene: hrastovi trupci K. 36—90 po m´ prema kakvoći drva i izvoznom mjestu; rezana roba prema kvalitetu i dimenzijama K. 80 —150 po m^ Cjelokupna |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 127 produkcija u tekućoj kampanji računa se na 218.000 m% od koje će kolidine izraditi domaće pilane 166.000 m´, a 53 000 ´n^ poći će na svjetsko tržište. Izradit će se pako u svemu oko 1,500.000 akova (a 56-59 lit.) baćvarske gradje i oko 6,000,000 komada francezkih dužica. Druga je važna grana izradbe u hrastovim šumama u Hrvatskoj francezka dužica. Posao s dužicama u g dini 1903. spada za naše producente medju najnepovoljnije u posUednjih 20 godina. Uzrok je tomu u prvom redu preobilna produkcija dužica iz kampanje 1901/2., i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni, Rumunjskoj, a osobito u Americi, jer je ista nadmasivala dvcH godišnju potrebu glavnog konsumenta, Francezke, a i ostalih manjih potrošača, kao Italije, Španjolske, Grčke i t. d. Veći dio te velike produkcije, bijaše već početkom god. 1903. dovezen u Francezku, a pošto je ondje i dosta starih dužica bilo na zalihi, nagomilaše se na fraiicezkim tržištima tolike množine robe, da ih u normalnom poslovanju kroz jednu godinu nije bilo moguće razpačati. Ovo presićenje tržišta uzbuni fraacezke bačvare, koji imadjahu dosta znatnih zaliha bačava, te počeše ove izpod ciene prodavati, računajuć, da će izmakli dobitak naknaditi nabavom dužica uz jeftinu cienu. Nada ih za.ista nije prevarila, jer francezki trgovci spustiše ciene dužica, samo da dodju do prometa. Najžešći pako udarac za trgovinu 8 dužicama bijaše neobično slaba berba u Francezkoj, jer dok je god. 1900. nabrano u Francezkoj 67 mil. hl., god. 1901. 58 mil. hl., god. 1902. 40 mil. hl., ocienjen je prihod god. 1903. na jedva 33 milijuna hl. Sve te okolnosti djelovaše vrlo nepovoljno na trgovinu 6 dužicama u Hrvatskoj te je zastoj, koji bijaše nastupio u drugoj polovici 1902., potrajao kroz čitavu god. 1903. Istom pod konac godine kupovale su se od naših zaHha dužica neke manje partije uz nizku cienu od K. 420—460 po 1000 kom. 36/1—4/6, te su odpremljene u Francezku, ali su u rukama naših producenata ostale znamenite zalihe stare robe, koje oni |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 128 — odlučiše strpljivo držati, dok se konjunkture ne poboljšaju. Spomenuta ciena ostala je jednaka onoj u god. 1902./3., dočim prema god. 1901./2. ukazuje nazadak od K. 80—120. U tekućoj kampanji bit će u Hrvatskoj izradjeno oko 6 mil. kom. dužica, što je prema prijašnjim godinama veoma malo, a u svim ostalim produkcionim zemljama oko 12 mil.; prošlih 20 godina izradjivalo se je u svemu od 30 do 80 mil. kom, u pojedinim godinama, od koje količine je odpadalo na samu Hrvatsku 15—25 mil. komada. Jednako slabo kao i franeezka dužica [prolazila je i njemačka bačvarska gradja. Ove je izradjeno oko 2 milijuna akova, dakle za 1 mil. više nego u sezoni 1902/3., nu i tu bijaše ciena slaba, naime 220—260 filira po bečkom akovu, odnosno za 10—50 fil. manje nego prediduće godine. Posao sa željezničkim povlakaraa bio je u izvještajnoj godini dosta povoljan. Potražba je u novije vrieme u obde znatno poskočila, koliko u monarkiji toliko u inozemstvu, tako da joj domaća produkcija ne može ni udovoljiti. Ciene su takodjer porasle, te pokazuju rastuću tendenciju, jer su zalihe malene. Osim dosta velikih količina svakojakih dimenzija, koje su dobavljene za razne željeznice u monarkiji, izvezeno je i prilično mnogo povlaka u Grčku i Egipat, a nakon kraće stanke ponešto opet i u Njemačku. Spomena je vriedna i naša produkcija jasenovih trupaca, koji su se plaćali po K 35—45 m^, odnosno za K 6 po prilici bolje nego u god. 1902/3., i to za robu od najmanje 50 cm. debljine. Isto vriedi i za briestovinu, koja je kao i jasenovina bila vrlo tražena, dapače toliko, da se kod jesenskih prodaja biele šume postigao naplatak od 100—llOVo iznad izklične ciene. Razlog tomu treba tražiti manje u faktičnoj vrieduosti drva, nego u okolnosti, što su neke, osobito bečke tvrdke htjele briestovinu tako rekuć monopolizirati. Još treba iztaknuti produkciju goriva drva (bukova, jasenova, grabova i brieetova), koja je u izvještajnoj godini iznosila preko 150.000 hvati, a ciena mu se kretala od K 12—19. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
