DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 127 produkcija u tekućoj kampanji računa se na 218.000 m% od koje će kolidine izraditi domaće pilane 166.000 m´, a 53 000 ´n^ poći će na svjetsko tržište. Izradit će se pako u svemu oko 1,500.000 akova (a 56-59 lit.) baćvarske gradje i oko 6,000,000 komada francezkih dužica. Druga je važna grana izradbe u hrastovim šumama u Hrvatskoj francezka dužica. Posao s dužicama u g dini 1903. spada za naše producente medju najnepovoljnije u posUednjih 20 godina. Uzrok je tomu u prvom redu preobilna produkcija dužica iz kampanje 1901/2., i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u Bosni, Rumunjskoj, a osobito u Americi, jer je ista nadmasivala dvcH godišnju potrebu glavnog konsumenta, Francezke, a i ostalih manjih potrošača, kao Italije, Španjolske, Grčke i t. d. Veći dio te velike produkcije, bijaše već početkom god. 1903. dovezen u Francezku, a pošto je ondje i dosta starih dužica bilo na zalihi, nagomilaše se na fraiicezkim tržištima tolike množine robe, da ih u normalnom poslovanju kroz jednu godinu nije bilo moguće razpačati. Ovo presićenje tržišta uzbuni fraacezke bačvare, koji imadjahu dosta znatnih zaliha bačava, te počeše ove izpod ciene prodavati, računajuć, da će izmakli dobitak naknaditi nabavom dužica uz jeftinu cienu. Nada ih za.ista nije prevarila, jer francezki trgovci spustiše ciene dužica, samo da dodju do prometa. Najžešći pako udarac za trgovinu 8 dužicama bijaše neobično slaba berba u Francezkoj, jer dok je god. 1900. nabrano u Francezkoj 67 mil. hl., god. 1901. 58 mil. hl., god. 1902. 40 mil. hl., ocienjen je prihod god. 1903. na jedva 33 milijuna hl. Sve te okolnosti djelovaše vrlo nepovoljno na trgovinu 6 dužicama u Hrvatskoj te je zastoj, koji bijaše nastupio u drugoj polovici 1902., potrajao kroz čitavu god. 1903. Istom pod konac godine kupovale su se od naših zaHha dužica neke manje partije uz nizku cienu od K. 420—460 po 1000 kom. 36/1—4/6, te su odpremljene u Francezku, ali su u rukama naših producenata ostale znamenite zalihe stare robe, koje oni |