DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 159 — Kad se tome doda, da je 1888. god. uvezeno samo 293.500 m´ u vrednosti od 6, 247.933 K., a god. 1898. popeo se je uvoz na 369.000 m´ u vrednosti od 7,966.296 K. onda vidimo, da je razlika u izvozu i uvozu bila posije deset godina manja za 29.505 m´´. Kad se tome opadanju izvoza doda, da Vs norveških šuma odpada nu kršne goleti, baruštine i ritove, i da na 867o ne vodi država većeg nadzora, onda ne samo, da moramo poverovati u tvrdnju Melarda: »izvoz drva za gradjn i preradu iz Norveške uskoro se primiče svome kraju«; nego smo čak mišljenja, da ćemo u skoro viditi Norvešku ubrojanu u redu uvozničkih država. Ovo naše mišljenje utvrdjuje još i ta okolnost, što u Norveškoj fabrikacija celuloze uzima sve više maha, a za ovu proizvodnju satire se najviše mlada gora. Bademlijić po Mčlardu iznosi ove statističke podatke o proisvodnji celuloze: 1875. god. izvezeno je celuloze 8.500 tona u vrednosti od 944.000 K. 1888. god. izvezeno je celuloze 162.455 tona u vrednosti 12.738.000 K. 1898. god. izvezeno je celuloze 315.274 tona u vrednosti 24,050.000 K. Drži se, da je za fabričku preradu drva u celulozu u 1898. godini moralo biti utrošeno oko 1,400.000 m^ drveta. Iz svega izloženoga vidi se, da Norveška, ako ne misli, usljed razvijanja svoje industrija, pasti uskoro u red uvozničkih zemalja, i u buduće u mesto primanja, izdavati po nekoliko miliona kruna za drvo i drvne surogate, mora nastati oko pošumljen ja svojih velikih kršnih goleti, težeći pri tome, da zakonitim putem natera i privatne vlasnike šuma na racionalno gospodarenje sa šumama. Ovo je po nju od velikoga značaja, jer joj goleti i privatni vlasnici zauzimaju preko % celokupne šumske površine, koja inače nije velika, jer se pošumljenost Norveške računa na |