DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 168 — tomstvo svoje potrebe na drvu namirivati modi u onoj mjeri, u kojoj oni danas svoje namiruju. U tom našem mišljenju podupire nas činjenica, da još danas velika većina našega naroda rabi otvorena ognjišta, na kojima drvo pali i sa kojih se u vazduh izžaruje mnogo i mnogo kalorija toplote. Zar nam ne bi u tom pogledu valjano sabrani podaci bili od koristi, jer već kuca i zadnji čas, da se s drvom počne razumno štediti. Rekli smo, da se šumska površina svake godine sve više umanjuje, nu sa valjanom šumarskom statistikom pokazat ćemo u kolikoj mjeri se ona doista umanjuje i u kojem kraju domovine se šume najviše krče. Nema sumnje, da je naš narodno gospodarstveni život, koji postaje sve kompliciraniji, jedan od najvažnij´h uzroka, da se eume krče i šumsko tlo pretvara u ratarsko tlo. Narod se množi, a uslijed toga mora i površina ratarskog tla biti sve veća. Dakle vidimo, da gospodarskoj potrebi na ratarskom tlu padaju žrtvom naše nekad bujne i prostrane šume, jer se one sve više krČe i šumsko tlo pretvara u drugu vrst kulture. Nu da se šumska površina tako brzo ne umanjuje, vidimo, da se u najnovije doba ide za tim, da se uzgoj šuma kombinira sa uzgojem ratarskih bilina, koji se način uzgoja nazivlje šumsko-poljsko gospodarenje. Korist šumsko-poljskoga gospodarenja jest sa gledišta šumsko-uzgojnog očita, a sa gledišta narodno-gospodarstvenoga u materijalnom pogledu jest veoma znatna. Sa oba gledišta jest šumsko-poljsko gospodarenje dakle vrlo važan predmet, pa zato zaslužuje, da mu posvetimo nuždnu pažnju, da podatke o tome što marljivije i pomnije saberemo, jer nam baš ovaj predmet može služiti dokazom, da zbroj malih i silnih radova stvori veliko djelo na polju nacionalne ekonomije. Pa ako i ima opravdanih razloga, da se u pojedinina krajevima domovine šume krče i šum. tlo pretvara u drugu vrst kulture, to ima s druge strane ne manje važnih razloga, da se |