DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 152 — veća stalnost i u zakonu i u osoblju, a također i veća specialna naobrazba i bolja praksa. Na veliku žalost manjka nama i prvo i drugo i treće, pa čak i Ćetvrto. Glede naobrazbe šumarskog osoblja napomenuti mi je, da je većina najboljih šumara svršila u Križevcima ili u Lavovu. Funo ih je svršilo revirnu školu u Pisku, a ima ih dosta i takovih, koji su svršili samo srednju gospodarsku školu u Bugarskoj. Ima i takvih, koji imadu samo općenitu gimnazijalnu naobrazbu. Šumara akademičara vrlo je malo. Tim dakako ne ću da kažem, da je naobrazba šumara tomu kriva, što se nije u nas moglo doći do boljeg uspjeha. Ali dosada nje prilike u šumarskoj struci kod nas bile su takove, da su šumari bili jedino administratori, kancelaristi — zato im je dakako i praksa manjkava. Tomu je također doprinelo još i to, što se kod nas mladi ljudi, bez ikakve pred-prakse, namještaju odmah na samostalna mjesta, i onda svaki radi onako, kako se njemu pričinja, da je najbolje. Posljedica toga jest, da ćete kod svake šumarije naći posebni neki način gospodarenja, i različno razumjevanje jedne te iste stvari. Nema dvojbe, da su sve ove prilike nepovoljno djelovale na šumarstvo, pa vidimo, da je šumarstvo Bugarske zaostalije možda, nego u ijednoj evroskoj državi, ma da Bugarska spada skoro medju najšumovitije zemlje u cijeloj Evropi. Novi šumski zakon poprimio je ustanove, od kojih bi se moglo očekivati više uspjeha, ali hoće li krenuti na b^lje, mi šumari jako sumnjamo, a ne će biti veliko čudo, ako se u nas promjenom vlade naskoro promjeni i današnji naš najbolji šumski zakon. Georgi Petroff. Drvarska trgovina. Naglo razvijanje industrije i raznovrstna upotreba drveta u industriji, daje mu sve veću važnost u trgovini, uslied Čega postaje sve važniji artikl uvoza i izvoza pojedinih država. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 153 — Stalno rasteda tražnja i sve raznovrstnija upotreba podiže mu neprestano cenu, i to u tolikoj meri, da se danas dobro unovčuju i oni delovi drveta, koji su nekada ne samo u bescenje davati, nego za koje je vlasnik morao plaćati, da se iz šume uklone. Radi ovoga stalnoga rastenja ceue drvetu, u razmaku jednoga decenija, udvostručeni kvantum drveta izvezenog ili uvezenog u pojedine države, učetverostručio je izdatu odnosno dobivenu sumu novca Bogatstvo naroda, dakle i bogatstvo države sastoji se u tome, da sto više svojih proizvoda, posije podmirenja svojih potreba, iz države izveze, a sto manje uveze. Ne mislimo time redi, da države, koje mnogo drveta uvoze, moraju biti siromašne, odnosno one druge bogate, jer je često uzrok uvozu razvijena industrija, usled koje se uvaža drveni surogat u zemlju, koji se opet izvaža iz zemlje, pošto je u industrijskom preduzedu bilo direktno bilo indirektno upotrebljen, i to Uz mnogu vedu cenu, od one po kojoj je uvezen. Smemo pak tvrditi, da bi bogatstvo takovih država bilo još veče, kad ne bi morale milijone kruna davati iz zemlje na stranu, za nabavku potrebnoga im drveta, kao što bi i one druge osetile znatan udar u svome financijskom stanju, kad bi jednoga dana iz ma kakvih razloga pi´estale drvo izvoziti, i za njega godimice milione kruna primati. Pošto je drvo, kao što rekosmo, veoma važan artikl svetske trgovine, a danomice postaje sve važniji, to je ponukalo sve države, da što o/biljnije nastanu oko uredjenja, ne samo državnih nego u opšte svih šuma u zemlji. Svaka od njih nastoji, koliko god je mogude, da osigura