DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 294 — 975 cielih selišta sa 24 prost. met. 880 74 » » 20 » » 1917 74 » » 16 » 6267 V4 » » 12 » » odnosno prema današnjem stanju katastra na 13.891 obitelj. Ova kratka crtica neka izvoli svakomu od gospode izletnika, koji de prigodom ovogodišnje glavne skupštine i šume brodske imovne obdine posjetiti, kao maleni „Vademecum" poslužiti. Šume biskupije djakovačke. Držim, da ne de biti sgorega, ako baš u ovo vrieme, kada je srce velikog narodnog vladike prestalo kucati, pred šire obdinstvo donesem nješto 0 šumama i šumskom gospodarenju biskupije djakovačke. Držim tim više, da je baš sada hora tomu, što su mnogi naši dnevnici počeli pisati 0 silnim dohodcima tog vlastelinstva. Budud šume biskupije djakovačke zapremaju oko 787o cielog posjeda, to one bezuvjetno znatno uplivaju na visinu tih dohodaka. Podatke crpio sam iz šumsko-gospodarstvene osnove sastavljene po zemaljskom šumarskom nadzorniku Andriji Borošiću, koju je osnovu kr. zemaljska vlada dne 9. ožujka 1800. pod brojem 13725. odobrila. Ako sam se povješdu samog vlastelinstva malo podulje pozabavio i obširnije opisao, učinio sam to radi opazke, na koncu ovog članka navedene, koju je veliki Mecena na osnovu stavio. Šume vlastelinstva djakovačkog sačinjavaju zajedno sa ostalim vlastelinskim posjedom jedan dio njekada veoma znatnog posjeda bosanskog biskupa. Ovaj posjed bijaše u stara |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 295 — vremena dvostruki, jedan u Bosni a drugi u Slavoniji; oba ta posjeda dobiše bosanski biskupi darovnicama izmedju godine 1230-40. Posjede u Bosnoj darovao je ban Matej Ninoslav oko god. 1233. i to: oko Sarajeva u župi Vrhbosni, zatim u župama: Neretvi, Lepenici, Vidgonji, Bored, Borac, ter u bosanskoj Posavini oko Tolise; napokon desetinu u oblastima: Usori, Soli i Doljnili Krajili i t. d. Ovomu posjedu dodao je god. 1374. kralj Stjepan Tvrdko svoje imanje Jelšavicu kod Dubice, što potvrdi i papa Grga XI. pismom od 21. listopada 1374. Posjed u Slavoniji darovao je bosanskom biskupu Ponsi Koloman, vojvoda Slavonije god. 1239.; što potvrdi papa Grgur IX. pismom od 7. prosinca 1239.; a ponovi Kolomanov brat kralj Bela IV. dne 20. srpnja g. 1244. Srediste tog posjeda bijaše Djakovo (i Blezna) u tadašnjoj županiji vukovskoj. Taj posjed zauzimao je cieli prostor od izvora potoka Bidja k Levanjskoj varoši. Selcima, Gorjanima, zatim uz Jošavu k Mikanovcima i pod Cernu natrag k Savi prama Tolisi (u Bosni). Vedi dio toga prostranoga imanja sačinjavaku u ono doba i još za dugo vremena šume. Biskup Petar, zaslužni državnik Ljudevita I. Anžuvinca, potražio je od istog kralja obnovu darovnice Kolomanove, što je Ljudevit i učinio, a papa Grgur XI. dne 31. listopada 1375. u Avignonu potvrdio. Reambulacijom od g. 1422, bijahu vlastelinski medjaši u Slavoniji iznovice utvrdjeni. Padom Bosne god. 1463. lišen je biskup bosanski svojih posjeda preko Save, a padom Slavonije 1526. zauzeše Turciimanje crkve djakovačke u Slavoniji. U 16. i 17. stoljeću, dok su Turci u zemlji vladali, po djeliše pojedini begovi medju se sela u Djakovštini, kao manje spahiluke, dočim su sami begovi većinom prebivali u Djakovu. Ovdje je bilo u 17. stoljeću do 30 begova gospodara pojedinih sela, a biskupi i redovnici sv. Franje morahu se skrivati po samostanima u Bosni. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 296 — Medjutim uspomena na stare posjede nije prestala, a na to su pazili biskupi i za vremena turskoga, koji su dobro znali, da je u srednjem vjeku Djakovo sa okolišem »po pravu i od starine« (»de jure ab antiquo«) posjed biskupski. Ovo starinsko pravo na posjed u Slavoniji priznao je biskupu O. Marijanu Maroviću car i kralj Ferdinand III. poveljom, izdanom u Bežu 4. rujna 1650., kojom daje istomu biskupu i nasljednikom njegovim grad Djakovo sa zemljištem i svim drugim posjedima izmedju Save i Drave, premda je još do blizu 40 godina iza te povelje faktično ostao Turčin gospodarom Slavonije. U listopadu 1687. udje u Djakovo odkuda su Turci sami otišli — zapovjednik d´ Aspremont — a deset godina posije t. j . darovnicom od 27. rujna 1697., izdanom u Ebersdorfu (kod Beča) ponovi car i kralj Leopold I. gornju povelju Ferdinanda III. tadašnjem biskupu fra. Nikoli Ogranidu (starinom Bošnjaku iz Orlova), kojom se istom priznaje pravo na vlastelinstvo djakovačko. Na temelju ove povelje zauze biskup Ogranid Djakovo sa pustom okolicom od 54 za nuždu naseljena sela i kakovih 87 pustoselina. Djakovština je naime u 16. i 17. vieku bila sielo turskih gospodara, te sada po odlazku njihovome, malo ne najpustiji kraj u Slavoniji. Tako je primjerice nabrojeno koncem XVII. stoljeća do 17.000 jutara puste oranice. Ogranić je uzevši u posjed vlastelinstTO prvi počeo, koliko se je za onda moglo, uvadjati kulturu oranica, livada, vinograda i t. d. oko Djakova, a neko doba uživao i Kosku sve do svoje smrti (god. 1701.). Sve ove posjede priznade i car — kralj Karlo IV. biskupu Petru Bakicu riešenjem od 14. siečnja 1717. navlastice »residenciju u gradu djakovačkom, samo mjesto Djakovo, a isto tako sva ovamo spadajuća sela, dobra i imanja«. Kraj svega toga okrnjeno je izmedju god. 1745 — 49. vlastelinstvo i to onaj dio na Bidju, kada je bila novoustrojena slavonska Krajina, zašto je osobito radio grof Kolovrat, predsjednik komisije |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
- 297 — za regulaciju Krajine. Tom prilikom izgubi vlastinstvo 7 sela (Mikanovci, Striživojna, Cajkovci, Vrpolje, Andrijevci, Perkovci i Topolje) koja podpadoše pod Vojnu Krajinu. U ime odštete imao je biskup djakovački dobiti za ta sela 100—120.000 K. U drugoj polovici 18. stoljeda, za biskupa J. Colnida (1761 — 73.), kada su urbarom uredjeni od god. 1756. oduošaji izmedju vlastelina i podanika, počima postepeni napredak na posjedu djakovačkih biskupa. Broj oranice vidljivo se je povedao krčenjem šuma, sade se veliki kompleksi vinograda, osnivaju u obsegu vlastelinstva nove župe i crkve, uvadjaju (god. 1806,) župske škole, a radi urednije uprave podieljeno bi (prije god. 1806.) vlastelinstvo u 4 gospodarska okružja (španata): djakovačko, semeljačko, trnavačko i drenjansko, koja u potanko opisana u Deskripciji od god. 1806—7., a pokazuju da je i za to doba pretežniji dio posjeda biskupskoga sačinjavala šuma. Čolnidevi nasljednici Krtica, Mandič, Rafaj i Vuković stekli su velikih zasluga oko napredka u vlastelinstvu sve