DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 348 — Sume sa obdeg narodno-go spodarstvenog gledi š ta. Kada se govori o šumama i razpravlja o šumskom gospodarenju obično se misli samo na to, koliko šume nose, odnosno, koliko bi nosilo dotično zemljište, da se na njem ue goji šuma, već druga koja vrst kulture. Sume se dakle obično posmatraju samo sa stanovišta privatno- narodnogospodarstvenog, a posve se pušta s vida njihova važnost za obće narodno gospodarstvo, Usljed toga ne će biti možda s gorega, ako u prvom redu razpravimo pitanje, da li šume imadu kakvu važnost za obće dobro, pak ako ju imaju, u čemu se ona sastoji? Proučavajudi kulturnu poviest starih naroda, kao Grka, Rimljana itd. nailazimo, da su vec ovi narodi u prvo kulturno doba čovječanstva bili upoznali važnost šuma za obde dobro i njihov utjecaj na kulturni razvoj čovjeka. Tako ved Plato piše: »O razbolenju zemlje« usljed nestajanja šuma A njeki pisci drže, da je upravo skrb za očuvanjem šuma bila i učinila šume sielom mnogih poganskih božanstva, ne bili ih na taj način očuvali od uništenja. Nu onaj motor, koji pokreće svaki napredak ljudskog roda, egoizam čovjeka, nije uza sve to poštedio ni šume. Pa kako god je kultura više napredovala, tako je i šuma sve više nestajalo. Uništio ju je čovjek i tamo, gdje bi njezino podržavanje bilo pravi blagoslov za cielu zemlju. Podpuno je stoga opravdana ona rečenica: „Čim je koja zemlja dulje naseljena, tim je šumom siromašnija.« Tu istinu potvrdjuju u punoj mjeri stare kulturne zemlje: Mala Azija, Grčka, Italija i Španija, kao i naše primorje. Ove zemlje bijahu nekoč bogate šumom, pak zato i plodne i napučene, danas su im većim dielom šume opustošene, pak gdje ne ima šuma, neima ni ljudi. Ova promjena na gore nije se dogodila na jednoć, nego postepeno, tekom vremena. Ali upravo u tom, što se posljedice nestajanja šuma ne pokazuju odmah u svoj svojoj djelatnosti, nego što one izbijaju na javu postupice kroz dugački niz godina i leži najveda pogibelj za šume. Ljudi na ime vide, kako |