DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 164 —


predovanje iadustrije uvozničkih zemalja, i da same sebi stvore
nadmodnog konkurenta svoje male industrije.


Ono nekoliko miliona kruna, što ih za drvni materijal
prime, izdadu još te iste godine za preradjevine, a sebi nanose
grdnu štetu u budućnosti.


Kad industrija tih zemalja bude u najboljem teku, i kad
stekne sve uslove za napredak, ona će morati stati, jer će ponestati
materijala, koji se danas nemilice izvozi na svetske pijace
ostalih zemalja.


A sada da predjemo na uvozničke zemlje i to u prvom
redu na one, koje pored velike domaće proizvodnje ipak uvoze
drvo sa strane.


(Nastavit će se.)


Važnost šumarske statistike.


Piše Grjuro Nenadić.
U kulturnom i materijalnom razvitku naroda igra statistika
uopće vrlo važnu ulogu.
Kao što se slika u ogledalu ogleda, tako se i u statističkim
podacima ogleda napredak ili nazadak naroda u pojedinoj
grani narodnoga života.
Pošto se statistički podaci obično predočuju brojevima, to
oni u tom pogledu više govore, nego mnoge debele i mudro
pisane knjige.
Statistika je najbolji savjetnik vladi naroda, jer traži uzroke,
pronalazi zakone, po kojima stanoviti odnošaji u zemlji vladaju;
njezini podaci su rječiti, jer više govore, nego li najbolji govornici.
Ona nam otkriva toliko tajnih motiva, raznih uzroka, koji
bi nam bez njene pomoći nepoznati ostah. Zlo i nevolja, koja
u pojedinim ili cijelim slojevima ljudskoga društva, u jednom
kraju ili cijeloj zemlji zavlada, ostat će oku pojedinca možda
neopažena, ali ako se podaci o tome valjano saberu i jasno
predoče, dobit ćemo onda sliku, koja će jasno pokazivati, kako
zlo i nevolja pušta korijen sve dublje u tijelo narodnoga života.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 165 —


Veliku važnost statistike uočili su napredni narodi ved
davno, pa joj doista poklanjaju i nužđnu pažnju. Ta ona se
danas kao posebna disciplina predaje na univerzitetima i ostalim
strukovnim učilištima, pa onda nije ni čudo, da je literatura,
koja se statistikom bavi, tako obilna i bogata.


Osim toga napredni narodi osnovali su i posebne institucije,
koji se bave sabiranjem, revidiranjem i publiciranjem
statisličkih podataka.


I kod nas postoji kr. zemalj. statistički ured u Zagrebu,
koji se ved kroz dulji niz godinah bavi sabiranjem, revidiranjem
i publiciranjem statističkih podataka, zasjecajučih u pojedine
grane našega narodnoga života. Na tom polju razvio je on ved
dosta veliku djelatnost, nu samo se do sada nije napose bavio
sa šumarskom statistikom.


Da naš kr. zemalj. statistički ured i na tom polju razvije
svoj rad i da se dobije jasna i pregledna elika o stanju šuma
i razvitku šumarstva u zemlji, odredila je Visoka kr. zemalj.
vlada, odjel za unutarnje poslove, naredbom od 8. lipnja 1903
broj 13.678, da se podaci za šumarsku statistiku u zemlji sabirali
imadu.


Sabiranje ovih statist, podataka palo je u dužnost šumarskotehničkom
osoblju, namještenom kod političkih oblasti u kraljevini
Hrvatskoj i Slavoniji, a u tom poslu ima mu na ruku
idi šumarsko osoblje, namješteno kod državne šumarske uprave
i krajiških imovnih obćina.


Statistički podaci imaju se sabirali u veliki broj iskazah,
kojih ovdje potanje ne dtmo opisivali, jer to ne bi imalo ni
svrhe, nego demo samo naglasiti: kad bi se svi dotični izkazi
potpuno, savjesno i zdušno ispunjavali, da bi tad doista dobili
jasnu i preglednu sliku o stanju šuma i razvitku šumarstva u
domovini.


