DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 294 —


975 cielih selišta sa 24 prost. met.
880 74 » » 20 » »
1917 74 » » 16 »
6267 V4 » » 12 » »
odnosno prema današnjem stanju katastra na 13.891 obitelj.


Ova kratka crtica neka izvoli svakomu od gospode izletnika,
koji de prigodom ovogodišnje glavne skupštine i šume
brodske imovne obdine posjetiti, kao maleni „Vademecum" poslužiti.


Šume biskupije djakovačke.


Držim, da ne de biti sgorega, ako baš u ovo vrieme,
kada je srce velikog narodnog vladike prestalo kucati, pred
šire obdinstvo donesem nješto 0 šumama i šumskom gospodarenju
biskupije djakovačke.


Držim tim više, da je baš sada hora tomu, što su mnogi
naši dnevnici počeli pisati 0 silnim dohodcima tog vlastelinstva.


Budud šume biskupije djakovačke zapremaju oko 787o
cielog posjeda, to one bezuvjetno znatno uplivaju na visinu
tih dohodaka.


Podatke crpio sam iz šumsko-gospodarstvene osnove sastavljene
po zemaljskom šumarskom nadzorniku Andriji Borošiću,
koju je osnovu kr. zemaljska vlada dne 9. ožujka 1800.
pod brojem 13725. odobrila.


Ako sam se povješdu samog vlastelinstva malo podulje
pozabavio i obširnije opisao, učinio sam to radi opazke, na
koncu ovog članka navedene, koju je veliki Mecena na osnovu
stavio.


Šume vlastelinstva djakovačkog sačinjavaju zajedno sa
ostalim vlastelinskim posjedom jedan dio njekada veoma
znatnog posjeda bosanskog biskupa. Ovaj posjed bijaše u stara




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 307 —


s razloga, što je osnovom predloženo veći broj
namješteuje šumsko-tehnickog i čuvarskog osoblja)


b) iz troškova za kulture 14.826 K


c) iz vriednosti drva što vlastelinstvo za vlastitu
porabu iz šuma crpi sa 8.148 K
Ukupni razhod iznaša . . 72,974 K


Odbiv razhod od prihoda, to dobijemo čisti godišnji
prihod šuma biskupije za prvo desetg)dište sa 56.718 K
ili okruglo sa 57.000 K bez medjutimnog užitka; ali
uviek uz predmievu, da se godišnji etat iz svih pa i n a j n e_
pristupnijih gospodarskih jedinica redovito godišnje
crpi, kako to šumsko-gospodarstvena osnova propisuje.


Da me se ne shvati krivo, radi razjašnjenja, stvari ponovno
navadjam, da je to približila vriednost godišnjeg prihoda,
jer se ciena koli gradivu, toli ogrievu dok do unovčenja
dodje točno naznačiti ne može.


Konačno mi je navesti značajnu zaporku na samoj osnovi,
koju je veliki pokojnik kao vlastnik šuma svojim vlastitim velikim
pismenima na istu stavio:


„Ja ovo podpisujem pod uvjetom, što se i o
ostalih mojih podpisih razumije i da se ono, što
se na povjest odnaša promieniti i popraviti dade,
ako se novi povjestnički izvori pronadju. Kritiku
nikakovu ne odobravam. Štogod se je do sad učiniti
moglo, učinilo se je. Uprava gospoštije ostaje
i odsele kaoidosele po sve samostalna, pravo pako
g(spoštije, pravo biskupsko posve neoskvrnjeno
ko i do sad."


Priobčio: Cesarić.