do godine 1848., kada je imao nastati novi odnošaj izmedju vlastele i seljačtva, koji je proveden u svoj zemlji iza god. 1850. a u djakovaČkom vlastelinstvu za velikog biskupa Preuzvišenog gospodina Josipa Juraja Strossmajera. I za vrieme tog cielom Slavenstvu nezaboravnoga posjednika vlastetinstva, nastavljeno je krčenje šuma a stvaranje oranica i livada na njekadanjem šumskom tlu, te su naročito na krčevinama naseljena nova sela Krndija, Josipovac i Jurjevac. Osim toga provedena je za njegovo doba važna operacija odkupa šumskih služnosti, kojima su vlastelinske šume obterećene bile tako, da je šumsko gospodarenje danas posve slobodno, te se bez svakih inih obzira prema zahtjevom racionalnog šumskog gospodarenja urediti može. Odkup šumskih služnosti sproveden je u vremenu od 1870—90. godine. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 298 — I. Obći odnošaji i o vlastelinskim šamama napose. Šume biskupije djakovačke raztrešene su po kotaru djakovačkem u duljini od 43 kim. u širinu od 26 kim. Željezničke najbliže postaje jesu: Vrpolje, Andrijevci, Čaglin. Glavne ceste su: Djakovo—Našice, Djakovo—Požega, Djakovo—Osiek, Djakovo—Vrpolje, Djakovo — Semeljci— Nuštar, Semeljci — Mikanovci. Zidana cesta vodi od ceste našićke preko Drenja u Mandičevac. Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za šume 29.785 jutara 6290". Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama do sastavka šumsko gospodarstvene osnove 1452 jut. 3470", prema čemu odpada na faktični šumski posjed 28.333 j . 282n". Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od 206 jut. 1594n°, nisu u šumsko gospodarstvo povučene, pak je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 j . 2880" sastavljena, odnosno za plodnu površinu od 27.865 jut. isisn". Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860. Reambulaciju obavilo je vlastelinstvo god. 1897. —1903. Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa 2 nadlugara i 31 srezkim lugarom. Veći dio šuma leži u prigorju a neznatniji dio u ravnici odnosno nizini. Najviša točka je 423 m. nadmorske visine a najniža 91 m. U glavnom se nalaze šume izmedju 150—300 m. nad morem. Podnebje je blago. Magle nastupaju jeseni i proljeću, a kulture trpe od poznih proljetnih mrazova, koji padaju u zatvorenim dolinama i uz potočna korita. Oborina imade dosta, te prema tomu je uzgoj šumskog drveća naročito listača veoma povoljan. U geoložkom pogledu spada tlo šuma vlastelinstva djakovačkog u Kanozoičku periodu, naposeb u neogensku formaciju, dočim se je u nizinama razvio aluvium. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
299 — Tlo je u prigorju duboko svježe i to ua sjevernim i iztočnim stranama, dočim je na južnim i zapadnim stranama plitko i suho mjestimice bez humusa sa pojavom golog kamenja; u nizinama je tlo i stojbina bolja. U nizini uspjeva hrast lužnjak, jasen, briest, grab uz primjesu topole. U prigorju hrast kitnjak, cer i bukva sa primjesom brdskog javora u planini, a briestom, grabom, jasenom uz potočna korita. Obzirom na dobu jesu sume u prigorju voćim dielom u dobi od 80 i više godina, dočim su u nizini mlade šume u dobi od kojih 40 godina. Prema skrižaljki dobnih razreda odpada od ukupne, za