DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 242 — Različite viesti. Vlastelinstvo biskupije djakovačke. Povodom smrti velikoga biskupa J. J. Strossmavera bilo je o tom vlastelinstvu više toga pisano, s toga dobar poznavalac istoga donosi u „Viestniku županije virovitičke" o tom prostranom imanju sliedeće autentične podatke: „Vlastelinstvo biskupije Djakovoimade po gruntovnici površinu od 36.753 jutra 1358 Ljhv. Od toga su kompleksa 28.689 jut. šume, 5.855 jut. oranice, 1131 jut. livade, 600 jut. pašnjaci, 1L7 jut. vinogradi, 64 jut. vrtovi i voćnjaci, 61 jut. zgrade i dvorišta, 115 jut. rit i trska , te 118 jut. neplodni prostor, putevi i vode. Gospodarstvo je moderno i uzorno uredio ravnatelj g. Vladoje Gačinović, poznati ekonom. Šumama upravljaju 3 šumarije i 1 nadšumarija. Gospodarstvo je decentralizirano u t. zv. „pustare", gdje se sred ovećeg kompleksa oranica, livada i t. d. nalazi niz zgrada stanovnih za 50—130 glava družine, zgrada gospodarskih, staja, svinjaca, ovčarmca, pčelinjaka i t. d. Od god. 1886. goje se goveda pretežno Mariahoffske, nješto i čiste Pinzgavske pasmine. Za oranje služe volovi podolski. Konji se goje pasmine čistokrvne Lippizanske, a za teret križanci Lippizanske i Percheronske pasmine. Svinje su pasmine kisjenezke, a ovce križanci Rambouilleta i domaće pasmine; sve te pasmine najbolje odgovaraju lokalnim prilikama. Vinogradi, na američkoj podlozi regenerirani, dali su g. 1904. po jutru 38 hekt. priroda, a domaće loze samo 18 hl. Prispodobe radi navodimo, da vlastelinstvo Majlath u Dol. Miholjcu ima površinu od 44.000 jut. a Schaumburg-Lippe u Virovitici 75.000 jut." Tečaj za lugare u Topuskom. Umirovljeni šumar g. Agjić, održao je više tih tečajeva. Izpitu na potonjim dvim i ja sam prisustvovao. Rad je oko naobrazbe pitomaca tih tečajeva takav, da se o tomu nastojanju g. Agjića, samo pohvalno izjaviti mogu. Njegov način upute i naobrazbe pitomaca u računstvu i mjerstvu, obć. šumarstvu, prirodopisu, čuvanju šuma i lugarstvu, te lovstvu, odgovara svrsi takovih tečajeva, te je preporuke vriedan. Dobro bi bilo, da nam se u takovim tečajevima pripravi za buduće lugarsko zvanje što više vrstnih sila, jer bi to bilo u probitku samih šumoposjednika, na koju činjenicu tom zgodom smatram si za dužnost svratiti obzir mjerodavnih krugova V. BenaJc, šumarnik im. obć. II. banske. Jfova naučna osnova za pučke škole i gospodarenje sa šnmaiui. Hvale je vriedno, što se ovom novom naučnom osnovom hoće polučiti, da se po njoj djeca što bolje priprave v.a život. Doista biva „borba za obstanak" sve teža, a laglje će u njoj ostiti pobjednikom onaj, koji |