Sabrani podaci o šumarskoj statistici, ispitivat de se u šumarskom
odsjeku kr. zemalj. vlade, a samu statističko-tehničku
izradbu t. j . iscrpljivanje revidirane i konačno uredjene gradje,
obavljat de kr. zemalj. statistički ured.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 166 —


Samo se sobom razumije, da je ova odredba Visoke kr.
zemalj. vlade od velike važnosti za razvitak šumarstva u domovini,
pa ju je za to morao svaki stručnjak vesela srca pozdraviti.


Posto su nekoje kr. županijske oblasti sabrane šumarske
statističke podatke podnesle Visokoj kr. zemalj. vladi, to smo
ispitajue odnosne izkaze, imale prilike uvjeriti se o istinitosti
i apsolutnoj mogućnosti dotičnih podataka, pa za to držimo,
da ne če biti na odmet, ako bar u kratkim potezima predočimo
važnost šumarske statistike, koja važnost je za nas još tim
veća, jer uz današnje odnošaje, mora nam valjana šumarska
statistika biti sjegurno sredstvo u rukama, kojim ćemo raztjerati
modi crne oblake, koji su se na našem i onako naoblačenom
obzorju u najnovije doba počeli još više sabirati.


Nema sumnje o tome, da je sabiranje šum. statističkih
podataka veoma naporan i tegotan posao, koji zahtjeva neumorna
truda i mnogo vremera, a ponajviše ljubavi i razumijevanja
samoga predmeta, jer statistički podaci moraju počivati na
istini, moraju medjusobno stajati u strogoj logičnoj vezi.
0 pojedinim statističkim podacima ne smije se za pravo ni
časka pomisliti, da istini ne odgovaraju i da možda nijesu
vjerodostojni.


Posao, koji se u tom pogledu ne obavlja s ljubavlju i
potpunim razumijevanjem predmeta jest iluzoran, a upotrijebljeno
vrijeme izgubljeno.


Vrijednost svakoga statističkoga podatka ovisi o inteligenciji
i stručnom obrazovanju onoga, koji ga sastavio, pa ako dotičnik
shvati svoj posao površno i nemarno, to ona površnost i nemar
baca crnu sjenu na njega a bogme i na cijeli stališ, kojem on
pripada. Pošto se sumarsko-statistički podaci imaju sabirati za
sve šume u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji, dakle i za one,
koje su vlastničtvo privatnih osoba, različitih korporacija i t. d.,
koji obično imaju pred očima više financijalnu stranu svojih
šuma, nego li opću korist, koju šume pružaju okolnjem pučanstvu,
to vjerujemo i rado priznajemo, da će mnogi u svom




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 167 —


poslu naići na eventuelne poteškoće i zaprijeke od strane gdjekojega
privatnoga vlasnika, jer će se oni ustručavati dati im
sjegurne i istinite podatke o svojim šumama, misleći, da će
si time prouzročiti veće poreze i namete, koje od njih plaćaju.
Da ovakovo shvaćanje odaje potpuno neznanje o važnosti šumarske
statistike, mislimo, da o tome ne treba dulje raspravljati,
pa ćemo samo istaci, da eventualna nesklonost od strane
pojedinih privatnih posjednika, ne bi smjela osujetiti rad i
ugasiti dobru volju i ljubav onih šumarskih stručnjaka, kojima
je dužnost da sumarsko-statističke podatke sabiru, nego će ih
dapače još više poticati na rad, pobudjivati u njima volju i
ljubav, da odnosne podatke što točnije i savjesnije prikupe.


Sa valjano sabranim podacima, konstruirat ćemo sliku,
koja će nam jasno predočiti stanje šumah u našoj domovini,
koja če živim riječima govoriti, da su šume veliko narodno
dobro, da je sa opstankom šuma čvrsto vezan kulturni i materijalni
napredak našega naroda.


Ona će nam pokazati, da su šume neizcrpivo vrelo, iz kojega
narod crpa svoju snagu i moć, da su one sjegurne štedione
u kojima su pohranjene velike glavnice, kojih samo kamate bi
narod uživati smio.