što vedi potrajni izvoz i što manji uvoz drveta u zemlju, da tako izda što manje, odnosno primi što više novca za drvo Pored svega nastojanja nije se u posljednim godinama promenuo red izvozničkih i uvozničkih država, nego su jedne te iste ostale kao izvozničke i uvozničke. Šta više, usljed raznih okolnosti, koje u pojedinim državama vladaju, izvozničke države |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 154 — izvoze iz godine u godinu sve vise drveta, dok ga one druge sve više uvoze. Promatrajud statistilcu izvoza i uvoza pojedinih država, vididemo svake godine sve veće brojeve, i tad se moramo zapitati, do koje granice će to ići i kad će postići svoj vrhunac. Izvestne i to jedne te iste države godimice izvoze drvo, a izvoze ga u sve većoj meri, pored toga što ga i same godimice sve više upotrebljuju. Zadubimo li se malo bolje u te statističke podatke pojedinih izvozničkih i uvozničkih država, a imajući pri tome na umu nauku o podizanju i uredjenju šuma, mi u tim statističkim podatcima, ne ćemo čitati samo kvantum i vreduost izvezenog i uvezenog drveta, nego ćemo jasno pročitati: krah u financiji izvozničkih i industriji uvozničkih država. Taj krah kod jednih i drugih mora neizbežno nastupiti, i ne da se ničim ukloniti; on se jedino dade lečiti, dade se mudrim gazdovanjem postepeno ublaživati, da ne nastupi od jednom, i da bude što lakše podneti ga jednima i drugima. Ali statistički podatci nam kazuju, da niko danas ne misli ozbiljno na postepeno unašanje, nego da su se obe strane zauktale u najbržem trku, i da će laj krah nastupiti od jednom iznenada, i da će biti veoma osetan po izvozničke i uvozničke države. Kad nam je poznato, da potrošnja drveta biva godimice sve veća, a znamo, da na osnovu potrajnog gospodarenja sa šumama možemo dobivati godimice jedan te isti kvantum drveta, onda je jasno, da taj krah mora nastupiti. Možemo se tesiti s otim, da izvozničke države seku danas uštedjevinu, t. j . one šume, koje su ranijih godina trebale biti isečene baš na osnovi potrajnog gospodarenja, ali to nije učinjeno iz razloga, što nije bilo ranije u tolikoj meri drvo traženo, ili što to nije bilo moguće usljed pomanjkanja transportnih sredstava. Moramo tome i pokloniti podpunu veru. da izvozne države odista su u mogućnosti za sada, da usljed ranijih uštedjevina, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 155 — nastalih iz gornjih razloga, svake godine sve vise drveta izvoze. Ali će nastupiti vreme, kad će se i te ustedjtvine iseći, i nastati doba, u kome će se izvozničke države morati zadovoljiti sa svojim normalnim godišnji u etatom. Sad se nameće samo od sebe pitanje, ode li te danas izvozničke države, kad spadnu na godišnji etat, imati odakle podmiriti i svoju domaću p »trebu, a s druge strane, nameće se pitanje, šta će raditi danis uvozničke države sa svojom industrijom, kad jodnog dana prestanu izvozničke države izvoziti drveni materijal iz zemlje. To pit inje, koje će jednoga dana morati nastupiti i koje se ne da otkloniti, teško je resiti. Mi samo znamo jedno, da se ono otkloniti ne može, i da će tim pre nastupiti, što potrošnja drveta bude u većoj srazmeri rasla, jer se šumska površina ne može povećati, (izuzev pošumliivanja goleti što nije od velika upliva) pošto to ne dozvoljava razvijanje poljoprivrede, koja potiskuje šume na apsolutno šumsko zemljište. Da bi si čitaoci mogli stvoriti što jasniju sliku o velikoj potrošnji drveta, iznieti ćemo statističke podatke o izvozu i uvozu drveta pojedinih država, služeći se carinskom statistikom, prikupljenom u knjizi: »Značaj šuma u prošlosti i sadašnjosti« od Jovana Bademljića. Prama toj statistici podeljene su sve evropske države u tri kategorije i to : 1. Države, koje izvoze drvo iz zemlje, jer ga više proizvode nego sto im je potrebno za sopstvenu potrošnju, a to su Rusija, Švedska Norvežka i Austro-Ugarska. 