DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 173 — Šumarske prilike i uredbe u Bosni i Hercegovini. Po Diniitzu. Pod naslovom »Die forstlichen Verhaltnisse und Einrichtungen Bosniens und der Hercegovina« izašlo je koncem godine 1904., naknadom Wilhelma Fricka u Beču djelo, koje je napisao bivši višegodišnji šef austrijskoga šumarstva, umirovljeni odjelni predstojnik Ludvik Dimitz. U predgovoru kaže pisac, da ga je pokojni ministar Kallay pozvao, da prouči (a valjda i kritizira) šumarske prilike i uredbe ovih zemalja. Godine 1903., putovao je pisac u društvu vrhovnog šefa bosansko-hercegovačkog šumarstva, dvorskog savjetnika u b. h. odjelenju c. i kr. z. fin. ministarstva Karlom Petraschekom i vi. savj. šefom šumarstva kod b. h. zem. vlade, Mihailom Buberlom, dva mjeseca po Bosnoj i Hercegovini proučavajući šum. prilike. Svrha ovoga putovanja i ovoga djtla jest pružiti javnosti sliku šum. gospodarstva Bosne i Hercegovine. Odkada je Bosna znamenitom konkurencijom počela konkurisati alpinskima krajevima Austrije, podigli su se nečuveni prigovori proti bos.-herc. šum. gospodarstvu. Austrijski šumopoBJednici nazvaše tu b. h. konkurenciju »das boanische Uebel«. O toj »nevolji« mnogo se je u skupštinama, po novinama, stručnima listovima i u delegacijama raspravljalo. — Vratimo se medjutim našem djelu. Isto je razdieljeno u dva odsjeka. Prvi govori o zemlji (pokrajini) njezinoj povjesti i stanju kultui´e. Drugi odsjek govori o šumama i šumarstvu. Pošto je čitaocima »Šum. lista« Bosna i Hercegovina, kao naša susjedna pokrajina dosta dobro poznata, mislimo, da možemo prvi dio izpustiti, pak se zato drugim dielom pobliže pozabaviti. Šume i šumarstvo. Ovaj drugi odsjek razdielio je pisac ovako: 1. Stanje šumarstva za turske vlade i novi razvoj. Šume i njihova važnost. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 174 — Osmanlijsko gospodstvo nije dalo zapadnoj kulturi mjesta nigdje, pak niti u šumarstvu; za to u šumarskom gospodarstvu onoga vremena ne može niti govora biti. Prođi će još mnogo vremena, dok će narod shvatiti pravu potrebu racijonalnoga šumskoga gospodarstva, odnosno važnost čuvanja šuma. Najviše je tomu nemaru za šumogojstvo krivo čuvstvo, koje neda ljudima, da se brinu za budućnost. »Neka ja imam za danas, a za sutra što Bog da«, veli obično naš čovjek. Narodu je najmilije zanimanje čobanija, jer je laglje srkati mlieko, nego kiniti se uz plug. Sume su poništene ne od sjekire, koja bi šumu pretvorila u rodno polje, već za to, da se preveliki broj marve (hajvana) kasnije prehraniti može. Serijat, ili strogi zakon turski kaže: tko mrtvu zemlju radom oživi, njegova neka bude. Ljudi su volili nomadski život provoditi, jer im bilo lasno iz kraja, koji im se nije bud iz kojega razloga svidjao, u drugi kraj preseliti. Još i danas ne stoji obradjena zemlja prema pašnjacima, obraslima šumom, u nikakovom razmjeru. Narod drži više marve, nego je prehraniti može. Pošto nestane hrane, mora si pomoći i marvu šumom prehraniti. To je uzrok zašto ima u Bosnoj i Hercegovini tolikih silnih površinah šikara. Prašume, u kojima se je danas razvila živahna šumska industrija, imadu svoj obstanak zahvaliti samo svojoj nepristupnosti. Iz ovih prašumah dobavljali su ljudi, samo najbolje tvorivo drvo i luč. Neku, makar i minimalnu pažnju posvećivalivali su hrastovoj šumi, pak se je našlo sakrivenih