23




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 18     <-- 18 -->        PDF

306 —


03 O
´a
d,
o O
Redoviti godišnji
prihod u I´
>
3
o
n
3
3

Vanređni godišnji
prihod u I´
03
JU
03 >M3
oaa,
3
3
0 p a z k a
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
216
1814
2126
1472
783
401
1736
677
987
3386
2216
2125
1952
1395
2465
18
677
1205
92
3602
4030
4250
3424
2178
2866
1846
1354
2192
147
733
632
67
84
148
972
948
414
84

295
1705
1480
481
168
Skupa 10211 15439 92 25742 1663 2566 — 4129


C. za pretvorbene šume.
Sav ukupni redoviti godišnji prihod sa 4,930 m´´ uzet je
kao ogriev, te mu vriednost iznaša 4.920 a 1-50 K = 7380 K.


Dakle vriednost sveukupnog koli redovitog toli vanrednog
godišnje g prihoda visokih, nizkih, te pretvorbenih šuma
iznašao bi za prvu poluperiodu 119.693 K.


Pribroji li se tom iznosu polovica one vriednosti nuzužitaka
— što ih je prije sastavka osnove šumsko-gospodarstvo
u razdobju od 1894—1898 nosilo - okruglo sa 10.000 K,
to bi bio godišnji brutto prihod 129.693 K.


(Polovica vriednosti tih nuzužitaka uzeta je gledom na
predloženo ograničenje paše kao i na vlastitu potrebu žira


za sadnju).
Od tog brutto-prihoda imadu se odbiti svi izdatci. Ti
se sastoje:
a) iz troškova oko šumskog gospodarenja sa 72.914 K
(kako je napred navedeno, iznašali su ti troškovi
41.200 K, ali se je taj iznos morao povisiti




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 17     <-- 17 -->        PDF

305
E3 H 0 5
G ^ ^_m O ^
> gco
´«.L,§^-´ V H
3 O .
t> t -
c3 S " ^
-°^^»-I T 3 ^
O .rH
!» O-O
1;^ ^ 03
25 >
r-
l O
y-^
1—1
0 0
´"*
CT
´ H
o
CO
-*
o 7?
CO
CO
CO
i C
CO
vO
c-
CO
r H
CO
r H
t ^
0
0 0
CD -D OD t o rj< CO
11
CO
CO I
´
1
1
CO
CO
CO
CO :o
CO
cn
0 0
CO OT CO 0 2
S> 0 0
C<1 or H m r ^
11
11
cc o 11 11
1
1
o^ CD
rt (
´-Đ
CM
OT
rW
CT3
^1-1
i H
^CO
oCO
CO
CO
C 2
"
"" CO
o c
O i
T—i
o
CO
o
o:
u,
JS
3
jai
o
r H
O i
0 5
0
0
´J *
0
CM
0 2
^
CM
0 3
CO
C^
CO
E
3>i «
^
( M
O
i H
0 5
[ 1—(
o
c c
( M
o
r H
*
r~i
^
CM
l O
CO
CO 3
CO
1—1
CO
t ^
1—
( N
r H
l O
OS
I C
r H
CO
CO
r H

^ N
z
TO
i-H
O
I—(
OT
O
l O
—*
´^T X
rW
l ^
O
Tt l
i >
^
!>
o
t -
-*
0)
E3
CO
CP
CO
^ 0 0
0
CM
i ^
t *
O^
CM
l O
CD
0 0
:r)
T H
0 0 -* l
S<1
T—i
t -
T H C CO
! M
CT)
^
o
CO
o
T)(
O
´i f
o
^
O
^ c
X! Xm
o
o
^
0
´d< 0 a
1.r sr.
^ ^ CD 1
11
li
c
3
P
>
u
0.
g -3
s~ s" i
3 o o ^ -o C ^ -5 o
g O) ?! JJ g<
M S ^ 5 *"
> ´—´
P H
3
Jal
0
0a
3
M
3
11!>
3Q


B n [ z ! N uniz i N
M o
73
i
.«,1 o
03 ?
0) 1 03
03
, 0
Ci
»-I
c3
^ i O i o3
0
S-t !H
0. ^
03
^ (i;
« M
M
M >
M
!>
M
>
R




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 16     <-- 16 -->        PDF