2. Države, koje i samo proizvode mnogo drva, no ipak iz raznih okolnosti, koje u njima vladaju, prinudjene su, da radi pokrića svojih potreba na drvu, uvoze drvo sa strane, a te su: Njemačka, Francuzka, Svajcarska, Rumunija, Srbija i Bugarska. 3. Države, koji su radi male proizvodnje drva bezuslovno upućene na uvoz drv^a sa strane, da bi mogle podmiriti svoje potrebe, a to su: Engleska, Belgija, Holandija, Danska, Španjolska, Portugalska, Italija, Grčka i Turska. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
156 — Rusija : Po statističkim podacima Rusija je izvezla drvarske robe: godine 1869 — 1871 za 38,000.000 kruna 1872—1874 » 75,800.000 » 1882—1883 » 109,500.000 1885 » 79,000.000 1890 » 90,000.000 1895 » 116,000.000 1896 » 139,000.000 1897 » 160,000.000 1898 » 168,000.000 Pošto u Ruskoj trgovinskoj statistici nema kubature, to se je za god. 1897. pribeglo statistiki Belgije, Njemačke, Engleske i Francuske, kao zemljama, koje iz Rusije drvo uvoze, pa je nadjeno, da je god. 1897. iz Rusije uvezeno u rečene zemlje oko 7,300.000 m´\ Iz same statistike vrednosti drveta, vidi se, da Rusija iz godine u godine sve više drveta izvozi. Dodajte tome, da broj stanovnika u Rusiji naglo raste, da se nenaseljena mesta sve više naseljuju, da ruska industrija dosta brzo napreduje, dakle, da se sve više drveta i u samoj zemlji troši, pa ćete doči do zaključka, da Rusija ne može ostati stalno izvoznička država. Ruske šume obuhvaćaju oko 180,000.000 lia, dakle kod čiste seče sa 100 god. ophodnjom, moglo bi se godišnje isedi 1 800.000 ha šume, iz čega izlazi, da bi Rusija prama broju stanovnika u god. 1897., koji je iznašao 103,600.000, mogla još uvek od redovnog godišnjeg etata izvoziti jedan deo, pošto namiri svoje potrebe. No Melard (po Bademlijiću) dokazuje, da nije tako. On naime tvrdi, da je potrošnja drveta u samoj Rusiji užasno velika. Sve seoske gradjevine kao što su kuće i štale, sagradjene su od drveta, a ove se naseljavanjem sve više podižu. Rečno brodarstvo, kojim se ne može meriti ni jedna zemlja u Europi, troši mnogo drveta. Industrija se iz dana u dan sve više po |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 157 diže, i zahtjeva sve vedu polrošnju drveta. Pored toga, ladna i oštra klima ćele Rusije, traži vanredno maogo drveta za ogrev. Tako po statistici ruske pokrajine, velike vojvodine Finske, troši svaki stanovnik te pokrajine poprečno po 7 m^ drveta drveta samo na gorivo, u sama ta pokrajina ima 2,500.000 stanovnika, što znači da troši godišnje do 17,500.000 m^ drva samo za ogrev. Melard čak tvrdi, da bi Rusija trebala ved sada dokinuti izvoz drva i posvetiti mnogo vedu pažnju gajenju i podizanju suma, imajud u vidu naglo povedavanje broja stanovnika i razgranjivanje svoje industrije. Imajudi pred sobom statistiku izvoza, naše je uverenje, da se Melardove želje ne de ispuniti, nego da de Rusija i u budude izvoziti sve vedi kvantum drva, ne pazedi ni malo na godišnji etat svojih šuma. Šta više, usljed naseljivanja ona de ih krčiti i utamanjivati, da dodje do što vede površine obradjenog zemljišta i sve vedim krčenjem imati de još kroz izvestan broj godina