DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 193 —


Ovo je djelo prevedeno iz englezkoga, a pisac mu je sam predsjednik
Združenih Država Sjeverne Amerike; kritika je djelo ovo osobito
pohvalila.


Promet i trgovina.


u našim zadnjim izvješćima naglasili smo, du je stanje naše trgovine
s drvom povoljno a da ima nade, da će takovo i ostati. Ima dakako
u pojedinim granama iste razlika, nu obća je tendencija u poprieko
uzeto povoljna, toli u korist šumovlastnika, toli u korist drvotržaca.
Ipak se je pojavila neka, rek bi oblačina, koja zastire pravi pogled u
budućnost naše trgovine s drvom, a o kojoj smo već nešto u zadnjem
našem izvještaju spomenuli, a to je — eventualna gospodarska razstava
do sele jedinstvenoga austro-ugarskoga carinskoga područja.


Kako je to pitanje postalo aktuelnim, valjalo bi, da se ono što svestranije
i objektivno raspravi, a nas naročito zanima: kako bi kod tog
prošlo naše šumarstvo, odnosno trgovina s drvom i industrija drva,
napose glavni zastupnici iste u nas, naime pilane. Iz Hrvatske znatna
se množina drva godimice izvozi. Od sveukupnoga izvoza ide od prilike
polovica na izvoz u austrijske zemlje ; naročito se hrastovina u velike u
Austriju izvozi. Taj izvoz ne bi, po našem mnienju, ni u buduće prestao,
jer u Austriji takovih šuma gotovo ni ne ima, ali bi taj izvoz bio
oteščan, pak bi time naša trgovina s drvom svakako trpila. Uza to
veliko je pitanje, bili i ostalo carinsko inozemhtvo bilo voljno, da našem
izvozu ostavi one polakšice koje je do sele uživao; jer veći i moćniji
ugovaratelj može kod sklapanja trgovačkih i carinskih ugovora više
polučiti, nego manji i slabiji. Bojati se je dakle, da bi se naša šumska
renta time umanjiti mogla, a po tom i naše šumarstvo trpilo, prem taj
gubitak ne bi po našem sudu bio tolik, kao kod ostalih grana poljodjelske
proizvodnje.


Od samostalnog se carinskoga područja očekuje u prvom redu, da
će ono biti od blagotvornih posliedica po domaću industriju. Nu upravo
u tom pogledu bilo bi samostalno carinsko područje našoj najvažnijoj
šumarsko j industriji, pilanama, više od štete nego od koristi, i to
s tog, što sve države koje drvo uvažaju, znatno veće polakšice osjeguravaju
drvu nepreradjenom, nego li preradjenom; naročito se na rezano drvo
udaraju znatne carine. Svaka naime uvozna država želi, da svojem
pučanstvu osjegura zaradu, koju preradba drva pruža. Samostalno
carinsko područje imalo bi za posljedicu, da bi se u mnogim našim
pilanama posao stegnuti morao, odnosno, da bi se možda neke od njih,
koje najviše za Austriju rade, preselile u Austriju.