304


03


^


N


03


&


o


J11!5(1.H ^ CO (M r^ flD co o -, m TH


o G2 O IO
co co


iiT9q?troS ifa§ip M co 00 o CD o


-o3 uiooiJdoj 1—i


00 co


poquđ iTagip


1 1 1 1 1 1 1 co
-o2 unn[}nfpa],\f 1


poquđ iCagip 1 1 o
o
GO 1 ao 1 CM


CT3


1 1 (M co T~i


-oS inp9.im!^ s
1—1 ^ 1 1 -*


T—<


"H.„


CM o -^ -^ CO ZO CO * tM ´O O co iC O^ c-ZO i-O 05


o


5 a (M ^H 00 00 T-H


o co ´^ co t^
CO CM T-H


o S -a M ^ co o TH ^ CM TH CM IO
-*
-*
Cvl


´C -O ´C


i-H


3 o o ^ i^D -* CO o 00 CO CO


lO TM OJ T-i Oi C3J lO


o


Ol CO CT C5


n
n
o >o ZO s^ O


T—1 T-H -H


i>


& c! .9


3 d *^« o co o 05 t^ 00 Ol 00 c+^
^ t~ S

^


o o co co co


1^ "2 > 3 CO CX)


03(M ^H CTJ


^ r^


P ° ^2,

Oi


> CM


o «3 CM CO o T-H o


Eiafpo fojg
CO CO 0-1 rH co


co


co co


guiauiV onqi!.iođti o -. o o ^ o o O o
o o o o


O
ouBonpo i:faponqQ T-H t-H y o T-H
O


a


o o o o o O o o 3
o^o^ ^ž-O^^O^ o o o ja
>* U5 iO lO ´^d^ ´^ «-5« TH >0 .id<
05 lO TfH iC o lO -rtl ^ co co T-( m lO "0 IO ^


o o o o >o >o P


03 03 a 03 C3 03 03 03 03


BSSl´niB I (8.1^\


M%


-S"^ ^ s ^1 ^1 -SI


3 ^-^ M 3 t^ 3 SH 3 t. 3 >;


3 »2


,o^ -o-a rO JU -o ja ^ JI ^-d J= o ja rO J3 -o-a


fozoioj .1 0 i5


9 C ! J d


o3


0) ´a


/
/
o3


(>


ID o =


03 o
« O 03


s s 5


a


a; O PH 3 ´a o3
"Hc o3 o 3


1
´3


´p o


b ´e 3Li o
03


>C>3 03


PS .S hH


O


fc4


o L
o


ca
o


1
1
hH hH


&
&
hH 1—1 t> 1—1 i—I


1—i 1—i > HH


>




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 303 —


Prema njemu dolazi na račun redovitog godišnjeg
prihoda 10.211 m^ hrastovine, 15.439 m^ bukovine, 92 m^ cerovine
ili ukupno 25.742 ml U ime vanrednog godišnjeg prihoda
prvom desetgodištu I. gosp. periode dolazi 1.562 m^ hrastovine,
2.566 m^ bukovine ih ukupno 4,129 ml


Prema tomu je ukupni godišnji prihod:


na hrastovini 11.7 74 m^


na bukovini 18.005 „


na cerovini 92 „


Sveukupno""29777irm´´


Pošto u šumsko gospodarstvenoj osnovi nije razvrstana
drvna gromada odpadajuća na gradju i ogrievno drvo, to da se
približn o uzmogne ustanoviti novčana vriednost gore označenog
godišnjeg prihoda za prvu poluperiodu uzete su za podlogu
tog obračuna skrižaljke o sortimentima prema razredima
vrstnoće po Bnrkchardu.


Uzevši u obzir slabe prometne okolnosti i prijašnje izcrp-
Ijenje boljih sastojina svrstao sam šume u IV. razred vrstnoće
u komu odpada od hrastovine 407o na gradju, a 60% na ogrev.