sve vedi kvantum drveta da izbaci na svetske pijace. Koliki de biti taj niz godina, to je teško predviditi, jer zavisi od veoma različitih okolnosti, kao sto su naseljivanje, način života, razvoj industrije, bududi izumi za način upotreba drveta, zamene drveta u industriji sa novim pronalascima i. t. d. U ostalom, na sve ove okolnosti osvrnudemo se na kraju članka, a sad da predjemo na statističke podatke ostalih država. Švedska : Jedino Švedska može se računati, da de kroz dug niz godina ostati stalno izvozna država u drvetu. Ona je njene šume uredila i seče samo godišnji etat, pa po namirenju domade potrebe preostali kvantum etata izvozi na stranu. Prama statistici izvezeno je iz Švedske : 1888. god. 5,319.352 m´ u vrednosti 151,143^776 kruna a 1898. » 6,547.148 » » » 202,884.012 dakle u razmaku od jednog decenija jedva za -nešto više od 1,000.000 m^. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 158 — Pogledom na pošumljenost Švedske, koja iznosi 407o celokupne površine, ona bi mogla i više da izveze, ali trošeći i sama veliki kvantum na svoju industriju, a ne sekud više od godišnjeg etata, taj izvoz ne samo da ne de biti vedi, nego de se razvijanjem domade industrije morati postepeno umanjivati. Razume se, da to umanjivanje ne de odmah nastupiti, jer i Švedska, kao i ostale izvozuičke države ima svojih uštedjevina, koje se nisu mogle iseči usljed pomanjkanja transportnih sredstava Ona bi mogla svoj izvoz i za u budude povisiti jedino štednjom, odnosno uklanjanjem rdjavih navika domade potrošnje drveta, gdje drvo može zaTaeniti sa uspehom drugi materijal, kao kod gradjenja kuda i staja, podizanja ograda i slično, a zatim pošumljivanjem čistina i goleti, i nastojanjem pomodu gajenja i podizanja šuma, za što većim godišnjim etatom. Norveška : Držedi se principa »što vedi izvoz, a što manji uvoz«, koga se i ostale države pridržavavaju, Norveška nije pravo pomišljala na bududnost. Nije se pomišljalo, da drvo nije to isto što i ostali trgovački artikli, koje država prama vedoj tražnji može u vedoj meri proizvoditi. Proizvodnja drveta jedne države može idi satno do izvesnih granica, koje se ne dadu nikako povisiti. Ne vodedi računa o toj okolnosti, a pridržavajud se rečenog principa, koji važi za ostale trgovačke artikle. Norveška je svoje šume gotovo upropastila. Ovo upropašdivauje brzo je napredovalo još iz razloga, što od 6,818.000 ha celokupne šumske površine odpada 867o suma samoupravnim seoskim opštinama i privatnim posjednicima, nad kojima država ne vodi gotovo nikakva nadzora. Izvoz drva iz Norveške ved je počeo da opada, što nam svedoče statistički podatci, jer dok je u god. 1888. izvezeno 1,802.837 m´ u vrednosti 43,469.579 K. dotle je u razmaku od 10 god. dakle u god. 1898. izvezeno 1,848.882 m´ u vrednosti od 44.578.723 K. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 159 — Kad se tome doda, da je 1888. god. uvezeno samo 293.500 m´ u vrednosti od 6, 247.933 K., a god. 1898. popeo se je uvoz na 369.000 m´ u vrednosti od 7,966.296 K. onda vidimo, da je razlika u izvozu i uvozu bila posije deset godina manja za 29.505 m´´. Kad se tome opadanju izvoza doda, da Vs norveških šuma odpada nu kršne goleti, baruštine i ritove, i da na 867o ne vodi država većeg nadzora, onda ne samo, da moramo poverovati u tvrdnju Melarda: »izvoz drva za gradjn i preradu iz Norveške uskoro se primiče svome kraju«; nego smo čak mišljenja, da ćemo u skoro viditi Norvešku ubrojanu u redu uvozničkih država. Ovo naše mišljenje utvrdjuje