DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 298 — I. Obći odnošaji i o vlastelinskim šamama napose. Šume biskupije djakovačke raztrešene su po kotaru djakovačkem u duljini od 43 kim. u širinu od 26 kim. Željezničke najbliže postaje jesu: Vrpolje, Andrijevci, Čaglin. Glavne ceste su: Djakovo—Našice, Djakovo—Požega, Djakovo—Osiek, Djakovo—Vrpolje, Djakovo — Semeljci— Nuštar, Semeljci — Mikanovci. Zidana cesta vodi od ceste našićke preko Drenja u Mandičevac. Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za šume 29.785 jutara 6290". Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama do sastavka šumsko gospodarstvene osnove 1452 jut. 3470", prema čemu odpada na faktični šumski posjed 28.333 j . 282n". Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od 206 jut. 1594n°, nisu u šumsko gospodarstvo povučene, pak je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 j . 2880" sastavljena, odnosno za plodnu površinu od 27.865 jut. isisn". Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860. Reambulaciju obavilo je vlastelinstvo god. 1897. —1903. Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa 2 nadlugara i 31 srezkim lugarom. Veći dio šuma leži u prigorju a neznatniji dio u ravnici odnosno nizini. Najviša točka je 423 m. nadmorske visine a najniža 91 m. U glavnom se nalaze šume izmedju 150—300 m. nad morem. Podnebje je blago. Magle nastupaju jeseni i proljeću, a kulture trpe od poznih proljetnih mrazova, koji padaju u zatvorenim dolinama i uz potočna korita. Oborina imade dosta, te prema tomu je uzgoj šumskog drveća naročito listača veoma povoljan. U geoložkom pogledu spada tlo šuma vlastelinstva djakovačkog u Kanozoičku periodu, naposeb u neogensku formaciju, dočim se je u nizinama razvio aluvium. |