Od bukve uzeto je 20% za gradju, 807o na ogriev, prema
polučenima rezultatima u gornjoj Krajini za loše stojbine.
Ciena 1 m^ hrastove gradje uzeta je sa 10 K, bukove
sa 4 K, ogrieva bez razlike na razvrstanje 1 50 K.


Cerovina uzeta je kao ogriev.


Prema navedenom iznašala bi vriednost koli redovitog a
toli vanrednoga godišnjega prihoda za I´.
407o hrastove gradje = 4.709 m´ a 10 K = 47.090 K
207o bukove gradje = 3.601 m´´ a 4 K = 14.404 K
Ogriev hrastov, bukov, cerov = 21.561 m^ a 1*50 K = 32.341 K


Uk^pn:^´^~93:83rK


B. za nizke šume.
Od ukupne drvne gromade redovitog i vanrednog godišnjeg
prihoda u I´ sa 9.599 m" uzeta je samo 57o na hrastovu
gradju: 480 m´^ a 10 K = 4.800 K, dočim je sve ostalo


9.119 m« uzeto u ogriev a 1-50 = 18.478 K.


ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 11     <-- 11 -->        PDF

299 —


Tlo je u prigorju duboko svježe i to ua sjevernim i iztočnim
stranama, dočim je na južnim i zapadnim stranama
plitko i suho mjestimice bez humusa sa pojavom golog kamenja;
u nizinama je tlo i stojbina bolja.


U nizini uspjeva hrast lužnjak, jasen, briest, grab uz primjesu
topole.


U prigorju hrast kitnjak, cer i bukva sa primjesom
brdskog javora u planini, a briestom, grabom, jasenom uz
potočna korita.


Obzirom na dobu jesu sume u prigorju voćim dielom u
dobi od 80 i više godina, dočim su u nizini mlade šume u
dobi od kojih 40 godina.


Prema skrižaljki dobnih razreda odpada od ukupne, za
šumsko-gospodarenje opredieljene plodne površine od 27.865"83


jutara, na sastojine:
u dobi od 101 i više godina 10.541-95 jut.
» ^ » 81—100 » 5.531-81 »
61 — 80 2.858-60 »
41 — 60 1.800-99 »
21— 40 5.028-50 »
1— 20 1.340-68 »
na čistine i progaline 763-21 »
Ukupno 27.865-83


U pogledu uzgoja jesu do sastavka gospodarstvene osnove
sve šume uzgajane kao visoka šuma.


Dosada je glavni užitak crpljen samo iz pristupnih šuma
odnosno iz hrastika, koji su znatne transportne troškove podnieti
mogli.


Prodaja stabala obavljala se je na panju, dočim je ogrievno
drvo izradjivano u vlastitoj režiji i to:
hrastova gradja u prosjeku svih sortimenata 1 m´´ . 10 K.


Ogriev bukov i grabrov:
1 met. hvat ciepanica u šumi 10 K.
1 met. hvat klipovine u šumi 8 K.
1 hrpa drva od proredjivanja (kipovina, kiće, = 1 pr. m.) 2 K.
1 kola kića od čišćenja 50 fil.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 298 —


I. Obći odnošaji i o vlastelinskim šamama napose.
Šume biskupije djakovačke raztrešene su po kotaru djakovačkem
u duljini od 43 kim. u širinu od 26 kim. Željezničke
najbliže postaje jesu: Vrpolje, Andrijevci, Čaglin.


Glavne ceste su: Djakovo—Našice, Djakovo—Požega,
Djakovo—Osiek, Djakovo—Vrpolje, Djakovo — Semeljci—
Nuštar, Semeljci — Mikanovci. Zidana cesta vodi od ceste našićke
preko Drenja u Mandičevac.


Površina posjeda po zemljarinskom katastru iznaša za
šume 29.785 jutara 6290".


