DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 194 — Kad se bude pitanje o samostalnom carinskom području definitivno riešavalo, svakako će biti od nužde, da nadležni ugarski i hrvatski državnici budu imali pred očima, da je to pitanje u prvom redu pitanje gospodarsko, koje bi moglo biti od kobnih poslieđica ne bude li se njegova važnost kao takovog u prvom redu u obzir uzimala. Različite viesti. 0 prvoj poljskoj šumarskoj školi čitamo u ,.Sylwanu" organu galičkoga šumarskoga društva, da je ustrojena godine 1818. u Varšavi, sa dvogodišnjim naukovanjem a glavna joj je svrha bila, da uzgaja šumare za šume onoga diela nekada samosvojne poljske države, koji je pod imenom kraljevine Poljske, a s manjimi pravi, postao sustavnim dielom Rusije. Ova je škola bila dobro uredjena, sa svim potrebnim učili snabdjevena, naučna osnova bila je dosta slična naučnim osnovama sadanjih „viših šumarskih učilišta" a obstojala je do g. 1832. Same šume ove kraljevine Poljske zapremale su godina 1818. —18,32. u svem 938.829 hektara, a razdieljene su bile u 70 revira ili šumarija. Nagli porast površine državnih šuma u Pruskoj. Poznata je činjenica, da se u Pruskoj mjerodavni faktori za šume i šumarstvo od vajkada živo zanimaju; osobito pako zadnjih decenija — naročito od Bismarkovih vremena, koji je bio veliki prijatelj šumogojstva — nastoji se povećati površine državnih šuma. Kako u listu „Oesterreichische Porst u. Jagdzeitung" čitamo, porasla je u razdoblju od 1878.—1904. površina pruskih državnih šuma za okruglo 240.000 hektara ih 421.000 naših kat. rali. Taj vanredno veliki porast ima se u prvom redu pripisati kupovanju prostranih pustih površina — većinom valjda pjeskulja i močvara — nadalje pošumljivanju onih vlastitih slabih gospodarskih zemljišta, koja kao takova premalenu rentu nose. Sve se puste površine odmah pošumljuju. Veliki porast ove šumske površine učinio je nuždnim ustrojenje novih nadšumarija i znatno povećanje državnog šumsko-upravnog i čuvarskoga osoblja. Banka za kolonizaciju i parcelacija osnovat će se doskora u Zagrebu, a osnovat će ju hrv.-slav. zemalj. hvpotekarua banka uz sudjelovanje nekih ugarskih novčanih zavoda. Kako već samo ime kaže, banka će nastojati, da što jeftinije obavi razne parcelacije domaćih imanja, kojima se danas u nas većinom samo privatnici bave, a nastojati, da promiče i kolonizaciju ratarskoga življa. Tko pozna naše prilike, mora priznati, da je ustrojenjem ovakove banke udovoljeno jednoj od naših pravih potreba, jer ima naročito u sjev. Hrvatskoj ratarskoga |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 195 — življa i previše, koji ima premalo vlastitoga zemljišta: nasuprot ima u Slavoniji još uvjek predjela, koji su ratarskim življem preslabo napučeni. Parcelacija u savezu sa kolonizacijom moći će blagotvorno djelovati na naše ratarstvo," naročito u onom slučaju, budu li se ovim agrarnim operacijama išlo u susret željama i potrebama našeg autohtonog pučanstva, koje je, nalazeć se više stotina godina na braniku proti najezdi s jugoiztoka, dosta zaostalo, pak je stog i svake zaštite potrebno. Šumarsko družtvo u Bugarskoj, kane osnovati tamošnji šumari, polag primjera, koja im daju u tom pogledu naprednije države i zemlje, gdje takova družtva već često i mnogo decenija obstoje a mnoga su od njih već i liepih zasluga stekla i to ne samo u obrani interesa svojih članova stručara, već i naročito za razvoj racijonalnoga šumarstva dotičnih zemalja. Mi tu nakanu naših stručnih kolega, bugarskih šumara, — 0 kojoj nas je nedavno prijatelj našega lista ubaviestio — s iskrenom simpatijom pozdravljamo i želimo, da bi oni tu namjeru što prije oživotvorili. Lovački izlet u Dalmacija priredjuju austrijski lovački krugovi u svrhu, da se ustanovi, ima li još doista u Dalmaciji i na otocima šakala (Canis aureus). Pitanje ovo, ima li još u Dalmaciji šakala, slično je onom, koje je prošlih godina toliko