DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 59     <-- 59 -->        PDF

— 347 —


1 ui^ za trklje za grah i bob 19-04
1 „ za rude 13 30
1 ,, za stožine 12-00
1 ,, za pauzine 30´00
Sravnimo te ciene, pak ćemo biti na čisto, da su to
ogromne razlike po 1 m^ kod drva po svojoj kakvoći, koje


prema I. vrsti gradje u eieni prodati mora po 1 m^, a ne nadmašiti
i trostruku vriednost!!! Napred spomenute sitne manje
vrsti tvoriva« treba naš narod svaki dan.


Uzporedimo li bve gore spomenute ciene, nemojmo se gospodo
onda čuditi, da pojedinac ima mnogo šum. štete na tlugu.
Ta ne samo pojedinci, već i sve obćine!!!


Istina Bog, da su sve te visoke ciene uzete samo s raztoga,
da se zaštiti pomladak u šumi. Nu recimo, da se sve te
vrsti tvoriva drva posjeku u staroj — za sječu dospjeloj —
šumi, da li su te ciene opravdane? Kakov je tu razmjer prema
cieni I. vrsti gradjevnog drva!?


Računamo li još k tomu štetu po § 3. toč. 3.
pril. D. t. j. „posredni gubitak" to je jasno svakome,
da kod takovih ciena i načina obračuna,
moraju znatne svote nastati, koje terete ne samo
pojedinca već cielu zemlju.


Kako je sa ovim cienikom šum. šteta, tak o je i sa
ostalima u našoj domovini!!!


Mnijemo, da smo ovo pitanje s te strane t. j . u pogledu
podnašanja i obračuna prijavnica dovoljno predočili i
raspravili, pak uam je dalnje uzroke nastaviti u nastavku.


Važnost šuma.


Važnost šuma, koju one imaju u prirodi, kao i njihov
utjecaj u narodno-gospodarstvenom pogledu, može se posmatrati
sa dva gledišta, na ime sa obćeg narodno-gospodarstvenog
i privatno-naroduo gospodarstvenog gledišta.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 60     <-- 60 -->        PDF

— 348 —


Sume sa obdeg narodno-go spodarstvenog gledi š ta.


Kada se govori o šumama i razpravlja o šumskom gospodarenju
obično se misli samo na to, koliko šume nose, odnosno,
koliko bi nosilo dotično zemljište, da se na njem ue goji šuma,
već druga koja vrst kulture.


Sume se dakle obično posmatraju samo sa stanovišta privatno-
narodnogospodarstvenog, a posve se pušta s vida njihova
važnost za obće narodno gospodarstvo,


Usljed toga ne će biti možda s gorega, ako u prvom redu
razpravimo pitanje, da li šume imadu kakvu važnost za obće
dobro, pak ako ju imaju, u čemu se ona sastoji?


Proučavajudi kulturnu poviest starih naroda, kao Grka,
Rimljana itd. nailazimo, da su vec ovi narodi u prvo kulturno
doba čovječanstva bili upoznali važnost šuma za obde dobro i
njihov utjecaj na kulturni razvoj čovjeka. Tako ved Plato
piše: »O razbolenju zemlje« usljed nestajanja šuma A njeki
pisci drže, da je upravo skrb za očuvanjem šuma bila i učinila
šume sielom mnogih poganskih božanstva, ne bili ih na
taj način očuvali od uništenja. Nu onaj motor, koji pokreće
svaki napredak ljudskog roda, egoizam čovjeka, nije uza sve to
poštedio ni šume. Pa kako god je kultura više napredovala,
tako je i šuma sve više nestajalo. Uništio ju je čovjek i tamo,
gdje bi njezino podržavanje bilo pravi blagoslov za cielu zemlju.
Podpuno je stoga opravdana ona rečenica: „Čim je koja zemlja
dulje naseljena, tim je šumom siromašnija.« Tu istinu potvrdjuju
u punoj mjeri stare kulturne zemlje: Mala Azija, Grčka,
Italija i Španija, kao i naše primorje. Ove zemlje bijahu nekoč
bogate šumom, pak zato i plodne i napučene, danas su im
većim dielom šume opustošene, pak gdje ne ima šuma, neima
ni ljudi.