još i ta okolnost, što u Norveškoj fabrikacija celuloze uzima sve više maha, a za ovu proizvodnju satire se najviše mlada gora. Bademlijić po Mčlardu iznosi ove statističke podatke o proisvodnji celuloze: 1875. god. izvezeno je celuloze 8.500 tona u vrednosti od 944.000 K. 1888. god. izvezeno je celuloze 162.455 tona u vrednosti 12.738.000 K. 1898. god. izvezeno je celuloze 315.274 tona u vrednosti 24,050.000 K. Drži se, da je za fabričku preradu drva u celulozu u 1898. godini moralo biti utrošeno oko 1,400.000 m^ drveta. Iz svega izloženoga vidi se, da Norveška, ako ne misli, usljed razvijanja svoje industrija, pasti uskoro u red uvozničkih zemalja, i u buduće u mesto primanja, izdavati po nekoliko miliona kruna za drvo i drvne surogate, mora nastati oko pošumljen ja svojih velikih kršnih goleti, težeći pri tome, da zakonitim putem natera i privatne vlasnike šuma na racionalno gospodarenje sa šumama. Ovo je po nju od velikoga značaja, jer joj goleti i privatni vlasnici zauzimaju preko % celokupne šumske površine, koja inače nije velika, jer se pošumljenost Norveške računa na |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 160 — 217o? u to je uzev u obzir goleti i veliko razvijanje industrije i suviše mala površina. Auetro-Ugarska: Melard, ako i u blagoj formi. ipak tvrdi, da je po njegovom mišljenju i Austro-Ugarska postigla najveću meru izvoza i preporučuje joj, da šume zaštiti od velike eksploatacije, ako ne želi da okrnji i sam kapital. Prama statističkim podatcima to se ne da zaključiti, i izgleda, da bi taj izvoz mogao još neko vreme rasti, bez bojazni po šumski kapital, o čemu će se i Čitaoci uveriti iz niže označenih podataka prikupljenih po Bademlijidu. Austro-Ugarska teritorija iznosi 62,490.000 ha; a od toga odpada na šume 18.780.000 ha. Celokupna pošumljenost iznosi dakle 307n, a od toga dolazi na Austriju 32-37o, na Ugarsku 26´77o, a na Hrvatsku i Slavoniju 367o. Broj stanovnika u god. 1890. bio je 41,350.000 duša, i to u Austriji 23,895.000, u Ugarskoj 15,262.000, a u Hrvatskoj i Slavoniji 2,201.000 duša. Na svakoga stanovnika dolazi po tome u Austriji 41 ar šumskog zemljišta, a Ugarskoj 49 ari, a u Hrvatskoj i Slavoniji 69 ari. Prama takovim okolnostima, gdje na svakoga stanovnika dolazi gotovo 50 ari šume, izgleda, da je Austro-Ugarskoj još za dugo vremena osigurana mogućnost izvoza drveta. Njena ukupna godišnja proizvodnja ceni se na 56,000.000 m´ od čega odpada u Austriji na gradju 477o a u Ugarskoj sa Hrvatskom i Slavonijom 347o) isto čini od prilike 22,400.000 m^ gradje u čitavoj zemlji ili l"197o na hektar. Sam izvoz drveta iz Austro-Ugarske u razmaku jednoga decenija gotovo se je udvostručio, što se dade rastumačiti sečom ranijih uštedjevina, kojih još i sada ima. l´rama carinskoj statistici izvezeno je iz Austro-Ugarii^ke u 1888. god. 18,923.216 met. centi ili računajud 1 m^ po 600 kg. kao što računa Njemački carinski savez, izvezeno je 3,153 930 m« u vrednosti od 120,077.000 K. a u god. 1898. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 161 — izvezeno je 33,487.823 met. cente odnosno 5,581.304m3 u vrednosti od 204,105.354 Kr. Kao što se vidi, po iznesenim statističkim podacima, ne bi se moglo opravdati mišljenje Melarda, da je Austro-Ugarska postigla maksimalnu meru izvoza, i da ova dalje ne će modi rasti. Ali on to svoje mišljenje osniva na drugim okolnostima, koje će nagnati Austro-Ugarsku, da vedi deo drveta, koji danas izvozi, utroši u samoj zemlji, a te su: živahno napredovanje rudarske, kemičke i mehaničke industrije, kao i naglo prirašdivanje broja stanovnika. Te okolnosti, trebalo bi, da opomenu kako državu, tako i privatne sopstvenike, da se pridržavaju strogo godišnjeg etata, i da napuste svaku lakomislenu špekulaciju sa samim drvenim kapitalom, na koju ih primamljuje velika potrošnja i dobra ceua drveta. No kad je ved red o dobroj ceni, onda nas statistički podatci izneseni za izvoz drveta iz Austro-Ugarske upućuju na razmišljanje. Moralo je pasti u oči i čitaocima, da razlika kvantuma izvezenog drveta u razmaku jednoga decenija kod drugih država gotovo dvostruko povisuje razliku dobivenoga novca, odnosno, kao što smo u početku kazali, da udvostručeni kvantum drveta, učetverostručava dobiveni novac, dok taj slučnj nije nastupio kod, iz Austro-Ugarske izvezenog drveta. Tako n. pr. Švedska, koja je posije deset godina izvezla više 1,050.392 m^ postigla je za taj višak izvezenog drveta vedu dobit od 51,740.235 Kr., a Norvežka za višak od 46 045 m* dobila je u novcu 11,209.144 Kr., dok Austro-Ugarska dobiva za višak od 1,427.474 m´ samo 84,117.653 Kr. Ili jasnije rečeno, Švedska je prodavala god. 1889 kubni metar po 28 Kr., a godine 1898 po 31 krunu. Norveška 1888 po 24 Kr. a 1898 po 30 Kr., a Austro-Ugarska 1888 godine po 37 Kr, doČim god. 1898. samo po 36 kruna, dakle jeftinije nego pred deset godina. la |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 162 — Dok je dakle Š vedska za višak u kvantumu izvezenog drveta, postigla cenu od 49 Kr. po kubnora metru, odnosno 21 Kr. po kubnom metru više nego pre deset godina, dotle je Austro-Ugarska svoj više izvezeni kvantum drvetu davala po kubnom metru 2 krune jeftinije. (Ove visoke ciene nisu ciene za surovo već jamačno popriečae i za preradjeno drvo. Op. ur.) Do ovoga zaključka došlo se je delenjem razlike dobivenog novca u god. 1888. i 1889. sa razlikom izvezenog drveta. Razlozi ovom opadanju cene, u vremenu kad cena drvetu znatno raste, mogu biti veoma različiti, a dali bi se utvrditi eamo onda, kad bi imali pred sobom detailnu statistiku o izvozu drveta, u razdobju ovih deset godina. No pošto je nemamo, mi ćemo ovde izneli samo mogućnosti, koje su mogle na cenu uplivisati, a milo će nam biti, ako se od gg, stručnjaka, kome ta statistika do ruku dodje, potrudi, da iznese stvarne razloge, usljed kojih je cena izvezenog drveta u razdobju od deset godina opala, u mesto, da je porasla, kao što bi u pravilu trebalo da bude. Po našem mišljenju cena je pre svega mogla opasti, ako su pre deset godina izvažani vredniji sortimenti drveta, a posije se pristupilo i izvozu manje vrednih. Osim toga, mnogo je moglo uplivisati na opadanje cene i prevelika količina izbačene robe na pijacu, naročito ako se ta roba ne traži u vreme, kad je na pijacu izbačtna, a i rdjav izbor svetskih pijaca, mogao je tome opadanju dosta doprineti. Pravi razlozi medjutim, kao što rekosmo, mogu se utvrditi samo detaijlnom statistikom. Iz dosada izloženog vidimo, da ni jedna od izvozničkih zemalja nema izgleda, da će u buduće moći svoj izvoz povisiti. Izvoz Švedske usljed domaće industrije uskoro će početi da opada, Norvežka je već počela sa opadanjem, a ne će proći mnogo godina, kad će Eusija i Austro-Ugarska dostići svoj maksimum. Gdede tog opadanja dodje usljed razvijanja domaće industrije, njegove se posljedice ne će ni osetiti, jer će proizvadjač opet |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 163 — svoje drvo unovčiti, a manjak novca, koji u državu ulazi usljed izvoza