šumsko-gospodarenje opredieljene plodne površine od 27.865"83 jutara, na sastojine: u dobi od 101 i više godina 10.541-95 jut. » ^ » 81—100 » 5.531-81 » 61 — 80 2.858-60 » 41 — 60 1.800-99 » 21— 40 5.028-50 » 1— 20 1.340-68 » na čistine i progaline 763-21 » Ukupno 27.865-83 U pogledu uzgoja jesu do sastavka gospodarstvene osnove sve šume uzgajane kao visoka šuma. Dosada je glavni užitak crpljen samo iz pristupnih šuma odnosno iz hrastika, koji su znatne transportne troškove podnieti mogli. Prodaja stabala obavljala se je na panju, dočim je ogrievno drvo izradjivano u vlastitoj režiji i to: hrastova gradja u prosjeku svih sortimenata 1 m´´ . 10 K. Ogriev bukov i grabrov: 1 met. hvat ciepanica u šumi 10 K. 1 met. hvat klipovine u šumi 8 K. 1 hrpa drva od proredjivanja (kipovina, kiće, = 1 pr. m.) 2 K. 1 kola kića od čišćenja 50 fil. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 300 — Izradba 1 met. hvata 2 K. 80 f. do 3 K. 40 f. Izvoz 1 m^ gradje po kilometru 20 f. Potreba za deputatni ogrjev vlastelinstva iznaša 1900 met. hvati ili 5462 ml Od šumskih nuzužitaka uživa se paša, žirovina, kamen i piesak, Kroz prekomjernu pašu, naročito u blizini sela je tlo ugaženo i vjetrom osušeno a pomladak ogrižeu tako, da je tlo produktivnu snagu izgubilo. Šume izvržtue su jakom ostećivanju a šumske štete iznašale su prosječno prije šumskog uredjenja oko 9()00 K. godišnjih. Dosadanje šumsko-gospodarenje nije bilo sustavno uredjeno, ved se je sjeklo prema potrebi bez osobitog obzira na ponovno pošumljenje, naročito hrastici. Ovakovim gospodarstvom izčeznula je mjestimice hrastovina, Proredjivanje nije takodjer obavljano, dočim u pogledu šumskih kultura učinjeno je takodjer vrlo malo. U zadnjih 5 godina 1894. do 1898. iznašao je godišnji prihod poprieko 62.608 K. dočim je godišnji trošak, uprava, Čuvanje, porez, namet iznašao . 41,200 K. Prema tomu je nosilo šumsko-gospodarstvo poprieko godišnje 21.408 K. II. Buduće šumsko gospodarenje. Gospodarstvena osnova sastavljena je na temelju §. 1. i 14. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim javijim nadzorom prema sadanjem stanju šuma idući zatim, da se zajamči trajni i što viši prihod. U tu svrhu su razdieljene šume u 16 gospodarstvenih jedinica u površini od 427 do 3215 jutara. U osnovi se preporuča povećanje šumsko-tehničkih sila za jednog šumskog taksatora, jednog kot. šumara, jednog šumskog |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 301 — pristava ili vježbenika, kao i za čuvanje šuma još dva nadlugara i 18 lugara Prema osnovi de se uzgajati: kao visoka šuma površina sa . . 20.839 jut. 700L]O kao nizka šuma površina sa . . . 4.255 » 1028 " kao pretvorbe u visoku šumu . . 3.031 » IBOD" Ukupno dakle "28".T26lut. 2880" Za visoke šume odredjena je za buduće obhoJnja sa 120 god. Nu kod ovih šuma radi se poglavito o tom, da se ponajprije ustanovi uredjajno vrieme, u kojem se imaju stare sastojine posjeći, odnosno šuma privesti normalnom stanju. Kao takovo uzeto je vrieme od 100 godina. Kod nizkih šuma uzeta je obhodnja sa 40 godina, dočim je za pretvorbu odredjeno vrieme takodjer sa 40 godina. U visokim šumama ima se voditi oplodna sječa, u nizkim čista sve uz 5 godišnje predzabrane. U