Ova promjena na gore nije se dogodila na jednoć, nego
postepeno, tekom vremena. Ali upravo u tom, što se posljedice
nestajanja šuma ne pokazuju odmah u svoj svojoj djelatnosti,
nego što one izbijaju na javu postupice kroz dugački niz godina
i leži najveda pogibelj za šume. Ljudi na ime vide, kako




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 61     <-- 61 -->        PDF

— 349 —


se šume po malo sjeku i krče, odnosno devastiraju, a na njihovo
mjesto da stupaju oranice i šikare, ali ne vide odmah da
bi odtud nastajale zle posljedice za njih i zemlju. Generacije
se inienjaju i prilagodjuju po malo promienjenim prilikama, dok
na jednoć ne nastupe usljed uništenih šuma katastrofe u formi
velikih i čestih poplava, bujica, velikih i dugotrajnih suša itd.
Ove elementarne katastrofe uništuju gradove i sela, dapače i
ciele predjele, zasipavajuč plodne zemlje. Tad se tek sjeti
čovjek, da je uništavajuć šume sjekao granu, na kojoj je sjedio.
Taj proces može se u svim zemljama dokazati, a on se i danas
sbiva pred našim očima, kako drugdje tako i kod nas. Za našu
Liku, veli se, da je bila nekoć vrlo plodna zemlia, dočim
danas sve to više pomalja glavu goli krš, jer su šume uništene
i popaljene, pak je voda zemlju izparila i odniela. Sa šumom
pako nestaje i čovjeka, jer mu je ona bila u onom gorskom
kraju i brana i hrana. Naša Banovina pruža nam t. k. za to
dosta primjera oko Zirovca, Klasnića, Oblaja itd. Nekad tamo
mirni potoci, koji su svojom šumskom vodom natapali livade,
danas su bujice, koje su svojim šljunkom zaplavile sve niže
ležeće plodne zemlje. To je sve učinilo krčenje šuma na zemljištu,
koje se je doduše dalo kroz njekoliko godina upotriebiti
kao oranica, nu koje je iza toga radi svoje neplodnosti napušteno,
ali nije iznova pošumljeno. Takih primjera ima i oko
Samobora, Krapine, a i diljem ciele zemlje, u koliko je briegovita.


Iza akcije nastupa reakcija, pak se sada zagradjuju bujice
i sade šume tamo, gdje su njekoć lahkoumno uništene. Za
to imamo dovoljno dokaza posvuda. A najbolji nam primjer
pruža Francuzka, koja danas troši na stotine milijuna franaka,
da iznova pošumi ono zemljište, što ga je nerazboritost i gramženje
za časovitom koristi bilo lišilo šume, pak da očuva
zemlju od katastrofa, koje su ju usljed toga već više puta
snašle bile.


Upliv šuma u prirodi ne da se mjeriti, on se osjeti tek
onda, kada šuma nestane i kad nastupe elementarne katastrofe
ili kad se promjene klimatski odnošaji kojeg kraja. Državne




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 62     <-- 62 -->        PDF

— 350 —


vlasti stezale su zato u svako doba slobodnu razpoložbu sa
šumom i činile propise glede šumskog gospodarenja. Pri tom
ili je vodila u prvo doba skrb, da šumu očuvaju gospodi za
lov, a kasnije strah pred „nestašicom drva." Tek u novijim
zakonima izbija na javu skrb za očuvanjem šuma radi obdeg
dobra, odnosno sbog njihovog utjecaja na djelovanje prirodnih
sila. —


Pak i kod nas je namjestnicko vieće g. 1866, bilo pozvalo
književnika Bogoslava Šuleka, da u tom smjeru napiše
knjigu za narod. On se je tomu pozivu odazvao, te je tako
ugledala svjetlo knjiga: ,,Korist i gojenje šuma osobito u Trojednoj
Kraljevini." U predgovoru ove knjige kaže B. Sulek:
,,Visoka naša domača vlada, videdi kako se kod nas zlo gospodari
u šumah, koje su ponajveće blago naše domovine i razabirud,
da je tomu ponajviše uzrok nepoznavanje znamenitosti
i vriednosti njihove, pozva me, da napišem popularnu knjigu,
u kojoj bi se razložila velika korist šuma i hude posljedice
njihova zatora, da ih narod naš vise počne cieniti, pak i saditi,
osobito po pustih golietih, s kojih su južne strane naše
domovine onako žalostne i siromašne."


U toj knjizi pribrao je B. Šulek velikim marom sve, što
do tada u stranoj literaturi o važnosti šuma napisano bilo,
pak bi se tomu i sada malo što pridati dalo.