Od tog šumskog posjeda izkrčeno je raznim dozvolama
do sastavka šumsko gospodarstvene osnove 1452 jut. 3470",
prema čemu odpada na faktični šumski posjed 28.333 j . 282n".


Manje šumske površine, koje su razcjepkane u izmjeri od
206 jut. 1594n°, nisu u šumsko gospodarstvo povučene, pak
je prema tomu gospodarstvena osnova za površinu od 28.126 j .
2880" sastavljena, odnosno za plodnu površinu od 27.865 jut.


isisn".


Zadnja izmjera obavljena je po katastru god. 1860.


Reambulaciju obavilo je vlastelinstvo god. 1897. —1903.


Šumsku upravu vrši 1 nadšumar, 3 kotarska šumara sa
2 nadlugara i 31 srezkim lugarom.
Veći dio šuma leži u prigorju a neznatniji dio u ravnici
odnosno nizini.
Najviša točka je 423 m. nadmorske visine a najniža 91 m.
U glavnom se nalaze šume izmedju 150—300 m. nad morem.


Podnebje je blago. Magle nastupaju jeseni i proljeću, a
kulture trpe od poznih proljetnih mrazova, koji padaju u zatvorenim
dolinama i uz potočna korita. Oborina imade dosta,
te prema tomu je uzgoj šumskog drveća naročito listača
veoma povoljan.


U geoložkom pogledu spada tlo šuma vlastelinstva djakovačkog
u Kanozoičku periodu, naposeb u neogensku formaciju,
dočim se je u nizinama razvio aluvium.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 9     <-- 9 -->        PDF

- 297 —
za regulaciju Krajine. Tom prilikom izgubi vlastinstvo 7 sela
(Mikanovci, Striživojna, Cajkovci, Vrpolje, Andrijevci, Perkovci
i Topolje) koja podpadoše pod Vojnu Krajinu. U ime odštete
imao je biskup djakovački dobiti za ta sela 100—120.000 K.


U drugoj polovici 18. stoljeda, za biskupa J. Colnida
(1761 — 73.), kada su urbarom uredjeni od god. 1756. oduošaji
izmedju vlastelina i podanika, počima postepeni napredak
na posjedu djakovačkih biskupa. Broj oranice vidljivo se je
povedao krčenjem šuma, sade se veliki kompleksi vinograda,
osnivaju u obsegu vlastelinstva nove župe i crkve, uvadjaju
(god. 1806,) župske škole, a radi urednije uprave podieljeno
bi (prije god. 1806.) vlastelinstvo u 4 gospodarska okružja


(španata): djakovačko, semeljačko, trnavačko i drenjansko, koja


u potanko opisana u Deskripciji od god. 1806—7., a pokazuju
da je i za to doba pretežniji dio posjeda biskupskoga sačinjavala
šuma.


Čolnidevi nasljednici Krtica, Mandič, Rafaj i Vuković
stekli su velikih zasluga oko napredka u vlastelinstvu sve do
godine 1848., kada je imao nastati novi odnošaj izmedju vlastele
i seljačtva, koji je proveden u svoj zemlji iza god. 1850.
a u djakovaČkom vlastelinstvu za velikog biskupa Preuzvišenog
gospodina Josipa Juraja Strossmajera.


I za vrieme tog cielom Slavenstvu nezaboravnoga posjednika
vlastetinstva, nastavljeno je krčenje šuma a stvaranje oranica
i livada na njekadanjem šumskom tlu, te su naročito na
krčevinama naseljena nova sela Krndija, Josipovac i Jurjevac.


Osim toga provedena je za njegovo doba važna operacija
odkupa šumskih služnosti, kojima su vlastelinske šume obterećene
bile tako, da je šumsko gospodarenje danas posve slobodno,
te se bez svakih inih obzira prema zahtjevom racionalnog
šumskog gospodarenja urediti može.


Odkup šumskih služnosti sproveden je u vremenu od
1870—90. godine.