liepih hrastovih šuma. Turska je vlada, misleći na unovčenje tih šuma, pozvala svojedobno nekolike šum. tehničare iz Poljske i Francuske, nu o njihovom radu nije ništa poznato. Po hercegovačkom krasu bilo je takodjer liepe šume, gdje joj nije čovjek i čoban mogao pridoći. Izmedju Stoca, Mostara i Metkovića nalazila se je prekrasna hrastova šuma »Dubrava«. Ovu šumu je u pedesetim godinama pr. stolj. njeki tršćanski trgovac posjekao. Sto je još preostalo, to je narod posjekao i |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 175 — u Dalmaciju prodao, ili sam potrošio. Pošto se za pomladak ove šume nitko brinuo nije, to je devastirana sasvim, a dobar dio izkrčen. Tomu devastiranju pomogoše mnogo i dalmatinski čobani sa svojim stadima. U jednom starom franjevačkom šematizmu opisuje se šumarstvo ovako: »Sto se šume tiče, to je danas jedva na kojem brdu nadi koji panj. Večim dielom, a osobito pako prema jugu možemo jeftino drvo samo iz velikih daljinah mučno dobaviti. Ljudi pale prašume, da priprave malo loše oranice. Bez mjere troše drvo za palenje ugljena i kreča. Bez obzira sieku drveta i grane za ograde, listnik i stelju. K tomu dolazi još od dana u dan veća potroška drva u tehničke svrhe. To su uzroci, zašto stoje naši brežuljci i brda u neutješnoj golijeti. Ne mislite, da mi vlasti i narodu ne dajemo dobrih savjeta za čuvanje i gojenje šume, nu badava je gluhomu propoviedati. « Seljak je trošio svu silu najboljega drva za tvorivo, jer sve mu je od drva kuca, pokudtvo i sav gospodarski alat. Otvoreno ognjište pretvorilo je mnogo drva u pepeo. Pri tora sjeklo se je bez ikakove pažnje, bar desetputa toliko, koliko je trebalo. Osim toga običaj je bio, da se je sirotinja (fukara) iz šume uzdržavala. Gonila na pazar ogrevno, tvorivno i gragjevno drvo, koje je bezplatno u šumi uzimala. Ništa bolje nije niti vlast gospodarila. Gdje se je samo kupac našao, prodala je šumu pošto, poto. Tako su turski podanici Josipovid i Radulovid kupili hrastovinu potrebnu za izradbu od 3 milijuna dužice uz cienu od 125 piastera = 25 K po 1000 komada. Ovakove prodaje potakle su domaće plemiće, begove i age, pak su svojatali državno dobro. Pošto bi lenski sustav ukinut, bude naregjeno, da se sva prava spahijah na državne zemlje vrate državi. Uprava državnih zemalja bi povjerena tapu-memuru. Ovi su bili kao njeka |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 176 — kovi gruntovaičari, držali u evidenciji erar. posjed i izdavali posjedovne izprave „tapije" na privatni posjed. Napokon izdan je zakon od 7. Ramazana 1274. (1858.)> koji još i danas kao temeljni zakon važi. Ovaj zakon sa tapijskim zakonom od 8. džemaziul evel 1275. (1859.) uregjuju državni posjed. Dakako, da se ovi zakoni niesu mogli valjano provesti bez katastra i nacrta. Zakoni su se zlorabili i izdavane su tapije kojekako. Za Omer-Paše izdan je šum. zakon od 11. ševala 1286. (1869). Po ovom zakonu, da se je provagjao, mogao se je red uvesti. Ovaj je zakon razlučio šume polag posjedovnih odnosaja u državne, vakufske, obdinske i privatne. Ovaj zakon uregjuje i pravo služnosti u drž. šumama. Peti članak kaže: Seoski žitelji ovlašteni su za svoju kudnu potrebu, tvorivo, gragjevno i gorivo drvo iz drž. šuma bezplatno dobavljati. Narodu je dozvoljeno ogrevno servitutno drvo i ugljen na tovare, kolica ili sane prodavati na najbližoj