Nu kako je u najnovije doba prirodna nauka u velike napredonala
u svakom pravcu, to se ova i glede šuma nije zadovoljila
time, da jedino konstatira činjenice i da odtud izvodi
zaključke o važnosti šuma u djelovanju prirodnih sila, već ona
nije mirovala, dok nije državna vlast učinila odredbe, da se
utjecaj šuma iztraži i kritički izpita. Na taj način nastale su
pred nekih 20 g. t. zy, meterologičke postaje. Na temelju materijala,
što su ga ove postaje pribrale u Njemačkoj, Austriji
i Eusiji, kao i na temelju inih znanstvenih opažanja, možemo
poglavito razlikovati upliv šuma u trojakom pravcu i to:


I. Upliv šuma na temperaturu zraka i tla.
II. Upliv šuma na vlagu zraka i tla, te na kolanje
vode.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 63     <-- 63 -->        PDF

— 351 —


III. Upliv šuma kao mehanički uzpor proti ronjenju tla,
proti Bniegu i vjetru. Ovaj trojaki upliv šuma objasniti cnmo
u što kraćim crtama.
I. Upliv šuma na temperaturu zraka i tla.
Dok se nije upliv šuma na klimatske odnošaje zemlje
počeo kritički iztraživati, vladala su u tom pogledu različita,
dapače i oprečna mnienja. Tako je n. pr. g. 1805. u Bavarskoj
zalitjevao savjetnik Hazzi, da se sve državne šume prodadu i
da se u obće što više šuraa izkrči i time opora klima ublaži.
Drugi su opet tvrdili, da nestaje vinograda, odkada se šume krča.


Klima, t. j . prosječno gibanje zračne toplote i vlage njekog
kraja, uvjetovana je u prvom redu djelovanjem topline sunčanih
zraka i po tome ovisna o dvostrukom kretanju zemaljske
kruglje, zatim o geografskom položaju dotičnog mjesta, o razdieljenju
tla i vode, te o nadmorskoj visini.


Vegetacija, a naročito šum a može na tim klimatskim odnošajima
samo unutar stanovitih granica prouzročiti promjene.
U pogledu toplote zraka pokazala su dosadanja iztraživanja


njeka pravila, koja se dadu sbiti u sliedečem :


1. U sklopitoj šumi prosječn a godišnja toplota zraka
u obče je nješto niža , nego na prostoru polja, nu razlika iznosi
jedva nješto preko 1´ C.
2. Hladnoća šumskog zraka opaža se najviše u ljetn o
doba, pak je razlika u temperaturi najveća upravo za najveće
ljetne žege. U zimi je ta razlika malena, a u proljeću i u jeseni
drži se ona sredine.
2. Suma upliva prema tomu na temperaturu zraka na taj
način, da izjednačuje ekstreme.
Upliv šuma na temperatura tla kreće se u jednakom
smjeru, kao i njezin upliv na temperaturu zraka.
Dojam šume mora se kod nas osjetiti, ako uvažimo, da je
3(Jo/ površine zemlje šumom obraslo, koja razlikom u temperaturi
na površini od preko 2,000.000 podjeluje u tom pravcu,
da za vrieme ljeta snizi i izjednači temperaturu zraka i tla.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 352 —


Da je nad šumom zrak hladniji, nego nad prostim poljem, dokazuju
Bvi zrakoplovci, kada prolaze nad većim šumskim
kompleksima.


Naročito se osjeća utjecaj šume, ako si predstavimo strujanje
zraka kroz šumu. Zračna struja prolazi pri tora u visini
od 20 - 30 m izmedju stabala, granja i lišća, dakle kroz sloj,
gdje je temperatura niža, te koja usljed toga zrak razhladjuje.


II. Upliv šume na vlagu zraka i na kolanje vode.
Zračna vlaga i oborine ovise u prvom redu o onim promjenama
u zraku, što ih uvjetuje solarna klima. Razdioba
zračne topline i tlaka nad atlantičkim oceanom naročito je
onaj činbenik, koji opredieljuje jakost i smjer zračnih struja,
punili vodenih para, koje kontinentalnim zemljama donose više
ili manje atmosferičke vlage. Nu uza sve to djeluju i u tom
smjeru lokalne prilike, kao što su: uzvisine tla, razdieljenje
zemlje i vode, te vegetacija, a naročito šume.


Upliv šume na vlagu zraka pokazuje se u sliedećem:


1. Relativna prosječna vlaga zraka u šumi je za 3—10"/"
veća, nego na polju.
Usljed toga čini nam se, da je zrak u šumi vlažniji, nego
izvan šume
Ra7lika u vlagi najveća je u ljetno doba. Usljed toga vidimo,
da je i rosa na poljima, koje su bliže šuma, mnogo
veća, nego tamo, gdje šuma ne ima.


2. Upliv šume na množinu kiše ovisi o nadmoi´skoj visini
dotičnog kraja. Ustanovljeno je pako, da pada kiše više u
šumi nego na polju u nizinama za l-2b´>l^, u nadmorskoj visini
od 100 — 200 m za l4-2o/g, u visini od 600—700 m za
197o, ^ vi^i^i 0^ 700—800 m za 43-7o/,„ a u visini od
900—100 m za 84-27o.
Ako ove brojke i imadu samo približnu vriednost, to ipak
iz njih proizlazi, da brdske šume znatno uplivišu na zraČne
oborine, jer time, što je zrak u njima hladniji, a relativna
vlaga zraka veća, doprinose one k tomu, da se zračne pare




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 353 —


nad šumama prije kondensiraju. Usljed toga u šumama i n
blizini šuma pada uvjek više kiše, nego tamo, gdje šuma
ne ima.