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 14     <-- 14 -->        PDF

- 302 —
petoj godini se u jesen prašuma gusto žirom zasije i s njima
dalje postupa kako je prije navedeno.


Godišnji prihod glavnog užitka u visokim šumama ustanovljen
je pomodu kombinovanog razšestarenja na periodički
površine i drvne zalihe


U nizkima i za pretvorbu opredieljenima šumama ustanovljen
je godišnji prihod glavnog užitka razšestarenjem na
jednake godišnje sječine. Sastojine uzimate su pri tom u račun
s njihovom sbiljnom a ne stegnutom površinom.


Drvna zaliha ustanovljena je na 500 pokusnih ploha.
Opredieljenje stojbine uzsliedilo je za bukvu pomoću Baurovih,
a za hrast pomodu Feistmantelovih skrižaljka.


Obda porabna osnova sastavljena je kod visokih šuma u
pogledu sječnih površina za cielu obhodnju (uredjajno vrieme),
a periodički prihodi izračunati su za prve tri pei´iode.


Gospodarstvena osnova počimlje od 1. listopada 1897.
Revizija osnove imade se obaviti u ljetu g. 1907. Posebna porabna
osnova sastavljena je za buduće desetgodište i to 189 7/8
do 1906/7.


Za nizke i za pretvorbu u visoke šume odredjene sastojine,
sastavljena je samo porabna osnova za prvo desetgodište,
dočim obda porabna osnova nije sastavljena.


U njekini gospodarstvenim jedinicama crpiti de se u prvom
desetgodištu i vanredni užitak, koji je u posebnoj porabnoj
osnovi iztaknut, a rezultira iz razlike medju normalnim te
sbiljnim godišnjim prihodom.


Posebna gojitbena osnova sastavljena je na temelju posebne
porabne osnove.
Svedenjem svijuh gospodarstvenih jedinica u jednu cielinu
dobio sam sliededi iskaz: (Vidi na str. 304 i 305.)
Da se uzmogne obračunati sveukupni godišnji prihod


A. za visoke šume
za prvu poluperiodu, potreban je obračun godišnjeg prihoda
prema vrsti drveda, koje je u skrižaljci broj I. izraženo u postotcima.
Time sam dobio sliededi iskaz: (Vidi na str. 306.)




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 301 —


pristava ili vježbenika, kao i za čuvanje šuma još dva nadlugara
i 18 lugara
Prema osnovi de se uzgajati:
kao visoka šuma površina sa . . 20.839 jut. 700L]O
kao nizka šuma površina sa . . . 4.255 » 1028 "
kao pretvorbe u visoku šumu . . 3.031 » IBOD"


Ukupno dakle "28".T26lut. 2880"


Za visoke šume odredjena je za buduće obhoJnja sa
120 god. Nu kod ovih šuma radi se poglavito o tom, da se
ponajprije ustanovi uredjajno vrieme, u kojem se imaju stare
sastojine posjeći, odnosno šuma privesti normalnom stanju. Kao
takovo uzeto je vrieme od 100 godina. Kod nizkih šuma uzeta je
obhodnja sa 40 godina, dočim je za pretvorbu odredjeno vrieme
takodjer sa 40 godina.


U visokim šumama ima se voditi oplodna sječa, u nizkim
čista sve uz 5 godišnje predzabrane.


U šumama odredjenim za pretvorbu u visoke šume voditi
će se nakon obavljene sjetve žira čista sječa sa predhodnima
prozrakama, t. j . imati će se sastojine malo prozračiti, te
gusto žirom zasijati, nakon čega će se nadstojno drveće sa sječina
postepeno i prema napredku hrastova pomladka odstranjivati.


Smjer sječe opredieljen je prema prometnim sredstvima,
prema dobi i sadanjem stanju sastojina, a uzeto je u obzir na
povoljnije buduće poredanje dobnih razreda.


