DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 269 — se uvede hranjenje lisnikom, koje bi moglo biti od koristi po domaće životinje i po divljač. Savjetnik se Hampel imenito nada koristi od stroja, koji su za priugotavljanje kida za hranu, konstruirali Lane i Trochel u Hamburgu (U Njemačkoj se ne govori vise ma baš ništa o hranjenju lisnikom). Stelj a se u opde kupi još samo ondje, gdje to nije štetno po šume. Dakako da seosko pučanstvo na mnogim mjestima upotrebljuje stelju na račun šume. I dobivanje smole trpi, jer padaju cijene smoli i to zato, što je uvoz prekomorske smole, koji je prost od poreza, pet puta veći nego njena produkcija u Austriji. Gospodarski semeđutimni užitci, koji se ograničuju samo na dobro tlo, uživaju samo 2 do 3 godine poslije sječe uz istodobno pošumljivanje površine, pa se tako dobiva znatan direktni ili indirektni prihod. Na mjesto negdanje žiropaše , koja je uslijed promijenjenih sastojinskih prilika sasvim svoju nekadanju važnost izgubila, stupila je važna industrija šumskoga sjemenja. Razvoj šumskih nuz-obrta predočit ćemo na drugom mjestu. III. Uzgoj šuma. (Po profesoru Hempel-u u Beču). Dok je još općeno raširena bila preborna sječa s prirodnim pomlađivanjem, bio je umjetni uzgoj sjetvom i sadnjom tek podređene vrijednosti. Upotreba ovih načina uzgoja za takove vrsti drva i takove stojbine, za koje nije valjalo prirodno pomlađivanje, rađala je sve većom protivštinom spram ovoga potonjega načina. A kako je poslijedica toga bila, da se udomaćila čista sjeČa a s njom i osnivanje sastojina sjetvom i sadnjom, svrnuše od sada austrijski šumari više pažnje na to, da usavrše metode za sjetvu i sadnju obazirući se još i na to, da je prije toga nužno obraditi tlo. Metode, koje dođoše iz Njemačke, promijeniše i usavršiše dalje već prema domaćim prilikama, a |