Ovo na temelju meteorologičkih opažanja postavljeno pravilo
potvrdjuju donekle već sada i praktični primjeri. Tako je
na ruskim stepama u g. 1843—1883 nasadjeno oko 4000 rali
šume. Stanovnici sela, koja se nalaze uz tu šumu tvrde, da
odkad je šuma odrasla, od onda ima u ljetu vise kiše nego
prije, ljetna suša mnogo manje škodi usjevima, te je prihod
orade zemlje u obce znatno porasao, a u zimno doba zaštićuje
šuma sela od bure.


Upliv
šume na kolanje vode pokazuje se u sliedećem ;


1. Suma prieči izhlapljivanje vode, te ju u tlu pridržaje
(oko 607p), naročito pako u briegovima
2. U nizini šuma snizuje podvirnu vodu (Grundwasger) i
suši tlo.
3. Šuma hrani vrela i potoke vodom. Ona je onaj veliki
rezervoir, koji prima oborine i razredjuje ih u svojoj gornjoj
naslagi humusa, koja prieči, da voda naglo ne oteče, već ju
polagano izpušta i tako djeluje na izjednačenje ekstrema u vodostajima.
Ta istina dokazana je mnogobrojnim primjerima.
G. 1902, upravilo je u Njemačkoj jedno industrijalno družtvo
na vladu predstavku, gdje kaže: ,,Pak i industrija, koja konsumira
vodu, ima da trpi usljed nepogoda, koje nastadoše
krčenjem šuma. Usljed toga pao je stalni vodotok, a u ljetno
doba imadu korita tako malo vode, da se potrebama industrije
ne može udovoljiti itd."
III.
Upliv šuma kao mehanički uzpor proti
ronjenju tla, proti sniegu i vjetru.
Time što šuma mnogo vode upija, dugo ju drži i polagano
izpušta, doprinosi ona k tomu, da je u šumi i oko šume,
naročito iz pod nje bolje vezano tlo, koje nastaje trošenjem
kamenja i podloge. U brdu i planini, gdje šume ne ima, teče
voda svom snagom naglo u dolinu, izpire i roni tlo, te valja




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 354 —


sobom pruće i raztrošeno kamenje, kojim zasipava u dolovima
plodnu zemlju, zabrvljuje vodotoke i stvara velike poplave. Za
brdske prediele jesu šume stoga prava blagodat.


U predielima, gdje su šume sasječene, a tlo ogoljeno, stvaraju
se bujice, t. j . korita, koja su obično suha, a samo za
vrieme, kada velike kiše padaju, a snieg se topi, nabujaju i
postaju strah i trepet svoje okolice.


Francuz Demontzej raenna, da takova bujica može u jedan
mah anieti u dolinu oko 150.000 m´´ kojekakve mase sa


05.000 m^ vode.
Kulturne države, a medju njima u prvom redu Francuzka
troše stotine milijuna franaka, da takove ogoljele površine iznova
pošumi, a bujice zagradi. A i u našoj monarhiji 2^´´idonose
se u tu svrhu velike svote, da se zagrade bujice, koje su
dosada u Tirolu, Koruškoj, Štajerskoj, Češkoj i Dalmaciji
mnogo zla počinile, a svima im je uzrok uništenje šuma.


Uzčuvanje šuma leži s toga u obdem interesu pak kulturni
historičar Riehl kaže; ,,Wir sehen, wie gan/.e gesegnete
Liinder, denen man den schiitzenden Wald geraubt, den verheerenden
Fluthen der Gebirgswasser, dem ausdorrenden Odem
der Stiirme verfallen sind, und ein grosser Theii Italiens, das
Paradies vou Europa, ist ausgelebtes Land, weil seiu Boden
keiue Walder mehr tragt, unter deren Schutz er sich \vieder
verjiingen konnte. Aber -- nicht blos das Land ist ausgelebt,
auch das Volk."


Nu ne samo da šuma sprečava odronjenje zemlje, nego
ona u planinama prieči, da ne nastaju lavine, a povrh toga
lomi ona snagu vjetra i zaštičuje svoju okolinu od pogubnog
njihovog utjecaja.