zanimalo naše lovce i prirodoslovce, naime, ima li još u nas risova. Šumske šljuke stigle su na svom putu na sjever o. g. puno kasnije u naše predjele — bar u većim množinama — nego li obično. Istom pod konac pr. mj. mogli su se naši lovci boljim uspjesima na tim lovovima iskazati. Držimo, da je tomu uzrokom strožija minula zima i velike množine sniega po planinama balkanskoga poluotoka. Na žalost lovaca, biva šljuka od godine do godine sve manje. U mnogim našim krajevima, gdje je nekoć bio krasan lov na šljuke, one se već samo u malim množinama naći mogu. Kad bi se lovostaja na šljuke obćenit o produljila, mislimo, da bi to ipak dosta hasniti moglo, da se rapidnom nestajanju ovih „dugokljunaka" bar donekle na put stane. Šumski čekići u velike su u porabi kod svake urednije šumske uprave, te za te čekiće mnogo novaca izlazi godimice iz zemlje ; nu da se oni mogu u vrstnoj izradbi nabaviti i kod kuće, svjedoči oglas u današnjem broju našega lista. Na taj oglas upozorujemo naročito s tog, jer nam je proizvoditelj istih, g. Vergles orudjar, donio jedan od čekića kakove izradjuje za slavno kr. šumarsko ravnateljstvo, pak smo se i sami osvjedočili, da su po njem izradjeni čekići vrlo ukusni, čvrsti i zgodni, što na želju proizvoditelja rado ovime potvrdjujemo. Austrijski šumarski kongres sastao se i o. g. 27. pr. mj. u Beču, da u tom svojem zasjedanju raspravlja o važnim pitanjima, koja |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 196 su od zamašaja po austrijsko šumarstvo. Ovo je već 21. zasjedanje a prisustvovao mu je od strane vlade sam ministar za poljodjelstvo grof Buquoi i množtvo drugih odličnika iz zvaničnili i nezvaničnih krugova; sva austrijska šumarska i srodna društva bila su po svojim izaslanicima zastupana. Potanje o tom zasjedanju kongresa izviestit ćemo u sliedećem broju. Crospodarska i šumarska škola u Galiciji. Galicija kao eminentno agrikulturna zemlja ima znatan broj gospodarskih i šumarskih škola. Na c. kr. sveučilištu u Krakovu ima gospodarski institut, koji je polazilo g. 1904. u svem 57 slušača; osim toga obstoji posebna zemalj. gospodarska škola već od g. 1855. u Dublany´u, koja je podignuta g. 1901. na akademiju sa 3 godišnjim naukovanjem a brojila je g. 1904. u svem 82 slušača. U Czernichovu obstoji, već g. 1860. ustrojeno, srednje gospodarsko učilište (g. 1904. bilo je u njem 54 djaka). Nadalje ima u Galiciji još 6 ratarnica (nižih gosp. škola). Za šumarstvo obstoji više zemalj. šumarsko učilište u Lavovu (udešeno od prilike sada onako, kako je bilo bivše šumarsko učilište u Križevcima; g. 1904. 34 slušača) i c. kr. lugarnica (Forslersclmle) u Bolechovu, kojoj je u prvom redu svrha uzgojiti šum. tehničko pomoćno osoblje za državne šume.Pod naslovom „Naše šumarstvo" izašao je nedavno u nekoliko brojeva zagrebačkoga „Hrvatstva" obsežan članak, koji se bavi opisivanjem prilika i neprilika u kojima se nalazi naše šumarstvo i pripadnici šumarske struke službujući u javnim i privatnim šumarskim službama. Prem je članak očito pisan po mladjemu stručnjaku, kojemu nisu i ne mogu biti poznate u najmanje tančine prilike našega šumarstva, ipak su u njem prilike, težnje i tegobe našega šumarstva dosta objektivno opisane, prem se baš sa svim tvrdnjama a naročito konačnim zaključcima pisca u svem ne bi složiti mogli. Pošto nam sada prostor nedozvoljava, pozabavit ćemo se možda izvodi ovoga članka pobliže u sUedećem broju našega lista. Šumske čekiće i najbolje i najtrajnije vrsti, kakove rabi slavno kr. šumarsko ravnateljstvo i mnoge druge ugledne šumske uprave, proizW vodi uz umjerene i dogovorne ciene toP Josip Vergles, orudjar ^ Zagreb, Mesnička ulica kbr. 6. ^ |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 55 <-- 55 --> PDF |