129 — Na upodpunjenje izvještaja o drvarskoj trgovini u god. 1903. sliedi konačno ovdje sumarni pregled na prodaju došavših šumskih čestica u Hrvatskoj i Slavoniji. Iznad Utržak prociene Vlastničtvo polučeno u 7o vize u krunama Zajedničkog ugarsko-hrvatskog državnog erara 2,031.598 2,390.297 17-6 Krajiške inveaticijone zaklade . . 1,137.284 1,6!8.181 44-9 Imovnih obćina (brodske, petrovara dinske, gjurgjevačke, križevačke II. banske) 4,049.653 4,527.027 11´7 Privatnolinske) (nadbiskupsko i vlaste5,896.995 6,423.320 L´kupno . . 13,115.630 I 14,988.825 14-3 Produkcija drvena ugljena. U šumskim predjelima gdje je izvoz drva nemoguć ili skopčan sa većim troškovima te se ne izpladuje, proizvadja se drveni ugljen, i to ponajviše iz bukova drva, jer je onaj iz hrastova manje vriedan. Mlado svježe drvo daje teži i bolji ugalj. a iz odležanog starijeg dobiva se laglji i kvalitativno lošiji proizvod. Stotinu q ugljena dobiva se obično od 18—25 hvati drva. Na produkciju djeluju nepovoljno i oborine, jer jednom prokisnuti ugljen gubi svoj sjaj, težko se suši, lahko se drobi i u prah pretvara, pa po tom gubi prometnu sposobnost i vriednost. Produkcija drvena ugljena bijaše u god. 1903. kvantitativno slabija nego u predidućoj godini, prije svega sbog preobilne produkcije u Bosni, koja tišti ciene, zatim sbog klimatskih neprilika te napokon s toga, jer talionice počeše u vedoj mjeri mjesto drvena uglja upotrebljavati tako zvani retortni. Sve te okolnosti prouzrokovale su nazadovanje ciene, koja je notirala K 260—300 (prema tomu, da li je mjesto produkcije dalje ili 11 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 36 <-- 36 --> PDF |
130 — bliže Trsta, jer tuda struja glavni izvoz) po vagonu (10,000 kg). U području zagrebačke komore proizvedeno je u svemu oko 100.000 q, koji su izvoženi pretežno u Austriju i Italiju, a ponešto u Njemačku i Švicarsku. LIST_A.K:. Osobne viesti Imenovanja. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije obnašao je imenovati: kot. šumara petrovarad. imovne obćine Dušana P o p o vic a nadšumarom iste imovne obćine; nadalje kot. šumara Antuna B u n a t u nadšumarom u IX. činovnom razredu, šumarskog pristava Matiju Grdinića , kotarskim šumarom u X. činovnom razredu, šumarskog vježbenika Zivka Živanovića , šumarskim pristavom u XI. činovnom razredu kod gjurgjevačke imovne obćine, a absolventa šumarske akademije zagrebačke Josipa Š u štić a privremenim šumarskim vježbenikom kod iste im. obćine; zatim šumarskog vježbenika Filipa S ti p č ića, šumarskim pristavom u XI. čin. razredu kod križevačke imov. obćine, šumarskog vježbenika Ivana Majstorović a šumarskim pristavom u XI. činovnom razredu kod otočke imovne obćine, absolventa šum. akademije zagrebačke Petra V1 a t k o v i ć a privremenim šumarskim vježbenikom kod II. banske imovne obćine, a absolventa šumarstva Živana Šimunović a privremenim šumarskim vježbenikom kod petrovaradinske imovne obćine, sve sa sustavnim berivima, odnosno sustavnom pripomoći f Josip Wittasek, knjigotiskar, vrstan stručnjak u svojoj struci a mnogogodišnji zakupnik poznate zagrebačke knjigotiskare G. Albrechta (Jos. Wittasek), u kojoj se već od početka neprekidno naše družtveno glasilo štampa, preminuo je dne 22. pr. mjeseca nakon odulje težke bolesti u Zagrebu. „Pokoj mu vječni". Šumarsko i gospodarsko knjižtvo. Novo je izašlo: Voćarstvo, izdala udruga voćarska u Karlovcu. Cesar: Uputa u vinogradarstvo. Novo izdanje ove knjige svjedoči, da je ona već u svom prvom izdanju udovoljila one, za koje je u prvom redu napisana. |