DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 55     <-- 55 -->        PDF

— 343 —


Sliedi — da se usljed ovog obračuna mnogo
vede svote na dugu izkazuju i vode, nego li faktično
drvne gromade u šumi manjka!!


Razlika leži — kako razložismo — u obračunu i visokim
cienama po šum cieniku.


To je nepobitna istina!!! Gornji primjer razložili smo za
najvišu cienu bukovog drva za gorivo. Sada ćemo razložiti
stanje stvari kod liajliiže Cieiie.


l´o cieniku jeste za VI. vrieđ. razr. ciena za 1 pr. mtr.
1 kr. ili za 1 pr. m. hvat = 4 kr. Na mnogim mjestima —
recimo u brdskim i udaljenim predjelima dobije
trgovac bukovo drvo na panju 1 pr. hvat za 2 kr., a
najviše za 3—4 kr.


Po na%m cieniku mora štetočinac da plati za 1 mtr. pr.
hv. 4 kr. ako se šteta računa jednostruko.


Kada se šteta l´A puta računa, to štetočinac j)la(5a za
1 pr. hvat na panju 6 kr. a kod dvostrukoga obračuna
plaća 8 kr. Štetočinac plaća kod najniže ciene
po cieniku onu taxu, koju trgovac plaća kod
najveće ciene na dražbi, koja je ciena za bukovo
gorivo drvo riedkost.


Običajna je ciena na panju za 1 hvat bukovine 4 kr.,
ali zaoto se trgovcu priračuna još 10 —20 cm. kod slaganja i
primanja drva na izsušenje i t. d. pak zaoto je jedan hvat
bukovog drva za trgovca još jeftiniji od 4 kr. t. j . do 3 kr


Sravnimo li sve prednavedeno, to vidimo silne razlike izmedju
cienah po šum. cieniku, te lokalnih i trgovačkih ciena.
Po jednostrukom obračunu razlika je po 1 m. pr. hvata
kod najveće trgovačke ciene za l´GO kr. dočim kod najniže


(VI. vried. razred.) od 4 kr. t. j . štetočinac 2 kr. još nadoplaćuje,
jer znamo da trgovac više puta za 2—3 kr. 1 m. pr.
hvat drva na panju dobije. Nu recimo, da se tržna
c i e n a o d 4 k r. 8 a 0 n 0 m u cieniku i z r a v n j u j e !
Kod dvostrukog a ali obračuna nastaje razlika sa 11´20
kr. kod najveće vriednosti na drvu, a kod najniže ciene 2—4
kr., koja razlika tereti narod t. j . šum. štetočince!!!