DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 349 — se šume po malo sjeku i krče, odnosno devastiraju, a na njihovo mjesto da stupaju oranice i šikare, ali ne vide odmah da bi odtud nastajale zle posljedice za njih i zemlju. Generacije se inienjaju i prilagodjuju po malo promienjenim prilikama, dok na jednoć ne nastupe usljed uništenih šuma katastrofe u formi velikih i čestih poplava, bujica, velikih i dugotrajnih suša itd. Ove elementarne katastrofe uništuju gradove i sela, dapače i ciele predjele, zasipavajuč plodne zemlje. Tad se tek sjeti čovjek, da je uništavajuć šume sjekao granu, na kojoj je sjedio. Taj proces može se u svim zemljama dokazati, a on se i danas sbiva pred našim očima, kako drugdje tako i kod nas. Za našu Liku, veli se, da je bila nekoć vrlo plodna zemlia, dočim danas sve to više pomalja glavu goli krš, jer su šume uništene i popaljene, pak je voda zemlju izparila i odniela. Sa šumom pako nestaje i čovjeka, jer mu je ona bila u onom gorskom kraju i brana i hrana. Naša Banovina pruža nam t. k. za to dosta primjera oko Zirovca, Klasnića, Oblaja itd. Nekad tamo mirni potoci, koji su svojom šumskom vodom natapali livade, danas su bujice, koje su svojim šljunkom zaplavile sve niže ležeće plodne zemlje. To je sve učinilo krčenje šuma na zemljištu, koje se je doduše dalo kroz njekoliko godina upotriebiti kao oranica, nu koje je iza toga radi svoje neplodnosti napušteno, ali nije iznova pošumljeno. Takih primjera ima i oko Samobora, Krapine, a i diljem ciele zemlje, u koliko je briegovita. Iza akcije nastupa reakcija, pak se sada zagradjuju bujice i sade šume tamo, gdje su njekoć lahkoumno uništene. Za to imamo dovoljno dokaza posvuda. A najbolji nam primjer pruža Francuzka, koja danas troši na stotine milijuna franaka, da iznova pošumi ono zemljište, što ga je nerazboritost i gramženje za časovitom koristi bilo lišilo šume, pak da očuva zemlju od katastrofa, koje su ju usljed toga već više puta snašle bile. Upliv šuma u prirodi ne da se mjeriti, on se osjeti tek onda, kada šuma nestane i kad nastupe elementarne katastrofe ili kad se promjene klimatski odnošaji kojeg kraja. Državne |