DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 322 —


ćenitoga stanovišta sasvim izcrpivo obradjeni, ved više samo
sa stanovišta imovno obćinskoga. Na koncu izražena je sa
strane slavnoga uredničtva sliededa želja. »Držimo naime, d a
se razpravljanjeotom pitanju ne smije tako dugo
s´ dnevnoga reda skinuti, dok u obde ne budemo skroz
na čistu, koji su pravi uzroci abnormalno velikih šumskih
šteta i koja bi se sva sredstva poduzeti morala, da se tomu
velikom u zlu s´ uspjehom na put stati može«!


I mi se toj izraženoj želji priključujemo.
Pošto smo diljem tolikih godina službe to pitaje proučili,
gledati ćemo o tom »velikom zlu« unašam narodu što više
pisati sa obdenitoga stanovišta i tako taj tema, što bolje prikazati
i raspraviti.
U «Š. L.« za mjesec rujan 1902.* pisao sam o tomu pred


metu dosta obširnn, nu što je tamo manjkalo nadopuniti du
sada u ovoj razpravi, da budemo imali bar približnu cjelinu!
Prije ali moramo se pozabaviti sa njekojim tvrdnjama g.


korefereuta**, koje po mojem sudu istini sasvim neodgovaraju.
Te tvrdnje odnose se samo na razpravljanje šumskih šteta
kod kr. kot. oblasti u Ogulinu. Tvrdi se, da je godine
1902. podneseno toj oblasti od strane šumarije ogulinske 2433.
prijavnica, a neriešeno je 13S4. a godine 1903. podneseno je
2235 prijavnica, a neriešeno da je ostalo 1976.
To nestoji!
Glasom upisnika šum. šteta ostalo je 1902 neriešeno 861
prijavnica, a god. 1903. ostale su neriešene 792 prijavnice.


— »To je velika razlika«! Ta pogriješka nastaje svakako
usljed slabe evidencije!
Uvažili se, da su mnogi štetočinci otišli »trbuhom za
kruhom« u bieli sviet, a da su njekoji pomrli ili su bolestni,
ili da su inako odsutni, kada su naspravu pozvani, to taj
zaostatak nije baš tako preogroman.


Vidi stranu 521, dc 548.


* Vidi strana 625, i G29. Š. L. na g. 1901.