DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 154 —


izvoze iz godine u godinu sve vise drveta, dok ga one druge
sve više uvoze.


Promatrajud statistilcu izvoza i uvoza pojedinih država,
vididemo svake godine sve veće brojeve, i tad se moramo zapitati,
do koje granice će to ići i kad će postići svoj vrhunac.


Izvestne i to jedne te iste države godimice izvoze drvo,
a izvoze ga u sve većoj meri, pored toga što ga i same godimice
sve više upotrebljuju.


Zadubimo li se malo bolje u te statističke podatke pojedinih
izvozničkih i uvozničkih država, a imajući pri tome na
umu nauku o podizanju i uredjenju šuma, mi u tim statističkim
podatcima, ne ćemo čitati samo kvantum i vreduost izvezenog
i uvezenog drveta, nego ćemo jasno pročitati: krah u
financiji izvozničkih i industriji uvozničkih država.


Taj krah kod jednih i drugih mora neizbežno nastupiti,
i ne da se ničim ukloniti; on se jedino dade lečiti, dade se
mudrim gazdovanjem postepeno ublaživati, da ne nastupi od
jednom, i da bude što lakše podneti ga jednima i drugima.


Ali statistički podatci nam kazuju, da niko danas ne misli
ozbiljno na postepeno unašanje, nego da su se obe strane zauktale
u najbržem trku, i da će laj krah nastupiti od jednom
iznenada, i da će biti veoma osetan po izvozničke i uvozničke
države.


Kad nam je poznato, da potrošnja drveta biva godimice
sve veća, a znamo, da na osnovu potrajnog gospodarenja sa
šumama možemo dobivati godimice jedan te isti kvantum drveta,
onda je jasno, da taj krah mora nastupiti.


Možemo se tesiti s otim, da izvozničke države seku danas
uštedjevinu, t. j . one šume, koje su ranijih godina trebale biti
isečene baš na osnovi potrajnog gospodarenja, ali to nije učinjeno
iz razloga, što nije bilo ranije u tolikoj meri drvo traženo,
ili što to nije bilo moguće usljed pomanjkanja transportnih
sredstava.


Moramo tome i pokloniti podpunu veru. da izvozne države
odista su u mogućnosti za sada, da usljed ranijih uštedjevina,