drvenog surogata, nadoknaditi će se izvozom industrijskih preradjevina. Ali gde su se šume bez računa sekle, samo da se povisi izvoz drveta, i što više novca u zemlju unese, kao sto je bio običaj u Norveškoj, tu če to opadanje izvoza znatno uticati na blagostanje u zemlji iz dva razloga. Jedno što će u zemlju ulaziti sve manje novca za drveni materijal, a drugo, što de i sama domaća industrija usljed pomanjkanja surovine početi ramati, a većeg udara za zemlju, u kojoj je industrija razvijena, ne treba. Osim navedenih izvozničkili zemalja, nabavlja Europa veliki kvantum drveta iz Amerike, što će se viditi iz statističkih podataka uvozničkih zemalja. Da nije toga, pored svega naprezanja ove četiri izvozničke zemlje, ne bi se mogla industrija nekih uvozničkih zemalja ni blizo toliko razviti, koliko se je u stvari do danas razvila. Pre nego što predjemo na uvozničke zemlje, spomenuti nam je, da bi danas izvozničke zemlje mnogo više učinile za ekonomsko blagostanje naroda, kad bi postepeno počele umanjivati izvoz drveta iz zemlje. Štednjom drvenog kapitala, koji se nikada, pod nikakovim izgovorom ni uz najpovoljnije uslove ne bi smeo eksploatisati, u veliko bi koristili budućnosti. Industrija izvozničkih zemalja razgranjuje se, ona će se i u buduće sve više razgranjavati, a te države su danas u sretnom gotovo zavidnom položaju, da očuvanjem šuma, omoguće i u dalekoj budućnosti, pružiti svojoj industriji dovoljno materijala za preradu. Medjutim šta vidimo! Te države, koje bi obustavom izvoza drveta, sprečile daluje razvijanje industrije uvozničkih zemalja, potpomažu to razvijanje indirektno. One se upravo nude uvoznicima, štete čak i svoj sopstveni kapital u drvetu, idu tako daleko, da nemilice upropašćuju čitave šumske površine, a to samo za to, da podpomognu na |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 164 — predovanje iadustrije uvozničkih zemalja, i da same sebi stvore nadmodnog konkurenta svoje male industrije. Ono nekoliko miliona kruna, što ih za drvni materijal prime, izdadu još te iste godine za preradjevine, a sebi nanose grdnu štetu u budućnosti. Kad industrija tih zemalja bude u najboljem teku, i kad stekne sve uslove za napredak, ona će morati stati, jer će ponestati materijala, koji se danas nemilice izvozi na svetske pijace ostalih zemalja. A sada da predjemo na uvozničke zemlje i to u prvom redu na one, koje pored velike domaće proizvodnje ipak uvoze drvo sa strane. (Nastavit će se.) Važnost šumarske statistike. Piše Grjuro Nenadić. U kulturnom i materijalnom razvitku naroda igra statistika uopće vrlo važnu ulogu. Kao što se slika u ogledalu ogleda, tako se i u statističkim podacima ogleda napredak ili nazadak naroda u pojedinoj grani narodnoga života. Pošto se statistički podaci obično predočuju brojevima, to oni u tom pogledu više govore, nego mnoge debele i mudro pisane knjige. Statistika je najbolji savjetnik vladi naroda, jer traži uzroke, pronalazi zakone, po kojima stanoviti odnošaji u zemlji vladaju; njezini podaci su rječiti, jer više govore, nego li najbolji govornici. Ona nam otkriva toliko tajnih motiva, raznih uzroka, koji bi nam bez njene pomoći nepoznati ostah. Zlo i nevolja, koja u pojedinim ili cijelim slojevima ljudskoga društva, u jednom kraju ili cijeloj zemlji zavlada, ostat će oku pojedinca možda neopažena, ali ako se podaci o tome valjano saberu i jasno predoče, dobit ćemo onda sliku, koja će jasno pokazivati, kako zlo i nevolja pušta korijen sve dublje u tijelo narodnoga života. |