Valjana šumska statistika pokazat će nam živu snagu
vrela, iz kojega narod crpa svoju snagu i moć, poka^.at će
nam dalje, da li se stvaraju uslovi i temelji, koji će u nas
ulijevati nade, da će ono u buduće biti još jače i snažnije.


Pa šta u tom pogledu danas već vidimo?


Vidimo, da se šume u velike sijeku i često harače; vidimo,
da se šumska površ´na iz godine u godinu sve više umanjuje;
vidimo na žalost još i to, da se ova činjenica u ostalim slojevima
našega družtvenoga života još ne vidi.


Ne samo, da prosti čovjek, nego i naša naroda inteligencija
još uvijek drži, da su šume u svome prostoru i količini
neizcrpive. Oni još jednako misle, da je šuma dar božiji, kojega
oni bez ograničenja trošiti mogu, pa ga doista tako i troše,
jer troseći drvo u obilju ne vode računa o tome, da li će po




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 168 —


tomstvo svoje potrebe na drvu namirivati modi u onoj mjeri,
u kojoj oni danas svoje namiruju.


U tom našem mišljenju podupire nas činjenica, da još
danas velika većina našega naroda rabi otvorena ognjišta, na
kojima drvo pali i sa kojih se u vazduh izžaruje mnogo i
mnogo kalorija toplote.


Zar nam ne bi u tom pogledu valjano sabrani podaci
bili od koristi, jer već kuca i zadnji čas, da se s drvom počne
razumno štediti.


Rekli smo, da se šumska površina svake godine sve više
umanjuje, nu sa valjanom šumarskom statistikom pokazat ćemo
u kolikoj mjeri se ona doista umanjuje i u kojem kraju domovine
se šume najviše krče.


Nema sumnje, da je naš narodno gospodarstveni život, koji
postaje sve kompliciraniji, jedan od najvažnij´h uzroka, da se
eume krče i šumsko tlo pretvara u ratarsko tlo. Narod se
množi, a uslijed toga mora i površina ratarskog tla biti sve
veća. Dakle vidimo, da gospodarskoj potrebi na ratarskom tlu
padaju žrtvom naše nekad bujne i prostrane šume, jer se one
sve više krČe i šumsko tlo pretvara u drugu vrst kulture.


Nu da se šumska površina tako brzo ne umanjuje, vidimo,
da se u najnovije doba ide za tim, da se uzgoj šuma
kombinira sa uzgojem ratarskih bilina, koji se način uzgoja
nazivlje šumsko-poljsko gospodarenje.


Korist šumsko-poljskoga gospodarenja jest sa gledišta
šumsko-uzgojnog očita, a sa gledišta narodno-gospodarstvenoga
u materijalnom pogledu jest veoma znatna. Sa oba gledišta
jest šumsko-poljsko gospodarenje dakle vrlo važan predmet, pa
zato zaslužuje, da mu posvetimo nuždnu pažnju, da podatke


o tome što marljivije i pomnije saberemo, jer nam baš ovaj
predmet može služiti dokazom, da zbroj malih i silnih radova
stvori veliko djelo na polju nacionalne ekonomije.
Pa ako i ima opravdanih razloga, da se u pojedinina krajevima
domovine šume krče i šum. tlo pretvara u drugu vrst
kulture, to ima s druge strane ne manje važnih razloga, da se




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 169 istodobno
pošumljuju goljeti i takova zemljišta, koja nijesu
prikladna za uzgoj ratarskih bilina, kakili zemljišta na žalost
ima u svakom kraju domovine dosta.


U tom pogledu valjano sabrani podatci bit će od velike


važnosti, jer ćemo tad vidjeti, koliki je s jedne strane odpad,


a s druge prirast na šumskoj površini svake godine.


