DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 270 — stvorise i mnogo nova, što je i u Njemaekoj bilo poznato, pa steklo i priznanja. Sjetimo se: Hackerovog sijala i. njegova stroja za presađivanje, pa Eotterovog, Zitnijevog sijala itd. Jako poticalo za usavršivanje umjetnoga uzgoja drva bile su za austrijske šumare i mnoge one pustoši, koje su nastale nerazumnim gospodarenjem imenito u šumama velegorja. I šumski zakon od 1852 živo je podupirao sva nastojanja šumara, koja su išla za ponovnim pošumljenjem. Za podizanje kulturnoga stanja po šumama velegorja bilo je nadalje od važnosti, što je car Franjo J o s i p I. zajedno s riješenjem šumskoga zakona od 1(S52. raspisa o 4 nagrade od 400, 300, 200 i 100 dukata za uspješno pošumljivanje golih površina po vele gorju. Tražilo se samo, da te površine budu bar 17 ha velike. Austrijsko šumarstvo ima napokon mnogo da zahvali i šumarskim društvima, koja su pismenim i usmenim podukama, kao i neposrednim pobudama i potporama podupirala pošumljivanje, i razumnoj njezi, kojom su šumsk i veleposjednici njegovali svoje šume. Na svim tim nastojanjima mogla je državna šumsk a uprav a u pravoj mjeri participirati tek onda, kad bje 1872. odvojena od ministarstva financija te pridjeljena ministarstvu za poljodjelstvo. Poimence svratiše mnogo pažnje na primješavanje korisnih vrsti drveća bukovoj šumi, na pretvorbu manjih šuma listača u četinjave i na izdašni uzgoj »pinus Cembrae« po visokim položajima. A opsežne pokuse izvedoše i o uzgoju sjeverno-američkih vrsti drva. U pojedinim se krunovinama uzgoj razvio vrlo razhčno. Najviše je napredovao uĆeskoj, Moravskoj i Šleskoj gdje su prilike uzgoja stajale uvijek na visini dotične dobe. U Donjoj i Gornjoj Austriji digao se uzgoj tek od 1872. do željene visine. U sjevero-istočnim zemljama Galici j i i Bukovin i nije polovinom prošloga vijeka bilo ni govora 0 kakovom pomlađivanju šuma; ono se sad tek javlja pa se već i prihčno razvilo. Po alpskim su zemljama bile |