šumama odredjenim za pretvorbu u visoke šume voditi će se nakon obavljene sjetve žira čista sječa sa predhodnima prozrakama, t. j . imati će se sastojine malo prozračiti, te gusto žirom zasijati, nakon čega će se nadstojno drveće sa sječina postepeno i prema napredku hrastova pomladka odstranjivati. Smjer sječe opredieljen je prema prometnim sredstvima, prema dobi i sadanjem stanju sastojina, a uzeto je u obzir na povoljnije buduće poredanje dobnih razreda. Visoke šume brdskog položaja imadu se gojiti kao mješovite sastojine i to na boljih stojbina kao čiste hrastove sastojine sa podstojnom bukvom, a na lošijih stojbina čiste bukove sastojine sa pokusa radi umetnom smrekom i arižem. U visokim šumama u ravnici uzgajat će se hrast sa podstojnim grabom. Nizke šume imaju se uzgajati kao hrastici, odnosno hrast u smjesi sa grabom. Pretvorbe u visoku šumu, gdje je to samo moguće, obavljaju se prelaznim poljskim gospodarenjem kroz 4 godine. U |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 302 — petoj godini se u jesen prašuma gusto žirom zasije i s njima dalje postupa kako je prije navedeno. Godišnji prihod glavnog užitka u visokim šumama ustanovljen je pomodu kombinovanog razšestarenja na periodički površine i drvne zalihe U nizkima i za pretvorbu opredieljenima šumama ustanovljen je godišnji prihod glavnog užitka razšestarenjem na jednake godišnje sječine. Sastojine uzimate su pri tom u račun s njihovom sbiljnom a ne stegnutom površinom. Drvna zaliha ustanovljena je na 500 pokusnih ploha. Opredieljenje stojbine uzsliedilo je za bukvu pomoću Baurovih, a za hrast pomodu Feistmantelovih skrižaljka. Obda porabna osnova sastavljena je kod visokih šuma u pogledu sječnih površina za cielu obhodnju (uredjajno vrieme), a periodički prihodi izračunati su za prve tri pei´iode. Gospodarstvena osnova počimlje od 1. listopada 1897. Revizija osnove imade se obaviti u ljetu g. 1907. Posebna porabna osnova sastavljena je za buduće desetgodište i to 189 7/8 do 1906/7. Za nizke i za pretvorbu u visoke šume odredjene sastojine, sastavljena je samo porabna osnova za prvo desetgodište, dočim obda porabna osnova nije sastavljena. U njekini gospodarstvenim jedinicama crpiti de se u prvom desetgodištu i vanredni užitak, koji je u posebnoj porabnoj osnovi iztaknut, a rezultira iz razlike medju normalnim te sbiljnim godišnjim prihodom. Posebna gojitbena osnova sastavljena je na temelju posebne porabne osnove. Svedenjem svijuh gospodarstvenih jedinica u jednu cielinu dobio sam sliededi iskaz: (Vidi na str. 304 i 305.) Da se uzmogne obračunati sveukupni godišnji prihod A. za visoke šume za prvu poluperiodu, potreban je obračun godišnjeg prihoda prema vrsti drveda, koje je u skrižaljci broj I. izraženo u postotcima. Time sam dobio sliededi iskaz: (Vidi na str. 306.) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 303 — Prema njemu dolazi na račun redovitog godišnjeg prihoda 10.211 m^ hrastovine, 15.439 m^ bukovine, 92 m^ cerovine ili ukupno 25.742 ml U ime vanrednog godišnjeg prihoda prvom desetgodištu I. gosp. periode dolazi 1.562 m^ hrastovine, 2.566 m^ bukovine ih ukupno 4,129 ml Prema tomu je ukupni godišnji prihod: na hrastovini 11.7 74 m^ na bukovini 18.005 „ na cerovini 92 „ Sveukupno""29777irm´´ Pošto u šumsko gospodarstvenoj osnovi nije razvrstana drvna gromada odpadajuća na gradju i ogrievno drvo, to da se približn o uzmogne ustanoviti novčana vriednost gore označenog godišnjeg prihoda za prvu poluperiodu uzete su za podlogu tog obračuna skrižaljke o sortimentima prema razredima vrstnoće po Bnrkchardu. Uzevši u obzir slabe prometne okolnosti i prijašnje izcrp- Ijenje boljih sastojina svrstao sam šume u IV. razred vrstnoće u komu odpada od hrastovine 407o na gradju, a 60% na ogrev. Od bukve uzeto je 20% za gradju, 807o na ogriev, prema polučenima rezultatima u gornjoj Krajini za loše stojbine. Ciena 1 m^ hrastove gradje uzeta je sa 10 K, bukove sa 4 K, ogrieva bez razlike na razvrstanje 1 50 K. Cerovina uzeta je kao ogriev. Prema navedenom iznašala bi vriednost koli redovitog a toli vanrednoga godišnjega prihoda za I´. 407o hrastove gradje = 4.709 m´ a 10 K = 47.090 K 207o bukove gradje = 3.601 m´´ a 4 K = 14.404 K Ogriev hrastov, bukov, cerov = 21.561 m^ a 1*50 K = 32.341 K Uk^pn:^´^~93:83rK B. za nizke šume. Od ukupne drvne gromade redovitog i vanrednog godišnjeg prihoda u I´ sa 9.599 m" uzeta je samo 57o na hrastovu gradju: 480 m´^ a 10 K = 4.800 K, dočim je sve ostalo 9.119 m« uzeto u ogriev a 1-50 = 18.478 K. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
304 03 ^ N 03 & o J11!5(1.H ^ CO (M r^ flD co o -, m TH o G2 O IO co co iiT9q?troS ifa§ip M co 00 o CD o -o3 uiooiJdoj 1—i 00 co poquđ iTagip 1 1 1 1 1 1 1 co -o2 unn[}nfpa],\f 1 poquđ iCagip 1 1 o o GO 1 ao 1 CM CT3 1 1 (M co T~i -oS inp9.im!^ s 1—1 ^ 1 1 -* T—< "H.„ CM o -^ -^ CO ZO CO * tM o 5 a (M ^H 00 00 T-H o co ´^ co t^ CO CM T-H o S -a M ^ co o TH ^ CM TH CM IO -* -* Cvl ´C -O ´C i-H 3 o o ^ i^D -* CO o 00 CO CO lO TM OJ T-i Oi C3J lO o Ol CO CT C5 n n o >o ZO s^ O T—1 T-H -H i> & c! .9 3 d *^« o co o 05 t^ 00 Ol 00 c+^ ^ t~ S ^ o o co co co 1^ "2 > 3 CO CX) 03(M ^H CTJ ^ r^ P ° ^2, Oi > CM o «3 CM CO o T-H o Eiafpo fojg CO CO 0-1 rH co co co co guiauiV onqi!.iođti o -. o o ^ o o O o o o o o O ouBonpo i:faponqQ T-H t-H y o T-H O a o o o o o O o o 3 o^o^ ^ž-O^^O^ o o o ja >* U5 iO lO ´^d^ ´^ «-5« TH >0 .id< 05 lO TfH iC o lO -rtl ^ co co T-( m lO "0 IO ^ o o o o >o >o P 03 03 a 03 C3 03 03 03 03 BSSl´niB I (8.1^\ M% -S"^ ^ s ^1 ^1 -SI 3 ^-^ M 3 t^ 3 SH 3 t. 3 >; 3 »2 ,o^ -o-a rO JU -o ja ^ JI ^-d J= o ja rO J3 -o-a fozoioj .1 0 i5 9 C ! J d o3 0) ´a / / o3 (> ID o = 03 o « O 03 s s 5 a a; O PH 3 ´a o3 "Hc o3 o 3 1 ´3 ´p o b ´e 3Li o 03 >C>3 03 PS .S hH O fc4 o L o ca o 1 1 hH hH & & hH 1—1 t> 1—1 i—I 1—i 1—i > HH > |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
305 E3 H 0 5 G > gco ´«.L,§^-´ V H 3 O . t> t - c3 S " ^ -°^^»-I T 3 ^ O .rH !» O-O 1;^ ^ 03 25 > r- l O y-^ 1—1 0 0 ´"* CT ´ H o CO -* o 7? CO CO CO i C CO vO c- CO r H CO r H t ^ 0 0 0 CD -D OD t o rj< CO 11 CO CO I ´ 1 1 CO CO CO CO :o CO cn 0 0 CO OT CO 0 2 S> 0 0 C<1 or H m r ^ 11 11 cc o 11 11 1 1 o^ CD rt ( CM OT rW CT3 ^1-1 i H ^CO oCO CO CO C 2 " "" CO o c O i T—i o CO o o: u, JS 3 jai o r H O i 0 5 0 0 ´J * 0 CM 0 2 ^ CM 0 3 CO C^ CO E 3>i « ^ ( M O i H 0 5 [ 1—( o c c ( M o r H * r~i ^ CM l O CO CO 3 CO 1—1 CO t ^ 1— ( N r H l O OS I C r H CO CO r H a» ^ N z TO i-H O I—( OT O l O —* ´^T X rW l ^ O Tt l i > ^ !