DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 161 — izvezeno je 33,487.823 met. cente odnosno 5,581.304m3 u vrednosti od 204,105.354 Kr. Kao što se vidi, po iznesenim statističkim podacima, ne bi se moglo opravdati mišljenje Melarda, da je Austro-Ugarska postigla maksimalnu meru izvoza, i da ova dalje ne će modi rasti. Ali on to svoje mišljenje osniva na drugim okolnostima, koje će nagnati Austro-Ugarsku, da vedi deo drveta, koji danas izvozi, utroši u samoj zemlji, a te su: živahno napredovanje rudarske, kemičke i mehaničke industrije, kao i naglo prirašdivanje broja stanovnika. Te okolnosti, trebalo bi, da opomenu kako državu, tako i privatne sopstvenike, da se pridržavaju strogo godišnjeg etata, i da napuste svaku lakomislenu špekulaciju sa samim drvenim kapitalom, na koju ih primamljuje velika potrošnja i dobra ceua drveta. No kad je ved red o dobroj ceni, onda nas statistički podatci izneseni za izvoz drveta iz Austro-Ugarske upućuju na razmišljanje. Moralo je pasti u oči i čitaocima, da razlika kvantuma izvezenog drveta u razmaku jednoga decenija kod drugih država gotovo dvostruko povisuje razliku dobivenoga novca, odnosno, kao što smo u početku kazali, da udvostručeni kvantum drveta, učetverostručava dobiveni novac, dok taj slučnj nije nastupio kod, iz Austro-Ugarske izvezenog drveta. Tako n. pr. Švedska, koja je posije deset godina izvezla više 1,050.392 m^ postigla je za taj višak izvezenog drveta vedu dobit od 51,740.235 Kr., a Norvežka za višak od 46 045 m* dobila je u novcu 11,209.144 Kr., dok Austro-Ugarska dobiva za višak od 1,427.474 m´ samo 84,117.653 Kr. Ili jasnije rečeno, Švedska je prodavala god. 1889 kubni metar po 28 Kr., a godine 1898 po 31 krunu. Norveška 1888 po 24 Kr. a 1898 po 30 Kr., a Austro-Ugarska 1888 godine po 37 Kr, doČim god. 1898. samo po 36 kruna, dakle jeftinije nego pred deset godina. la |