pijaci. Seljacima je dozvoljena bezplatna paša u vlastitom kotaru, a u tugjem kotaru imadu pladati pašarinu. Tako se taj zakon još i danas tumači, akoprem jedan prevodilac tvrdi, da zakon kaže, »da će seljaci bezplatno a drž. šumama drvo sječi«, a ne »da imadu pravo sječi« itd. Takove servitutom drvarine i pašarine obterećene i blizu sela ležeće šume zovu se »baltalik« po turskoj rieči balta ili sjekira. Ovaj je zakon naregjivao, da će se državne šume omegjašiti. Žalibože ovaj se zakon baš nikako provagjao nije. Tko j e bio jak, svojatao je šumu, dok mu ju nije jači oteo. Čuvao dakako nije nitko ! Nu ipak je ovaj zakon poslužio današnjoj upravi kao pravno ravnalo. 2. Koraci nove uprave. Pošto nije moglo biti do okupacije o razumnom šumarstvu govora, trebalo je početi sa organizacijom šumar, službe. Ovo bijaše ogromna´ zadaća, makar da je šumarstvo u kulturnim zemljama već stoljeća uregjeno. Šablona zapadne šum. kulture nije se mogla ovdje upotrebiti. Trebalo je nješto provediva za orientalske prilike spremiti. Prva |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 177 — perioda razvitka bos.-herc. šumarstva siže do god. 1882. U toj periodi reformirano je šumarstvo. Energično, po komandi se radilo. Druga perioda pada u preuregjenje ciele uprave. Tuj šumarstvo ima korak držati sa eielim upravnim preokretom. Za početak bilo je potrebno šumu čuvati i njezine dohodke osjegurati. Godine 1878. imenovan je jedan šum. savjetnik i jedan perovogja, koji su imali zadaću orientiranja. Godine 1879. imenovani su okružni nadšumari. Ovima dodieljeni su šum. čuvari na konju, koji su nadzirali doznaku drva za prodaju, u koliko je to moguće bilo. Pošto je šum. desetina odnosno taksa tarifirana bila, to su posebni šum. desećari u gradovima i trgovištima ubirali taksu. Plaća bila im je dio od ubrane takse. Kupac je kod kot. ureda uplatio za dozvolu za maloprodaju drva. Sa ovom dozvolom mogao je bez doznake sječi. Domala uvedena je uplata, doznaka i mjerenje drva. Ležeće drvo bilo je dozvoljeno bezplatno uzeti, samo da se šuma čisti. Godine 1879. izdane su naredbe proti šum. požarima i druge, koje su imale stati na put najvećim šum. oštećivanjima i nerazumnom trošenju drva. Iste godine izradiše šum. savjetnici vitez H. Guttenberg i Scliweiger, pak nadšumar Fr- Haltner izvješće o šum. odnošajima Bosne i Hercegovine. Oni procieniše, da šume zapremaju polovicu od ciele površine ove zemlje. Pregledaše 665.700 ha zrele šume i procieniše na 78 milijuna kub. metara bielogorice i 61 milijun crnogorice. Od toga da odpada na tehničko drvo : 1,690.000 m´ bjelogorice i 23,386.000 m´ crnogorice. U godini 1880. uredjen je posebni šumarski odsjek kod zem. financ. ravnateljstva sa 1 šumarskim savjetnikom, 1 šumarnikom, 1 šum. mjernikom, 1 perovogjom i sa 2 vježbenika. Kod pet okružnih oblasti uregjeno je pet šumar, ureda, a u cieloj zemlji 27 šum. upraviteljstva sa svega skupa 26 nadlugara i samo 18 lugara. Uz to izdan je i službeni naputak » Dienstinstr uction «. 