Rekli smo gore, da ima u svakom kraju domovine, pustoši
i goljeti, a u nekojim ima ih na žalost i odviše, te se
šire tolikom brzinom, da postepeno i sigurno mijenjaju klimatičke
odnošaje dotičnih krajeva, koji ruše i unistuju sve
uslove materijalnom razvitku dotičnoga naroda. Živi svjedoci
tomu jesu puste i gole brdine gornje Krajine, po kojima je do
nedavna rasla zelena trava, koju su pasla bijela stada ovaca i
čopori goveda, a danas po njima raste paprat i bujad, iz koje
sve više proviruje golo kamenje


Mirni gor-ki potoci, koji su do nedavna svojim ugodnim
žuborom ovde povećavali onu veličanstvenost šume, koja nam
se ugodno duše dojimala, kada smo njome prolazili, pretvaraju
se danas sve više u gorske bujice, koje divljom silom trgaju
velike komade najčvršćih pećina, te noseći veliki mulj i
krš, zasiplju i zamuljuju plodne oranice i zelene livade, te time
riješavaju hiljade duša eksistencije.


Uz tako vladajuće prirodne nepogode nije čudo, da gornjo
Krajišnik, koji je živio i umirao za cara, danas bježi u zemlju
novoga svijeta, gdje u borbi za opstanak obavljajući teške poslove,
gubi svoju duševnu i tjelesnu snagu.


Nije li prema gore istaknutom prijeka nužda, da znamo
koliko u zemlji ima bujica, popuzlina i goljeti, te što se u tom
pogledu dosada učinilo? Koliko iznosi šum. površina, koja se
nalazi u području bujica, popuzhna i t. d., koje bi se imale
temeljem {;§. 6. i 7. š. z. proglasiti zaštitnima i zabranbenima
šumama. Što je dosada učinjeno za pošumljenje golijetih, a da
ne govorimo o pošumljenju Krasa — toj sveopćoj našoj narodnoj
nevolji?


Osim toga još je jedna nevolja, koja narod bije, koja ga
toči, kao što toči crv drvo, a to su šumske štete. Šumske štete




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 170 —


narasle su danas na toliku svotu, da se pokazuju kao veliki
teret, pod kojim naš jadni narod teško koraca.


Na temelju valjano sabranih podataka o šum. štetama,
stvorit demo si sliku, koja de nam grafički predočiti brzinu,
kojom one rastu. Naime kod prosudjivanja šumskih šteta, ne
smijemo iz vida izgubiti dva glavna uzroka, s kojih one nastaju.
Prvi uzrok, s kojeg narod šumu sječe jest potreba na
gradjevnom, tvorivom i gorivom drvu, a drugi uzrok jest taj,
da s drvom tjera nesolidnu trgovinu. U ovom poslednjem slučaju
podupire nas u mišljenju činjenica, da pile vodenice u
gornjoj Krajini, progutaju veliku množinu drva, koje je na
nepošten način stečeno; da doseljenici u Slavoniji, koji nijesu
ni pravoužitnici imov. obdina, ni članovi zemljištnih zajednica,
ne čine u velike šumskih šteta, jer autohtoni elemenat drvo iz
svojih šuma nosi i njima u bezcijenje prodaje.


Zar ne bi sabiranjem podatakah o pilama vodenicama i o
cijenama tvorivog i gorivog drva u pojedinom kraju domovine
našli i lijeka, kojim bi tu narodnu nevolju liječiti mogli?


Nema pako sumnje da de najbolji melem toj narodnoj
rani biti — podizanje materijalnog stanja našega naroda, koje
se podidi može unapredjenjem ratarstva i stočarstva, jer je
naša domovina eminentno agrikulturna zemlja.


Ove se dvije grane narodne privrede mogu tek onda podidi
na najveći stepen, ako se istodobno bude vodila briga oko
uzgoja i čuvanja šuma, jer je nepobitna činjenica, da u gorskim
krajevima, gdje nema šuma, nema vrela ni potoka, a gdje
pako ovih nema, tu ne može biti ni govora o racionalnom ratarstvu
i stočarstvu.


Sume su dakle važan faktor za gospodarski razvitak naroda,
s kojim vlade naprednih naroda moraju ozbiljno računati.


Znamo, da šume zapremaju jednu tredinu sveukupne površine
kraljevinah Hrvatske i Slavonije, nu ali ipak ne znamo
točno, koliko od sveukupne šumske površine odpada na šume,
koje se nalaze u apsolutnom, a koliko na one, koje se nalaze
na relativnom šumskom tlu.




