DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 133 — vanredno konservativno; nije joj stalo do velike šumske rente — već samo do vode. Sieče se vrlo malo, sječine osobito pomno kultiviraju a mladje sastojine oprezno proredjuju. Šumski posjed grada Beča zaprema sada površinu od 5483 ha ili od prilike 9620 katastral. rali. Da li mladim biljkama u kulturama traTa hasni ili škodi? Mnogi misle, da za vrućega ljeta trava zaštićuje mlade biljke u šumskim kulturama; naročito, da ta trava spriečava izsušivanje zemljišta, pa da bi se stoga čuvati morala. Kako je upravo minuloga ljeta vladala silna žega i suša, mogla su se lako steći izkustva, je li bolje u kulturama travu ostavljati ili ju dati požeti. Doista je utvrdjeno činjenicama, da su na mnogim mjestima kulture propale, gdje je oko biljka bilo bujne trave: nasuprot održale su se one mlade biljke, izmedju kojih je trava već prije odstranjena bila. Drži se, da je trava i zadnju vlagu iz zemlje izvukla, pak su se toga radi biljke posušile ondje, gdje je trave bilo. Zemaljski šumski zakon za dolj. Austriju. U dolj. austrijskom saboru bilo je nedavno govora o tom, da se ustanove obćega šumskoga zakona — a taj je zakon još i danas i naš glavni šumski zakon — pooštre posebnim zemaljskim šumskim zakonom, da se može štetnomu uživanju šuma još i bolje na put stati. Slični su zakoni dosele stvoreni za Štajersku, Korušku i Salzburžku. Ipak većina šumoposjednika i šumara doljnjo-austrijskih ne drži, da bi izdanje takovog posebnog zemaljskog šumskoga zakona bilo od nuždo, i to stog, što već oštrija primjena obćeg šumskoga zakona pruža dovoljno garancije, da se sprieči svako haračenje šuma, a preoštre bi mjere najviše osjećao seljački šamovlastnik. Predlog, da se izda poseban šumski zakon za dolj. Austriju, stavljen je dolj. austrijskom saboru po Dr. K. Lugeru, bečkom načelniku i drugovima, te pruža dokaz kako isti veliku važnost šuma ciene. Urod A iua u Francuzkoj i promet sa dužicama. Već više od jednoga stoljeća službeno se od strane ministarstva za poljoprivredu oglašuje koliki je pojedine godine bio prirod na vinu. Već od starijih vremena slovila je Francuzka kao prva vinorodna zemlja evropska, pače cieloga svieta. Svojedobno silno su nastradali francuski vinogradi uslied trsne uši; nu i ta je pogibelj svladana, tako da je prihod tamošnjih vinograda sada veći, nego li je bio prije zaraze filokserom. Prema službenim podatcima iznosio je prihod vina sa trsa god. 1903. samo 35 milijuna hektolitara, nu osim toga dobiveno voćnoga vina 56 milijuna hektol. dakle ukupno 40´6 hl. Urod prošle god. 1904, bio je vanredno obilan, te je dobiveno pravoga vina 66 mil. hektol. Osim toga urodilo je, ko nikada, voće, tako te je tog voćnog vina dobiveno 41 mil. hektolitara. Prema tomu polučeno je ukupno vina 107 milijuna hektolitara, toliko, koliko još nikada prije. Ta će činjenica s tog povoljno djelovati |