— 197 -^ Ogl U ovogodišnjoj lovnoj sezoni dozvoljeno je ubiti u državnom zakupu namienjenom lovištu kr. šumarije u Brlogu 2, u Krasnu (z. p. Otočac) 4, u Škarah 1 i u Ljeskovcu (z. p. Vrliovine) 1 tetrcba gluhana uz naplatu pristojbe za vodici od 20 K. i pristojbe za svakog tetreba od 40 K. Prijave za lov imadu se učiniti kod spomenutih šumarija, gdje se takodjer mogu nakon uplate pristojba podići lovne doznačnice. Kr. šumarski ured u Otočcu, dne 28. ožujka 1905. Broj 1253. ex 1905. U području kr. nadšumarskoga ureda u Vinkovcima iinade se popuniti nekoliko lugarskih mjesta III. razreda sa sustavnim berivima. Natjecatelji za ta mjesta imadu se izkazati, da su ugarski državljani, nadalje, da su: 1. neporočna vladanja; 2. prevalili 24. godinu života; 3. dobrim uspjehom položili lugarski izpit; 4. vješti službenom jeziku u pismu i govoru, i da 5. uz podpuim duševnu i tjelesnu snagu bezpogriešno govore, vide i čuju, što valja svjedočbom kr. kotarskoga ili domobranskoga liečnika potvrditi. Sa gornjim izpravama obložene i vlastoručno napisane molbenice imadu se najkašnje do 25, travnja t. g. kr. nadšumarskom uredu u Vinkovcima predložiti. U Vinkovcima, dne 10. ožujka 1905. Kr. nadšumarski ured. Broj 14.392. Ogl Pozivom na oglas kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 5. siečnja 1905. broj 99.820 ex 1904., kojim se oglašuje prodaja šarana i smudjeva u prigojne svrhe sa zemaljskog dobra Božjakovine stavlja se do obćeg znanja, da je sva zaliha riba razpačana, te se dalnje naručbe ne primaju. U Zagrebu, dne 6. ožujka 1905. Kr. hrv.-slav.-dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 56 <-- 56 --> PDF |
198 Svaku količinu kupuje i dobro plaća tvornica burmuticah od brezove kore zzzz Bili Tremešna n/Labem u Češkoj. ZZHZ e@ee@ @ee## @@#@@ @@@@e @@@@@ Poziv. Kako sam već objavio, kanim izdati „Geodeziju", djelo,.koje će svakom od naših domaćili stručnjaka moći dobro doći, pak umoljavam s toga p. n. gg. družtvene članove, šumarske stručnjake i sve ine prijatelje, da me u tom nastojanju poduprieti izvole predbrojbom. Ne mogu se naime odvažiti na izdanje spomenutoga djela, dok- si ne osjeguram predbrojbom oveći broj kupaca. Moje 27-godišnje djelovanje no tom polju neka bude jamstvom, da će djelo odgovarati naročito pako potrebama gospodarskih i šumarskih stručnjaka. Ujedno umoljavam svu onu gospodu, kojima sam na blagohotno raspačanje priposlao moj „Obodni način mapovanja sa stolom", da me se izvole sjetiti, u kolika me se još sjetili nisu. * Franjo pl. Kružić, profesor tehničke srednje škole u Sarajevu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 199 Ignaca Seekla I ^ sušionica za sjemenje četinjača sa ugrijanim zrakom @ Wisner-j>(eustadt jX. 0. ^ preporučuje se za nabavu i dostavu ^ i šumskog´a sjemenja | za koje garantira brzU i najveĆU kliCilVOSt. ^ Clenici se šalju na zahtjev badava i bezpiatno. @ Pariz 1900: „Orand prix" Y Lavov 1894: ,,Velika zlatna medalja" Požuii 1902: „Zlatna medalja" Šopron 1904: „Zlatna medalja" i t. d. i t. d. svake vrsti Sjemenje trava i mješavine sjemenja trava i dobavlja u najvrstnijoj kakvoći c. i kr. dvorski dobavljač r Jul. Stoiner, (iliener-Heustailt Sušionice za šumsi Cjenici na zahtjev. 4 k |
| ŠUMARSKI LIST 4/1905 str. 58 <-- 58 --> PDF |
200 >%i Cesurskl nustrijsRl i KroljeusKI usarski 5< đuorsRI natanOiič ^^ ^ ZALA-EGEUSZEI poslaja ug. državnih željeznica na hrvatsl u Hrvatsku, Slavoniju, Bosnu i Flerceg-ovinn kao i za balkanske zemlje uz jeftinu tovarnu odpremu. ?«i CM MM mm& m Kmmm l prlredlluanje šumskoaa sjemenio. Sa zračnim grijanjem i parnim tjeranjem, dostavlja priznate kakvoće svih vrsti šumskoga sjemenja. Kupuje uz najveće ciene žir, šešarice, bukov žir. kao sve vrsti šumskoga sjemenja i moli >.a ponude. Cienici na zahtjevanje. s< CM CM Veliki ciepiljnjak CM preporuča sve vrsti šumskiii rastlina za daliiju kulturu, CM nadalje drveće za drvorede i najfinije conifere u 100 CM CM najljepših vrsti za nasade u perivojih. CM Uređjiijo Ivan Parfaš, prof. šmii. akad(jmije u Zagrebu. Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dečak) |