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 171 —


Takodjer znamo i to, da su naše šume po vrsti drva i po
vrsti uzgoja veoma različite, nu ali ipak ne znamo sasvim točno
u kolikoj mjeri imamo šumah po vrsti drva i uzgoju u pojedinom
kraju domovine.


Na temelju valjano sabranih podataka u tom pogledu,
dobit ćemo jasnu sliku o stanju šuma u našoj domovi, koja
će nam pokazati, da li će ona i u buduće uživati onaj liepi
glas, koji glas joj je na daleko prenijelo plemenito drvo Quercus
pedunculata, koji je sa svojim odličnim tehničkim svojstvima
cijelom svijetu pokazao, da je njegova prava domovina
Hrvatska i Slavonija.


Valjana šumarska statistika osvjetljavat će nam intenzivnom
svjetlošću način, kojim se gospodari sa šumama u našoj
domovini. Ona će nam pokazati, koliko postoji gospodarskih
osnova, odnosno programa, po kojima se u šumama potrajno
gospodariti ima; pokazat će nam, kako se postojeći zakoni i
propisi, koji ti potrajno gospodarenja potrajno propisuju, u
praksi provode.


Težki udarci radničke sjekire i zvuči pile čuju se danas
u našim šumama preko cijele godine. Šume se u velikim površinama
iznašaju na prodaju. Strani kapitaliste nas sve više
poplavljuju sa svojim kapitalima, te njihova utakmica i grozničava
borba može za nas biti sjajan dokaz, da naše šume reprezentiraju
veliku vrijednost, koja im još sve više raste. Iz naših se
šuma preko godine izveze u inozemstvo više hiljada vagona drva u
vrijednosti od nekoliko milijuna kruna. Sve mi to u glavnom
znamo, ali ipak točno ne znamo, koliko se kubičnih metara
drva svake godine iznaša na prodaju i kolika se cijena za to
polučuje.


Zar nam u tu svrhu valjano sabrani podaci ne bi bili
regulator, kojim bi bar donekle mogli regulirati cijene kod
prodaja ?


Cijene, koje danas za naše drvo kod prodaja polučujemo,
ne možemo reći, da su maksimalne. Vrijednost našemu drvu
doduše raste; nu mi ćemo ju još više podići, ako budemo iz




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 172 —


gradjivali opda prometila, ako gradimo ceste kroz šume, ako


u šumama podižemo šumski obrt.


Pilane, bačvarnice, vapnenice i t. d. u sredini naših šuma,


tvorit će prava čudesa. Sume će s njima oživiti, vrijednost de


drvu zajedno rasti.


Ima doduše kod nas tvornica i poduzeća, koja drvo troše,
pa ako ih i ima u malom broju, to pravo ne znamo, koliko
ih u svemu ima, i u kojem kraju domovine su najviše zastupana?


U tom pogledu valjano sabrani podaci, bit će nam od velike
koristi, jer ćemo s jedne strane znati, koliku množinu drva
domaće tvornice i poduzeća na godinu troše, a s druge strane
znat ćemo onaj veliki plus, koji se u inozemstvo izvaža, da
tamo slične tvornice i poduzeća podiže.


Kolike li sreće i kolika bi materijalna korist za naš siromašni
narod izvirala otuda, kad bi se sve naše drvo, koje se
u inozemstvo kao surogat izvaža, kod nas u tvornicama i pilanama
izradjivalo, te kad bi se samo gotova roba na svjetska
tržišta izvažala.


Da se pako naš narod do te sreće dovinuti može, potreban
je pored znatnog materijalnog kapitala, takodjer snažan i
jak duševni kapital, koji će stvoriti uvjete i temelje, da matejijalni
kapital do sto veće uporabe dodje.


Drugim riječima, potrebno je, da se stališu, kojemu je
povjerenje gospodarenje i čuvanje velikog narodnog dobra —
šuma, obezbijedi materijalno stanje njegovo jer se samo onda,
ako se on nalazi u povoljnom materijalnom stanju, može od
njega očekivati, da svoju duševnu snagu što više razvija, da
svoj duševni kapital zalaže stvaranju uslova i temelja materijalnom
razvitku naroda.