DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 193 — Ovo je djelo prevedeno iz englezkoga, a pisac mu je sam predsjednik Združenih Država Sjeverne Amerike; kritika je djelo ovo osobito pohvalila. Promet i trgovina. u našim zadnjim izvješćima naglasili smo, du je stanje naše trgovine s drvom povoljno a da ima nade, da će takovo i ostati. Ima dakako u pojedinim granama iste razlika, nu obća je tendencija u poprieko uzeto povoljna, toli u korist šumovlastnika, toli u korist drvotržaca. Ipak se je pojavila neka, rek bi oblačina, koja zastire pravi pogled u budućnost naše trgovine s drvom, a o kojoj smo već nešto u zadnjem našem izvještaju spomenuli, a to je — eventualna gospodarska razstava do sele jedinstvenoga austro-ugarskoga carinskoga područja. Kako je to pitanje postalo aktuelnim, valjalo bi, da se ono što svestranije i objektivno raspravi, a nas naročito zanima: kako bi kod tog prošlo naše šumarstvo, odnosno trgovina s drvom i industrija drva, napose glavni zastupnici iste u nas, naime pilane. Iz Hrvatske znatna se množina drva godimice izvozi. Od sveukupnoga izvoza ide od prilike polovica na izvoz u austrijske zemlje ; naročito se hrastovina u velike u Austriju izvozi. Taj izvoz ne bi, po našem mnienju, ni u buduće prestao, jer u Austriji takovih šuma gotovo ni ne ima, ali bi taj izvoz bio oteščan, pak bi time naša trgovina s drvom svakako trpila. Uza to veliko je pitanje, bili i ostalo carinsko inozemhtvo bilo voljno, da našem izvozu ostavi one polakšice koje je do sele uživao; jer veći i moćniji ugovaratelj može kod sklapanja trgovačkih i carinskih ugovora više polučiti, nego manji i slabiji. Bojati se je dakle, da bi se naša šumska renta time umanjiti mogla, a po tom i naše šumarstvo trpilo, prem taj gubitak ne bi po našem sudu bio tolik, kao kod ostalih grana poljodjelske proizvodnje. Od samostalnog se carinskoga područja očekuje u prvom redu, da će ono biti od blagotvornih posliedica po domaću industriju. Nu upravo u tom pogledu bilo bi samostalno carinsko područje našoj najvažnijoj šumarsko j industriji, pilanama, više od štete nego od koristi, i to s tog, što sve države koje drvo uvažaju, znatno veće polakšice osjeguravaju drvu nepreradjenom, nego li preradjenom; naročito se na rezano drvo udaraju znatne carine. Svaka naime uvozna država želi, da svojem pučanstvu osjegura zaradu, koju preradba drva pruža. Samostalno carinsko područje imalo bi za posljedicu, da bi se u mnogim našim pilanama posao stegnuti morao, odnosno, da bi se možda neke od njih, koje najviše za Austriju rade, preselile u Austriju. |