14 |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 178 — Radi pomanjkanja sposobnih Činovnika (koji ume i jezik) radi neznatnoga broja lugara, a najviše radi kopirane instrukcije, koja nije odgovarala zemaljskim odnošajima, nije ovaj sistem polučio uapjeha, dok se nije popravio i napokon iztnienio. U to doba prokušalo se je mnogo, a najviše neprilika zadalo je svojatanje državne šume. Ovomu je dobro na put stala katastralna izmjera u godini 1880. Učinci ovoga uregjenja šumarstva niesu bili povoljni. Politički obziri zahtjevali su, da se uprava centralizira. Tako je godine 1882. ukinuto zem. financijalno ravnateljstvo i zemalj. vladi pripojeno kao financijalni odio. Šum. je pako odsjek pao pod odio za polit, unutarnju upravu. Tako su i nadšumari šumskih ureda postali šum. referenti okružnih oblasti, a upravitelji šumskih uprava referenti kotarskih ureda. Kod šum. odsjeka zem, vlade bio je 1 šum. savjetnik, 1 šumarnik, 1 šum. mjernik, 1 perovogja i 2 vježbenika Kod 6 okružnih oblasti bilo je: 1 šumarnik, 4 nadšumara i 2 vježbenika. Za sve kotarske urede bilo je odredjeno 11 šum. asistenta, 1 šum. vježbenik, 47 nadlugara i 150 lugara. Godine 1883. izdana je naredba o kaznama radi šumskih šteta i 0 odštetama, koja je opet g 1901. većom strogosti preinačena. Godine 1884. jest posebna strukova komisija proučavala šumsko trgovačke prilike bos.-herceg. šuma. Megjutim je katastralna izmjera okupiranih zemalja dobro napredovala. Na temelju zakona od 20. veljače 1884. o izdavanju šum. tapijah provedeno je uregjenje šum. posjeda do konca g. 1896. Prema tomu iznosi ciela šum. površina 2,581.585 ha, a od toga odpada 551.770 ha na privatne šume. Potonja površina svakim danom, raste, jer se još uvjek naknadno priznaje pravo vlastničtva na manje i veće šumske površine, koje arondiraju privatni posjed. Po gore spomenutom zakonu bilo je proglašeno, da svatko može svoje zahtjeve na priznanje prava vlastničtva na šumsko zemljište prijaviti. Posebni vladini komesari sa šum. vještacima izpitali su ove zahtjeve na licu mjesta i predložili kotarskoj |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 179 — šumsko-tapijskoj komisiji. Ovu sačinjahu: kotarski predstojnik, 1 sudski, 1 šum. činovnik i 2 prisjednika iz naroda (1 musliman i 1 kršdan). Poslie raspravljanja predložila je ova komisija elaborate sa svojim predlozima „zemaljskoj šumsko tapijskoj komisiji", koja je izdala odluku, proti kojoj je bio otvoren rok od 6 nedjeljali na c. i k. zajedničko finaneijalno ministarstvo. Zem. šumsko-tapijska komisija sastojala se je od gragjanskog doglavnika, 1 vladinog savjetnika, 1 sudskog, 1 šum. činovnika, 1 savjetnika i trojice prisjednika iz naroda, od svake vjere po jedan. Ova komisija izdala je strankama šum. tapije, ili odluke, u kojima su iste sa svojim zahtjevima odbijene. Zahtjevi pojedinih sela ili obdina niesu se mogli tom prilikom urediti, jer bi se moralo preuranjeno dirati u pitanje prava drvarije i pašarije. Privatnik mora prava služnosti, koja su postojala u šumi, koja mu je tapijom uručena, pravoužitnicima priznati. Pošto je šumski posjed uregjen, to se je prešlo na uregjenje gruntovnice po zakonu od 13. IX. 1884. U B. i H. radi gruntovnica zajedno sa katastrom. U svakom kotaru ima gruntovni i kataatralni ured u kot. uredu zajedno. U to doba dogagjahu se još i druge važne napredne promjene. Počelo se je u županjačkom kotaru raditi oko pošum- Ijenja krasa. Velike gragjevine rudarskih i drugih poduzeća zahtjevahu izragjivanje drva u vlastitoj režiji, u koliko nije bilo povoljnih šumskih poduzetnika. 