Visoke šume brdskog položaja imadu se gojiti kao mješovite
sastojine i to na boljih stojbina kao čiste hrastove sastojine
sa podstojnom bukvom, a na lošijih stojbina čiste bukove
sastojine sa pokusa radi umetnom smrekom i arižem. U
visokim šumama u ravnici uzgajat će se hrast sa podstojnim
grabom.


Nizke šume imaju se uzgajati kao hrastici, odnosno hrast
u smjesi sa grabom.
Pretvorbe u visoku šumu, gdje je to samo moguće, obavljaju
se prelaznim poljskim gospodarenjem kroz 4 godine. U




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 300 —


Izradba 1 met. hvata 2 K. 80 f. do 3 K. 40 f.
Izvoz 1 m^ gradje po kilometru 20 f.
Potreba za deputatni ogrjev vlastelinstva iznaša 1900 met.


hvati ili 5462 ml


Od šumskih nuzužitaka uživa se paša, žirovina, kamen i
piesak, Kroz prekomjernu pašu, naročito u blizini sela je tlo
ugaženo i vjetrom osušeno a pomladak ogrižeu tako, da je tlo
produktivnu snagu izgubilo.


Šume izvržtue su jakom ostećivanju a šumske štete iznašale
su prosječno prije šumskog uredjenja oko 9()00 K.
godišnjih.


Dosadanje šumsko-gospodarenje nije bilo sustavno uredjeno,
ved se je sjeklo prema potrebi bez osobitog obzira na
ponovno pošumljenje, naročito hrastici.


Ovakovim gospodarstvom izčeznula je mjestimice hrastovina,
Proredjivanje nije takodjer obavljano, dočim u pogledu


šumskih kultura učinjeno je takodjer vrlo malo.
U zadnjih 5 godina 1894. do 1898. iznašao je godišnji
prihod poprieko 62.608 K.
dočim je godišnji trošak, uprava, Čuvanje, porez,
namet iznašao . 41,200 K.
Prema tomu je nosilo šumsko-gospodarstvo
poprieko godišnje 21.408 K.


II. Buduće šumsko gospodarenje.
Gospodarstvena osnova sastavljena je na temelju §. 1. i


14. zakona od 26. ožujka 1894., kojim se uredjuje stručna
uprava i šumsko gospodarenje u šumah, stojećih pod osobitim
javijim nadzorom prema sadanjem stanju šuma idući zatim, da
se zajamči trajni i što viši prihod.
U tu svrhu su razdieljene šume u 16 gospodarstvenih jedinica
u površini od 427 do 3215 jutara.
U osnovi se preporuča povećanje šumsko-tehničkih sila za
jednog šumskog taksatora, jednog kot. šumara, jednog šumskog




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 296 —


Medjutim uspomena na stare posjede nije prestala, a na
to su pazili biskupi i za vremena turskoga, koji su dobro
znali, da je u srednjem vjeku Djakovo sa okolišem »po pravu
i od starine« (»de jure ab antiquo«) posjed biskupski.


Ovo starinsko pravo na posjed u Slavoniji priznao je biskupu
O. Marijanu Maroviću car i kralj Ferdinand III. poveljom,
izdanom u Bežu 4. rujna 1650., kojom daje istomu
biskupu i nasljednikom njegovim grad Djakovo sa zemljištem
i svim drugim posjedima izmedju Save i Drave, premda je još
do blizu 40 godina iza te povelje faktično ostao Turčin gospodarom
Slavonije.