> o t - -* 0) E3 CO CP CO ^ 0 0 0 CM i ^ t * O^ CM l O CD 0 0 :r) T H 0 0 S<1 T—i t - T H C CO ! M CT) ^ o CO o T)( O ´i f o ^ O ^ c X! Xm o o ^ 0 ´d< 0 a 1.r sr. ^ ^ CD 1 11 li c 3 P > u 0. g -3 s~ s" i 3 o o ^ -o C ^ -5 o g O) ?! JJ g< M S ^ 5 *" > ´—´ P H 3 Jal 0 0a 3 M 3 11!> 3Q B n [ z ! N uniz i N M o 73 i .«,1 o 03 ? 0) 1 03 03 , 0 Ci »-I c3 ^ i O i o3 0 S-t !H 0. ^ 03 ^ (i; « M M M > M !> M > R |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
306 — 03 O ´a d, o O Redoviti godišnji prihod u I´ > 3 o n 3 3 m´ Vanređni godišnji prihod u I´ 03 JU 03 >M3 oaa, 3 3 0 p a z k a I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. 216 1814 2126 1472 783 401 1736 677 987 3386 2216 2125 1952 1395 2465 18 677 1205 92 3602 4030 4250 3424 2178 2866 1846 1354 2192 147 733 632 67 84 148 972 948 414 84 — 295 1705 1480 481 168 Skupa 10211 15439 92 25742 1663 2566 — 4129 C. za pretvorbene šume. Sav ukupni redoviti godišnji prihod sa 4,930 m´´ uzet je kao ogriev, te mu vriednost iznaša 4.920 a 1-50 K = 7380 K. Dakle vriednost sveukupnog koli redovitog toli vanrednog godišnje g prihoda visokih, nizkih, te pretvorbenih šuma iznašao bi za prvu poluperiodu 119.693 K. Pribroji li se tom iznosu polovica one vriednosti nuzužitaka — što ih je prije sastavka osnove šumsko-gospodarstvo u razdobju od 1894—1898 nosilo - okruglo sa 10.000 K, to bi bio godišnji brutto prihod 129.693 K. (Polovica vriednosti tih nuzužitaka uzeta je gledom na predloženo ograničenje paše kao i na vlastitu potrebu žira za sadnju). Od tog brutto-prihoda imadu se odbiti svi izdatci. Ti se sastoje: a) iz troškova oko šumskog gospodarenja sa 72.914 K (kako je napred navedeno, iznašali su ti troškovi 41.200 K, ali se je taj iznos morao povisiti |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 307 — s razloga, što je osnovom predloženo veći broj namješteuje šumsko-tehnickog i čuvarskog osoblja) b) iz troškova za kulture 14.826 K c) iz vriednosti drva što vlastelinstvo za vlastitu porabu iz šuma crpi sa 8.148 K Ukupni razhod iznaša . . 72,974 K Odbiv razhod od prihoda, to dobijemo čisti godišnji prihod šuma biskupije za prvo desetg)dište sa 56.718 K ili okruglo sa 57.000 K bez medjutimnog užitka; ali uviek uz predmievu, da se godišnji etat iz svih pa i n a j n e_ pristupnijih gospodarskih jedinica redovito godišnje crpi, kako to šumsko-gospodarstvena osnova propisuje. Da me se ne shvati krivo, radi razjašnjenja, stvari ponovno navadjam, da je to približila vriednost godišnjeg prihoda, jer se ciena koli gradivu, toli ogrievu dok do unovčenja dodje točno naznačiti ne može. Konačno mi je navesti značajnu zaporku na samoj osnovi, koju je veliki pokojnik kao vlastnik šuma svojim vlastitim velikim pismenima na istu stavio: „Ja ovo podpisujem pod uvjetom, što se i o ostalih mojih podpisih razumije i da se ono, što se na povjest odnaša promieniti i popraviti dade, ako se novi povjestnički izvori pronadju. Kritiku nikakovu ne odobravam. Štogod se je do sad učiniti moglo, učinilo se je. Uprava gospoštije ostaje i odsele kaoidosele po sve samostalna, pravo pako g(spoštije, pravo biskupsko posve neoskvrnjeno ko i do sad." Priobčio: Cesarić. 23 |