Sve su kulturne zemlje pregle stoga svom snagom, da
svoje šume uzčuvaju, a puste površine da iznova pošume. A
da potreba toga i kod nas postoji, dovoljnim nam je dokazom
nas kras i silne puste površine po gornjoj Krajini, nu nestajanje
i pustošenje šuma pokazuje se diljem ciele domovine. Posljedice
toga ne će uzmanjkati ko i nas, kao što nisu ni drugdje,




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 67     <-- 67 -->        PDF

- 355


samo se je bojati, da će kod nas trajno djelovati, jer je naša


domovina suviše siromašna, a da ih ponovnim pošumljenjem


ogoljelih površina i zagradjenjem bujica u velikom stilu obuzda


odstrani.


Ako bi sveli sve u jedno, tad možemo o šumama reći ovo:


1. Sume ublažuju ekstreme temperature;
2. Šume milijardama svojeg lišća i iglica izhlapljuju vodu
u zrak, a svojom nižom temperaturom, naročito u ljetno doba,
pridonose, da se vlaga zračnih struja prije kondensira, usljed
česa pospješuju otvaranje oborina;
3. Sume zadržavaju vodu, koja pada kao kiša ili se stvara
iz sniega i leda; izpuštajući i propuštajući lagano vodu podržavaju
šume, vrela, potoke i rieke; ovu za.daću vrše one tim
podpunije, čim su bolje obrasle i čim se bolje njeguju;
4. Sume lome snagu vjetrova, zapriečuju odronjivanje
zemlje i stvaranje lavina, te posreduju, da se stvara novo
humosno tlo.
Ovo su u kratko sbijeni rezultati najnovijih iztraživanja o
važnosti šuma po obće dobro obzirom na njihovo djelovanje u
prirodi. Niemci i Francuzi napisali su o tome mnoge knjige
tako, da danas postoji u tom pravcu posebna literatura. Oni
su stvorili pod konac prošlog vjeka i posebne zakone, da šume
što bolje zaštite i očuvaju.


Kada se kod nas prosudjuje pitanje o šumama, valja
stoga imati uvjek na umu važnost njihovu po obće dobro, pak
prema tomu i udesiti dalnje svoje odluke.


Šume sa gledišta privatnog narodnog


gospodarstva.


Šumarstvo treba za svoju produkciju prirodne sile, radnju,
kapital i zemljište. Djelovanje ovih faktora u šumarskoj produkciji
ima neke osebine, koje se sastoje u sliedećem:


1. Poduzetnik jest ponajvećma i vlastnik dotičnog
objekta,
a barem je vlastnik zemljišta i na njem stojećeg drva;
26




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 356 —


jer se same u pravilu ne davaju u zakup, pošto je gospodarenje
u njima težko nadzirati.


2. Radn a snag a — tako inteligentni posao poduzetnika,
kao i mehanički šumskog radnika — neda se u šumarstvu
razviti i upotrebiti tako, kao u drugim granama proizvodnje,
3. Produk t šumarstva je u velikoj mjeri proizvod prirode,
proizveden pomoću slobodnih dobara (svjetla, zraka, to-
line i vode). Taj produkt — predpostaviv da se na dotičnom
zemljištu i nadalje vodi šumsko gospodarenje — prima oblik
stoječeg kapitala i postaje podjedno sredstv o po dalnju
proizvodnju.
4. Potroša k i novo stvaranje toga kapitala biva i kod
nizkih obhodnja vrlo polagano i premašuje u pravilu životni
vjek poduzetnika. S druge strane dade se taj kapital po volji
dieliti, jer se uvjek, makar produkt i ne bio posve zreo,
unovčiti može.
Šumsko gospodarstvo zahtjeva ne samo razmjerno veliki
kapital (drvnu glavnicu), nego traži, daje taj kapital podieljen
u razrede od različite i stanovite dobe i da se kao takav uvjek
u šumi podržava. Usljed toga zahtjeva vodjenje šumskog gospodarenja
posebno tehničko znanje i spremu, koje obično,
ne ima posjednik šume.


6. Šumarsko gospodarenje može se racionalno tjerati samo
na večoj površini.
7. U šumarstvo se mogu uložiti veči kapitali, a ono
daje doduše umjerenu, ali razmjerno sigurnu rentu; nasuprot je
kolajudikapital, imenito novac, potrebit samo u maloj mjeri.
8. Uporaba kredita u šumarstvu nije velika, a riziko je
neznatan.
9. Šumskim gospodarstvom, oduzima se zemljištu mnogo
manje anorganskih tvari, nego poljskim gospodarstvom, a i
većina drveća zadovoljuje se lošijim tlom i položajem.
Radnja u šumarstvu.
Ako šumarstvo izporedjujemo sa ostalim granama privrede,
opazit ćemo, da je ono kadro najmanje radne sile razoriti. Nu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 357 —


obzirom na vrieme, kako se šumske radnje poglavito obavljaju
(sječa i izradba drva u zimsko doba), nadopunjuje šumski rad
naročito gospodarsku radnju i pruža priliku zarade poljskim
radnicima, djelujući tako blagotvorno u socialnom pogledu.
(Naš gorski kotar, koji ide preko zime na rad u Slavoniju).
Indirekto važno je šumarstvo radi toga, što se njegovi proizvodi
upotrebljuju kao surovJna za preradu u mnogim obrtima
i tvornicama, koje zaposluju na tisuće radnika preko ciele
godine.


