DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 347 — 1 ui^ za trklje za grah i bob 19-04 1 „ za rude 13 30 1 ,, za stožine 12-00 1 ,, za pauzine 30´00 Sravnimo te ciene, pak ćemo biti na čisto, da su to ogromne razlike po 1 m^ kod drva po svojoj kakvoći, koje prema I. vrsti gradje u eieni prodati mora po 1 m^, a ne nadmašiti i trostruku vriednost!!! Napred spomenute sitne manje vrsti tvoriva« treba naš narod svaki dan. Uzporedimo li bve gore spomenute ciene, nemojmo se gospodo onda čuditi, da pojedinac ima mnogo šum. štete na tlugu. Ta ne samo pojedinci, već i sve obćine!!! Istina Bog, da su sve te visoke ciene uzete samo s raztoga, da se zaštiti pomladak u šumi. Nu recimo, da se sve te vrsti tvoriva drva posjeku u staroj — za sječu dospjeloj — šumi, da li su te ciene opravdane? Kakov je tu razmjer prema cieni I. vrsti gradjevnog drva!? Računamo li još k tomu štetu po § 3. toč. 3. pril. D. t. j. „posredni gubitak" to je jasno svakome, da kod takovih ciena i načina obračuna, moraju znatne svote nastati, koje terete ne samo pojedinca već cielu zemlju. Kako je sa ovim cienikom šum. šteta, tak o je i sa ostalima u našoj domovini!!! Mnijemo, da smo ovo pitanje s te strane t. j . u pogledu podnašanja i obračuna prijavnica dovoljno predočili i raspravili, pak uam je dalnje uzroke nastaviti u nastavku. Važnost šuma. Važnost šuma, koju one imaju u prirodi, kao i njihov utjecaj u narodno-gospodarstvenom pogledu, može se posmatrati sa dva gledišta, na ime sa obćeg narodno-gospodarstvenog i privatno-naroduo gospodarstvenog gledišta. |