U listopadu 1687. udje u Djakovo odkuda su Turci sami
otišli — zapovjednik d´ Aspremont — a deset godina posije


t. j . darovnicom od 27. rujna 1697., izdanom u Ebersdorfu
(kod Beča) ponovi car i kralj Leopold I. gornju povelju Ferdinanda
III. tadašnjem biskupu fra. Nikoli Ogranidu (starinom
Bošnjaku iz Orlova), kojom se istom priznaje pravo na vlastelinstvo
djakovačko.
Na temelju ove povelje zauze biskup Ogranid Djakovo sa
pustom okolicom od 54 za nuždu naseljena sela i kakovih 87
pustoselina. Djakovština je naime u 16. i 17. vieku bila sielo
turskih gospodara, te sada po odlazku njihovome, malo ne najpustiji
kraj u Slavoniji. Tako je primjerice nabrojeno koncem


XVII. stoljeća do 17.000 jutara puste oranice.
Ogranić je uzevši u posjed vlastelinstTO prvi počeo, koliko
se je za onda moglo, uvadjati kulturu oranica, livada, vinograda
i t. d. oko Djakova, a neko doba uživao i Kosku sve
do svoje smrti (god. 1701.).


Sve ove posjede priznade i car — kralj Karlo IV. biskupu
Petru Bakicu riešenjem od 14. siečnja 1717. navlastice
»residenciju u gradu djakovačkom, samo mjesto Djakovo, a isto
tako sva ovamo spadajuća sela, dobra i imanja«. Kraj svega
toga okrnjeno je izmedju god. 1745 — 49. vlastelinstvo i to
onaj dio na Bidju, kada je bila novoustrojena slavonska Krajina,
zašto je osobito radio grof Kolovrat, predsjednik komisije




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 295 —


vremena dvostruki, jedan u Bosni a drugi u Slavoniji; oba ta
posjeda dobiše bosanski biskupi darovnicama izmedju godine


1230-40.


Posjede u Bosnoj darovao je ban Matej Ninoslav oko
god. 1233. i to: oko Sarajeva u župi Vrhbosni, zatim u župama:
Neretvi, Lepenici, Vidgonji, Bored, Borac, ter u bosanskoj
Posavini oko Tolise; napokon desetinu u oblastima:
Usori, Soli i Doljnili Krajili i t. d.


Ovomu posjedu dodao je god. 1374. kralj Stjepan Tvrdko
svoje imanje Jelšavicu kod Dubice, što potvrdi i papa Grga


XI. pismom od 21. listopada 1374.
Posjed u Slavoniji darovao je bosanskom biskupu Ponsi
Koloman, vojvoda Slavonije god. 1239.; što potvrdi papa Grgur


IX. pismom od 7. prosinca 1239.; a ponovi Kolomanov brat
kralj Bela IV. dne 20. srpnja g. 1244. Srediste tog posjeda
bijaše Djakovo (i Blezna) u tadašnjoj županiji vukovskoj. Taj
posjed zauzimao je cieli prostor od izvora potoka Bidja k Levanjskoj
varoši. Selcima, Gorjanima, zatim uz Jošavu k Mikanovcima
i pod Cernu natrag k Savi prama Tolisi (u Bosni).
Vedi dio toga prostranoga imanja sačinjavaku u ono doba i
još za dugo vremena šume.
Biskup Petar, zaslužni državnik Ljudevita I. Anžuvinca,
potražio je od istog kralja obnovu darovnice Kolomanove, što
je Ljudevit i učinio, a papa Grgur XI. dne 31. listopada
1375. u Avignonu potvrdio.


Reambulacijom od g. 1422, bijahu vlastelinski medjaši u
Slavoniji iznovice utvrdjeni.


Padom Bosne god. 1463. lišen je biskup bosanski svojih
posjeda preko Save, a padom Slavonije 1526. zauzeše Turciimanje crkve djakovačke u Slavoniji.


U 16. i 17. stoljeću, dok su Turci u zemlji vladali, po


djeliše pojedini begovi medju se sela u Djakovštini, kao manje


spahiluke, dočim su sami begovi većinom prebivali u Djakovu.


Ovdje je bilo u 17. stoljeću do 30 begova gospodara pojedinih
sela, a biskupi i redovnici sv. Franje morahu se skrivati
po samostanima u Bosni.