Teoi´ije o odnosima radnje prema vriednosti produkta, koje
su postavili Ricardo, A. Smith, Marx i v Tlmnen ne potvrdjuju
se u šumarstvu. Ovdje se naime često dogadja, da vriednost
drva raste bez svakog utjecaja radne snage, kao n. pr. usljed
stvorenja rudokopa, gradnje željeznica, podizanje fabrika za celulosu,
tanin itd. Matematički točni odnosi izmedju zarade i
proizvedenih vriednosti ne mogu se u obće u šumarstvu
postaviti.


Kapital u šumarstvo.


Za tjeranje šumskog gospodarstva nuždan je, kao i za
drugu vrst proizodnje, stanoviti kapital. Abstrahirajući od onog
kapitala, koji leži u gospodarskim zgradama, sačinjava ovaj
kapital drvo. — U prvo doba bilo je drvo dar prirode, koji
je okupacijom prisvojen. Kad se kultura razvijati počima, šume
su zaprieka gospodarstvenom razvoju i uamirenju ljudskih potreba.
Obćenito govoreći ne može se u tom slučaju na šume
gledom na njihov postanak i svrhu, protegnuti pojam kapitala.
Nu u kulturnim zemljama, gdje se u šumama sistemski gospodari
u namjeri, da se u njima drvo proizvodi, moraju se šume
smatrati kapitalom i u smislu nauke o narodnom gospodarstvu,
pak se od njih mora i zahtjevati, da kao takove nose neke
kamate.


Svaka vrst šumskog gospodarenja, bilo to sad visoko,
srednje ili nizko šumarenje, zahtjeva kod potrajnog uživanja,
da se neprestano podržava na panju stanovita količina drva
i to ne samo u izvjestnoj količini, nego i u izvjestnom razpo


*




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 358 —


redu, od najstarijeg do najmladjeg drva. Ta drvna zaliha zove
se u šumarstvu »normalna zaliha« (fundus instrus), koja predstavlja
stojeću glavnicu. Ovo je jedna vrlo važna stvar,
pošto se 0 d str ane 1 aika, naročito interese vanog žiteljstva
obično pušta sviđa ova osebina šumarske
proizvodnje, kao i potreba, da se u šumi podržavati
mora izvjestna količina drva na panju, ako
se želi svake godine trajno u šumi sjedi stanoviti
kvantum drva. Narod^ dokle god vidi pred sobom šumu,
traži drva u sve to vedoj mjeri, ne vodeć o tom računa, da li
6e se pri tom užiti samo godišnji prirast šume ili uništiti i
dio šumskog fundus instructusa, te šumsko gospodarenje unazaditi.



Ova šumska glavnica (normalna zaliha) ima neke osobine,
koje ju luče od glavnice svake druge proizvodnje. Ove jesu:


1.) da je ona čvrsto spojena sa zemljištem, bez kojega ona
u obće ne može da djeluje i dobra proizvodi. Usljed toga ali
postaje ona vrlo sporom i nije spososobna za poduzeda, koja
traže gibkost i spekulaciju, jer se neda iz poduzeća lahko izvaditi,
ako se opazi, da ovo nije dovoljno unosno.


2.) da ona treba dugo vremena, dok se sastavi (po 100 i
više godina) i da ju je jednoć uništenu težko naknaditi
. Usljed toga može svako umanjenje ove drvne glavnice
biti od zamašnih i trajnih nepovoljnih posljedica.


Otud sliedi posredno, da su za vodjenje šumskog gospodarenja
najsposobnije one osobe (država, korporacije, veleposjed),
kojima u vlastitom i trajnom interesu leži, da se ova šumska
glavnica uzčuva, koje su uz to tako bogate, da mogu čekati,
dok se ona nakupi u onoj količini, koja je za trajnu proizvodnju
nuždna, a koji se uz to zadovoljuju sa malim kamatnjakom,
ali sigui´nom rentom.


Tlo u šumarstvu.


Tlo u šumarstvu djeluje jedino na zajednici sa drvom,
koje na njem raste, pak se i dobrota tla obično mjeri na koli




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 71     <-- 71 -->        PDF

— 359 —


čini prirasta^ na drvu, što ga je ono kadro proizvesti obzirom
na svoja kemijska i fizikalna svoja, na svoj položaj i terenske
prilike.