3. Ustanovljenje stanja šuma. U prvom redu poslužila je tuj katastralna izmjera. Ta je provedena vrlo praktično i brzo (od g. 1880—1885). Mjerenje obavili sučastnici vojevnogageografskoga zavoda, cieli aparat civilnih zemljomjerai mnogi pomoćnici. Površine mjerene su stolom u mjerilu 1 : 25,000. Katastralne čestice mjerene su u mjerilu 1 : 6250 sa malim stolom. Mjesta i gradovi mjereni su u mjerilu 1 : 3125. Dakako da ovu izmjeru podpunjuju još i razni registri, opisi megja, pak i procjena zemljišta. Mjereno je metrom, a ne hvatom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 180 — Na temelju ovih elaborata i posebne procjene šumah po komesarima za šun. procjenu, izragjena je opet šumska karta Bosne i Hercegovine. Odmah iza katastralne izmjere odpocelo se je reguliranjem šum. posjeda po šum.-tap. komisijama. Površine izpod 50 dunuma ^ 5 ha upisale su se na vlastnika, kojega je posjed ista šuma arondirala (t. j . ako uije bilo drugoga vlastnika). Gajevi i šume, koje su bile u faktičnom posjedu privatnika, priznate su im u vlastnictvo. U obće se je nastojalo razdieliti sve one šume, koje po svojoj manjoj površini ili položaju za svrhe državnoga šum. gospodarstva niesu sposobne. Uregjenje gruntovnice nije još u pet kotara provedeno. Iza uregjenja gruntovnice imalo bi sliediti u pravilu omegjašenje šumah Na žalost se je ovom najvažnijem momentu kod uregjenja šum. posjeda premalo pažnje posvetilo. Tuj nije bila štednja na pravom mjestu. Omegjašivanje obavljaju posebni organi »Waldvermarkungskomissare « na temelju katastralnih nacrta i gruntovnih spisa. Megjaši su po mogudnosti živa drveta, ili kamen po megji, ili drveni stupovi (direci). Sva megja nosi slova C. š. (Carska šuma) i tekući broj. Razmak izmegju megjaša ne smije iznositi više od 150 koračaja. O šumskim megjama vode se potrebni registri i manual. Šumske megje uzdržavaju se po šum. osoblju sa šumskom robotom. Po potrebi obavlja se iza 7—8 godina revizija. Do sada je provedeno omegjašenje u 27 kotara, dakle u polovici zemlje. 4, Šumski posjed. Podatci katastralni, gruntovni i oni šum. omegjašenja daju nam sliku šum. posjeda. Prema predstojećoj skrižaljci ima Bosna 52-270, a Hercegovina 39´4´´/o šuma, ili poprečno 507o. U Evropi ima samo Finska više šume, naime 567o- Bos.-herceg, šum. erar posjeduje 78-47o od ciele šum. površine, ostalo je privatni posjed, od kojega odpada 15.000 ha vakufu (t. j . pojedinim džamijama). Donosimo ovdje, da ne duljimo previše, razne skrižaljke, koje nam predočuju šum, sastojine, stojbine, prirast, prihod itd. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 39 <-- 39 --> PDF |
181 o coO ~ ^ »o ^H C3 a 3 p - 3 ee ^ ""iCO OD CO 00 °= ´° , ^ ^ o 3 3 CM I O CJ2 co´ 1 I O ´ co 0 3coCM , 1 0 5 t~ 1 C32 ´ 03 _ Ol IC ^ CD t ^ ^ a p a o C3 .S a> o3 03 O CM(MdCM O" ^ CNCO CMOD00>crO ICrt 1 00 rt CO CO ^ <^. 6 CO CM t ^ ^H CO O == t T- H Tf Ift >0 T-H ? rt O: Oa »O 05 00 Oi 00 t rt I 03 03 c« ^Jl o Cl . 3 M o 0 0 CM o Oi 0 0 ? > co I O O i O T ^ (32 CD c o 0 3 o co "Pio ^ CM i O I O 0 0 0 3 O s co cio ^ H co ´*2 co c8 03 > O a 3 CO CD-^ rtCM Vf ^ oK CM >L> O^ 05 02 >o V _ ; cjj3 CO !> CD 1C2 O t~ T^ Tr t 5 (M ! u 3 3 VK M 03 > 3 5iD> o X ! 3 03 03 -. h CM 0 5 "-^ tb CM l O 0 0 rtl o > 0 CM "P^tl cn IO CM rtCM ^ © 5S S 03 a P o3 S ^ 2? ™ Om ™ rt rt m ´ ^ O §< » =" IO g jri <=> CT-* (M cs © s8 >© SI IZi w o co´"´ ^ I O ^ ^ o s I O CM <3S § 5 ^ ´3 03 t> 03 SI 2 03 O IOIC rt^. CD COCDrtlS IO ^ CM ^ " ^ cb 00 rt( rt g ^ Oi t ^ CD <^. cb iO CO 00 r-4 1 CC © as o a. 3 P i O oCM co co co ^ c- co 0 5 t ~ CM ^PoD co co os ^ 0 0 i O o s CD T H co i~ ^ rt) w © > C 3 ^C OCM>oCT; O ^ " ^ S ^ O ^C M I O -rt« C32 r f ©ic 03 a 3 °"rY o i C I O co ,;_ 0 0 IM co co r^ 0 5 co 0 0 c o "^c b C ~ ( M 3 CO O _- CB 1> C» >!n uf © 03 s 3 o3 03 -^ »O 00´-„ OOO ´ c i ´ " 2L CD M »O rt ^ CD CO Oi t ® „ IO (32 ?* CO ´´^ © P´ M O m c5 W t~ o^ ep o I > c o l O ".C M CM ^ 0 0 CM_ * \6 1^ o s CT; c:) 00 >arj rt CD 03 a > 03 s: ^§ « o ; 002 ^ cn g « f ^ CM ^ CM "^ »"r _ „ 00 S rt cs a> SS > t> S W So" gm I O R t- go j ) 0 03 m ´ ^ ra oT CM ^ © o3 O > OCM j ^ CO j V^ SCO - 03 !> CO " ^ cio CO CO C i 00 »O 05 CO rt CO o -^ ^ a o ^ co CD CM CD 0 0 — . — ´ CM rt) <^cb l O CM co 03 03 _0Ž OJ s; o3anema "> o a>S ^ W c cr L- p 03 ´i ^ a SI 03 c m a >c a c a a, i ! D |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 182 Položaj, klimatski, geoložki i stojbinski odnošaji prouzro kuju veliku razaoličnost u šumama. Cesto nalazimo na maloj površini zastupane prerazne vrsti drveća. Šumsko-sastojinska karta Bosne i Hercegovine, izložena na milenijskoj izložbi 1896. u Budimpešti, pokazuje: 1. Visoka šuma erarska; a) Oiste sastojine 818.324 Ha., od toga odpada na: jelu .... 44.783 Ha. bor ... . 31.414 Ha. omoriku . . . 51.273 » bukvu . . . 579.999 > hrast . . . 110.858 Ha. b) Mješovita šuma tamna 361.234 Ha., od toga odpada na: jelu i bukvu 205.873 Ha. jelu i bukvu 113.076 » omoriku i bukvu ... . 24.678 * jelu, omoriku i bukvu . . 17.607 » c) Mješovita tamna i svjetla šuma 257.122 Ha., od toga odpada ua: jelu i bor 5.283 Ha. jelu i hrast . 1.062 » bor i bukvu 17.192 » jelu, hrast i bukvu 10.855 » jelu, bukvu i bor . 2.048 » jelu, omoriku i bor 3.446 » omoriku i bor . 28.976 » bukvu i hrast . 188.260 » d) Mješovita svjetla šuma; bori i hrast . . 9.686 Ha. 2. Nizka šuma erarska: Od nizke šume i šikare odpada na hrast 32, na bukvu 27, na hrast sa bukvom 9, na ostale mješavine 327o2. Privatn a visok a šuma : a) Ciste sastojine 125.707 Ha., od toga odpada na: jelu 1.940 Ha. bor ... . 4.964 Ha. omoriku . . . 3.410 » bukvu . . . 83.410 » hrast . 31.983 Ha. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 183 — b) mješovite sastojine 15.698 Ha. od toga odpada na: jelu i omoriku 4.248 Ha, jelu i bukvu 5.111 » jelu, omoriku i bukvu .. . 216 » omoriku i bukvu 680 » omoriku i bor 284 » bukvu i hrast . . . . . . 5.159 Ha. 4. Privatna nizka šuma: Od ove odpada na šikaru 55, na hrastovu nizku šumu 23, na bukovu 16, te na bukvu sa hrastom G´^/^. Nizke šume kako su neugledne, ipak su vrlo važne. One daju narodu pašu za njegovu marvu, drva ogrevnoga i drva za ograde. U hrastovim, red je u bukovim nizkim šumama sječe narod u kolovozu listnik t. j . grane sa zelenim listom, koje slaže u kamare. Tim listom pomažu si u nestašici krme. U Hercegovini jest cilj pošumljenja uzgojiti nizku sumu bas radi sječe lista. Koze brste, ljeti i zimi, a ovce i goveda hrane se zimi listom. Gojenje koza je za Hercegovca životno pitanje. Ovdje donosimo pregled porasta sumah prema tlu i u obče stojbini i obrastu za visoku i nizku šumu. Po podlozi podieljeno je tlo ovako: I. Neogene sladkovodne tvorbe, mediterane, sarmatski i kongerijski slojevi. n . Flysch sa eruptivnim kamenjem (Serpentin). ni . Kreda, Jura, Trias-vapnenac, Dolomit, Trahjt i Granit. IV. Slojevi Werfenski, crveni pješčanici i kremenjaci. V. Paleozoički škriljevac, pješčanici i vapnenici, III., IV"., V., Stojbine sa mješovitom podlogom (Grundgestein) od III., IV. i V. vrsti podloge. U sliedečem pregledu označuje rimski broj razred podloge, drugi broj znači obrast, treći konkretnu drvnu masu, a četvrti proračunanu masu kod podpunoga obrasta za 1. Ha. Gdje su uz oznaku podloge izkazana dva broja, označuje veći maksimum, a manji minimum u dotičnoga razreda podloge. Gdje nije doba posebno izkazana, odnose se podatci na dobu sastojine od 120 godina. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 184 K CD 9 ? o o ~5 00 o- j o dl B o -S ° <. B B ° Ili BS B i sa ^ JE 8 | ^ TO 00 O I-´ COTO to LO o o ?3 ?s< O O´ O ^? r r> p p o tf? o 00 4^ O TO O Oi t—´ oCO oO O o; O O o 05 C" o p o p p o p p o o c 69 p o"^0 0 O P 00 00 p o s 9 .1 H— CD to o O o -J So o to OT o o v^ -1 ~] O O a ; t o TO 00 O *- h)i. 010X 0 0 to ffiTO h- O´ O to O CD It^ ((^ 00 Oi o o I O o i o = B e f 00 If^ toO Oi 00 tl^ 0x 0 -.11-^ O C" o o 00 -a h-´ GlO O -´tOTOht´ OOOO i TOO OO« TO^CI OO o I to CD TO OD O o^ = B I = B^ TO Oi TO to Ox O 3 3 ai^ sK 3 3o 33 g c S-.sS o ^ . < -´ 00 00 rfx OT O © b>. or t o OJ oo O O o B 3 o CD P o 5- M^ GO LC OO O OT a. o 5 3 s.-^ ^ >-i. 5. o p = s^ » * V 9 t l—i .<& » <1 K ^ o o o o O o o o o o p oob<] pop o TO -jo% op o di-^b i © o IO oOT o !´ CO00 CDcn O IO g ; 05 2 cn O IO ^ to o OT o( 00O o ox to to h^ OOTOC U to I- O O a : o h— criO o h- to TO rf^ 00 H-´ t^ cn^-i I—´CJikP.O CXOO tOCuLl 00 00 It^ TO >J^ I—I hi^ o ^^^ oi O OT O Ot o o< o o Ocn OOOOi OO mOo 3 » 3 B 3 B |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 43 <-- 43 --> PDF |
185 — Interesantni su podatci o šikari, na podlozi I. 10— 50 m^ poprečno 26 m^ II. 20- 70 » » 45 » III. 7- 100 » » 40 » IV. - 90 » » — » V. 10- 125 » » 58 » III. IV. 10- 115 » » 36 » » » IV. V. 45— 50 ^> » — » Na ove brojke uplivaju težko panjevi, kresanici (Kopfholzer). Ovdje ćemo spomenuti još njeka pokusna stabla. Jela u Crnoj gori 350 godina stara, 50 mt. visoka, pr. promjer 137 cm., sadržaj 30 m^ U istoj šumi ima omorikah preko 60 mt. visokih. Omorika u Kosidolu 96. cm. pr. promjer, 48 cmt. visoka sadržaj 15*44 m^ bez kore. Crnibor u području Drine 45 mt. visok 15 m^ U Paleču mjereno je 1200 starih bukava, koje su dale tvoriva drva 5169 m´, a granjeviae 2476 m^. Podatci 0 hrastu manjkaju, jer su starija stabla već davno posječena. 5. Obter ećen je šume i nj ezina važnost u narodnom gospodarstvu. Mi smo već govorili o nerazumnom trošenju i uništavanju šume. Šume su se palile naširoko i daleko, samo da bude vise paše. Najprije su pri tom stradale hrastove šume, koje su bile najbliže. Hercegovačkom krasu najviše je doprineslo palenje šumah. Ljudi su mislili, šuma se neda kao ni zrak potrošiti. Narodu, koji je naučio tako sa šumom postupati, težko je primiti stege šum. zakona, pak ga baš ove stege, makar se vrlo oprezno i postepeno provagjaju, najviše vriegjaju. Narod još živi u osjećaju preobilja šume i ne uvigja potrebu čuvanja šume. Osim tereta služnosti drvarije, tereti šume sječa lista i pravo paše u državnim šumama. U Austriji dolazi na svakoga stanovnika 0´41, u Ugarskoj 0*52, a u Bosni i Hercegovini 1 62 ha šume Uzprkos tomu ipak se osjeća u Hercegovini velika oskudica drva. Dovoz iz Bosne je težak, jer visoke planine diele Bosnu od Hercegovine. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 186 — Poprečno izdaje se godišnje na račun servituta 1,729.388 m^ raznoga drva, od toga odpada lOVo = 172.938 m^ na gragjevno i tvorivo a 90% = 1,556.460 m^ na ogrevno drvo. Računamo li poprečno m^ gragjevnog i tvorivog drva po 2 K, a m^ ogrevuog drva po 0´50 K, to iznosi vriednost servitutnoga drva 1,124.000 K. U pravilu svaki starosjedioc uživa pravo služnosti paše i drvarije nnutar granicah svoje obćine. Potrebe pravoužitnika rastu od dana u dan, pak je uprava sliedede mjere poprimila: a) Servitutno drvo mora se doznačiti i to toliko, koliko pravoužitnik zaista treba, nipošto više. b) Stega paše dobrovoljnim odstupom pravoužitnika; odnosno izključeni su njeki dielovi od ogi´omnili šum. i pašnjačkih površina kao zabrane, a pravoužitnieama ostavljeno toliko pašnjaka, koliko ga trebaju. c) Naseljenici ne uživaju nikakova prava služnosti. (Ova preoštra mjera za sada se ne provagja.) d) Zabrana paše koza u pojedinim šumama. e) Zabrana paše i drvarije u devastiranim šumama i pojedinim dielovima krasa. Zabrane su provigjene nadpisima »Zabranjena šuma«. f) Stega, kojom je odregjeno, koja se vrst drva ima izdavati i kako se ima drvo izrabiti. g) Djelomično uregjenje prava paše i drvarije po visokim planinama (Alpama). Kod ovih sredstava najteže je umanjiti broj kozaa. Ovo se provagja tako, da se porez na koze povisuje, a na krupno blago umanjuje. Za otomanske vlade iznosio je porez na sitnu stoku, koze i ovce bez razlike 40 h (2 piastra) od komada. Danas se plaća stočarina od ovce 20 h po glavi. U Hercegovini i u bos. kotarima Cajnica, Foča, Fojnica, Prozor i Zupanjac ne plaća se za 10 ovaia (za jednu kuću) ništa. Za kozu plaća se do 10 komada 40—44 h po komadu, za preko 10—50 komada, a za preko 50 kom. 1 K po kom. |
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 187 — Stočarina je preliminarana u budgetu za god. 1904. sa 860.000 K. Od paše trpi najviše šuma, no ipak se ovaj iznos ne zaračunava kao prihod iz šuma. Krivi je nazor, da ovca šumu ne šteti. Šteti, nu nešto manje nego koza. Stelja se u Bosni i Hercegovini nigdje ne kupi, ali se zato mnogo list sječe. Šume Bosne i Hercegovine terete težke služnosti, koje se još konačno urediti moraju, jer do danas ne ima katastra služnosti. Osim za pokriće služnostih izdaje se godišnje još za potrebe zemaljske, kulturne i bogoslovne, obćinama i privatnicima 320.000 m´ drva. I ovi izdatci niesu kao prihod od šumah zaračunati. (Svršit će se.) Što bi valjalo poduzeti, da se osjegura povoljniji avancement naših šumarskih vježbenika i pristava stojećih u javnoj šumarskoj službi? Ved smo u prošl. broju našega lista upozorili na činjenicu, da se naši šumarski vježbenici stojeći u službi kod naše političke uprave, pak šumarski vježbenici i pristavi stojeći u službi kod imov. obćina u bivšoj Vojnoj Krajini, nalaze sada u doista nepovoljnim prilikama gledom na daljne unapredjenje u službi. Obećali smo ujedno, da ćemo se na to još pobliže osvrnuti. Sliedećim redcima želimo ovo naše obećanje iskupiti. Da se uzmognu sada vladajuće nepovoljne prilike glede daljnjeg unapredjenja u službi bolje prosuditi, valja nam se ponajprije osvrnuti na uzroke, zašto je daljni avancement ovih naših šumarskih vježbenika i pristava slab, a tekar po toni preći na to, koje bi se mjere mogle ili možda i morale poprimiti, da se tomu zlu doskoči. Velimo zlu, jer doista previše |