Kako je već napred spomenuto ne stavlja šumarstvo na
tlo velike zahtjeve, te se ovo zadovoljuje i sa takovim tlom,
gdje drUge plodine rasti ne mogu, što ne samo obzirom na
fizikalna i kemijska svojstva tla, nego i gledom na njegov položaj
i nadmorsku visinu. Usljed toga može se šumarstvo voditi
ne samo tamo, gdje se uspjehom ore i sije, nego i tamo
gdje se poljsko gospodarstvo više ne rentira ili je u obde ne moguće.
Prema tomu može se govoriti i o t. zv. »absolutnom«
šumskom tlu. To je pojam, koji se može uzeti sa dva stanovišta,
naime sa onog tehničke nemogućnosti druge kulture kao
i sa onog svagdašnje slabe unosivosti tla.


Tako su n. pr, vele neki: »Absolutno šumsko tlo je ono,
gdje je druga kultura osim šume neizvediva, bud poradi slabe
plodnosti, bud položaja, ili obojeg zajedno, kao na letećem pijesku,
močvari, velikoj strmini, kamenitoj površini.« To je tehnička
nemogućnost druge kulture. Drugi uzimlju kao absolutno
šumsko tlo i ono, koje je tako daleko od ljudskih stanova,
da usljed toga za drugu kulturu nije sposobno. To je slaba
unosivost tla.


Pojam absolutnog šumskog tla neda se stoga lahko ustanoviti.
Danas absolutno šumsko tlo može uz promijenite prilike
kao izgradnju željeznica, kanala i nasipa, množenje pučanstva
vremenom to svojstvo izgubiti i postati sposobnim za drugu
unosniju vrst težatbe. Nu uza sve ima i kod nas vrlo mnogo
tla i površima za koje možemo već danas sjegurno uztvrditi,
da su absolutno šumsko tlo i da to svoje svojstvo ne će niti
tekom vremena izgubiti. To su sve planine i strmi bregovi, te
kraški predjeli.


Prihod i zemljištua renta.
Šumarstvo zahtjeva veliki kapital (drvnu glavnicu), a malo
radne snage. Ono je dakle kapitalom intesivnije, a radnom




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 360 —


snagom exteDzivr)o gospodarstvo. Cim je viša obhodnja time
je vedi kapital potrebit. Prema tomu je uzgoj visoke šume,
kapitalom mnogo intensivnije gospodarstvo, nego uzgoj nizke.
Ili obično rečeno, visoko šumarenje vode bogate osobe (država
obdina itd.), a nizko sirotinja.


Zemljištna renta nastaje u šumarstvu po istim pravilima
kao i kod poljskog gospodarstva.


1. Usljed različite redovitosti šumskog zemljišta, Zemljištna
renta je u šumarstvu u obde manja nego u poljskom gospodarstvu,
i to poglavito s razloga toga, što je šumarskoj proizvodnji
obično dopitano lošije zemljište. Šume stoje na tlu.
koje bi dalo vedu zemljištnu rentu, kada bi se oralo i kosilo,
nego ju daje sada, morali bi sa stanovišta privatno narodnog
gospodarstva izkrčiti i predati drugoj unosnijoj kulturi. Taj
princip može se provesti, a i provadja se, u koliko se dotične
šume ne moraju podržavati s javnih obzira, gledom na klimatske
odnošaje kraja, ili u koliko se taj princip ne kosi sa
interesima samog posjednika šume.. N. pr. Imovna obdina ima
šumu na ravnici sposobnu za oranicu. Ona je obvezana, da iz
te šume namiruje svoje ovlaštenike sa gradjom i ogrievom. Izkrčili
ona šumu i pretvori u oranicu morati će eventualno za
skupe novce izvoz iz velike daljine nabavljati.
Zemljištna renta oranice veda je, nego ona sume, ali u


tom slučaju im. obdina mora eventualno ipak, da nadopladuje
na zemljištnu rentu oranice, ako hode da svoje ovlaštenike
drvom podmiri.
2. Usljed udaljenosti šuma od tržišta.
´6. Usljed porasta pučanstva i unapredjenja prometnih


sredstva.
Izgradnja željeznice može naročito diči zemljištnu šumsku
rentu jednim udarcem.


4. Nu kod jedne osobite kategorije šuma ne smijemo na
prvo mjesto postaviti prihod i zemljištnu rentu, jer tu prevladjuju
drugi obziri. To su sume zaštitne i zabranite, kao i one,
koje se radi obdeg dobra uzdržavati moraju.
U tom smislu možemo i razlikovati dvie vrsti šumskog tla :




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 73     <-- 73 -->        PDF

- 361 —
1. Tlo za proizvodnju sposobno, gdje je svrha gospodarstva,
da se podigne što veća zemljištna renta.
2. Tlo za proizvodnju nesposobno, koje još nedaje zem.
rente, bilo da nije prometu otvoreno, ili gdje je glavna svrha
uzgoja šume očuvanje javnih interesa ili obćeg dobra.
Kamatnjak u šumarstvu.
U kamatnjaku izražuje se rentabilitet kapitala, sto djeluje
u šumarstvu. Prema tomu ne može on biti uvjek jednak, ved
se mienja prema vrsti uzgoja, drveća i ostalim gospodarstvenim
prilikama. S druge strane moraju se u šumarstvu djelujući kapitali
uračunati većim djelom u stojeći kapital, pak je izravnanje
kamatnjaka tu spojeno sa najvećom potežkoćom, jer se
kapital neda po volji iz šumskog gospodarstva izvaditi i uložiti
u drugo unosnije poduzeće. Isto tako ne može se zahtjevati,
da šumsko gospodarenje odbacuje t. z. obični zemaljski kamatnjak,
jer sve što povisuje moralnu sigurnost uložka donosi
sa sobom sniženje kamatnjaka i to:
Sjegurnost šumskog posjeda. Ova je svakako velika,
jer su u pravno uredjenoj državi razmjerno male pogibelji,
koje priete šumarstvu od vatre, kukaca, vihra, sniega, tuče i
suše, a i usljed ovih ne mora se prihod šume sniziti, kao primjerice
u poljskom gospodstvu.
Sjegurnost kapitala, uloženog u šumarstvo, veća je nego i
ona, uloženog u najbolje državne papire. Padanja kursa za
vrieme ratova i političkih nemira, kako se dogadja kod papira,
ne ima u šnmarstvu. Usljed toga i vidimo, da bogati ljudi vrlo
rado znatan dio svojeg imetka ulažu u zemljišta, naročito u
šume. Pri tom računa dotičnik već unapred, da će on doduše
imati od uložene glavnice manju rentu, ali da mu je kapital
sjegurnije uložen, nego u svakom drugom poduzeću.


2. Padanje kamatnjaka sa napredovanjem
kulture . Pošto mi moramo u šumarstvu računati sa dugačkim
obhodnjama, to se mora, uvaživ narodno gospodarstveni
princip, da napredkom kulture i kamatnjak pada, u


ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 74     <-- 74 -->        PDF

- 362


šumskom gospodarstvu, računati sa manjim kamatnjakom, nego
je obični zemaljski kamatnjak, jer ovaj odgovara sadašnjim
prilikama vremena.


3. Skupoća drva. Kao što rastu ciene drugih proizvoda
zemljišta, tako moraju da rastu i ciene drvetu sa napredujudim
vremenom. Jedno stoga, što novac postaje manje vriedan,
a drugo s toga, što drveta sve više treba, jer raste pučanstvo,
a i otvaraju se nova vrela za potrošak drveta. I to ne samo,
da nastaju nove preradbe drva u tvornicama nego se usljed
unapredjenili komunikacija otvaraju i nova područja za prodju
drva u i izvan europske zemlje. Taj porast u cieni iznosi u velikom
prosjeku 1´5—2"/o na godinu.
Matematički se pako dade dokazati, da upravo za toliko,
koliko ciena drvu raste, možemo staviti u račun i niži kamatnjak
u šumarstvu. Pošto kamatnjak iznosi sada 3´57o) to uzev
u račun porast ciene sa l´57o možemo zahtjevati ukamačenje
kapitala u šumarstvu od 27o


Važnost uloge, što ju šume imaju u prirodi i u narodnom
gospodarstvu, morale bi naročito naše političke oblasti imati
uvjek na umu, kada ee riešavaju pitanja šumsko-gospodarstvene
naravi, te bi trebalo svakako, da uzmu obzir i na važnost
šuma u obćenitom pogledu, kao i na osebine šumske produkcije,
pak da prema tomu i svoje odredbe čine.


I J -L KZ? -L ~fcA. r^ ,


Osobne viesti.


Promjene kod kr. zemaljske vlade. Njegovo cesarsko i kraljevsko
apostolsko Veličanstvo blagoizvoljelo je previšnjim riešenjem od


15. srpnja 1905. premilostivo dozvoliti, da se predstojniku kr. hrv.-slav.dalm.
zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove, dru. Svetislavu Šumanoviću,
povodom njegovog na vlastitu molbu uzsliedilog umirovljenja
za njegovo vjerno i uspješno službovanje Previšnje priznanje stavi
do znanja.