DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 351 — III. Upliv šuma kao mehanički uzpor proti ronjenju tla, proti Bniegu i vjetru. Ovaj trojaki upliv šuma objasniti cnmo u što kraćim crtama. I. Upliv šuma na temperaturu zraka i tla. Dok se nije upliv šuma na klimatske odnošaje zemlje počeo kritički iztraživati, vladala su u tom pogledu različita, dapače i oprečna mnienja. Tako je n. pr. g. 1805. u Bavarskoj zalitjevao savjetnik Hazzi, da se sve državne šume prodadu i da se u obće što više šuraa izkrči i time opora klima ublaži. Drugi su opet tvrdili, da nestaje vinograda, odkada se šume krča. Klima, t. j . prosječno gibanje zračne toplote i vlage njekog kraja, uvjetovana je u prvom redu djelovanjem topline sunčanih zraka i po tome ovisna o dvostrukom kretanju zemaljske kruglje, zatim o geografskom položaju dotičnog mjesta, o razdieljenju tla i vode, te o nadmorskoj visini. Vegetacija, a naročito šum a može na tim klimatskim odnošajima samo unutar stanovitih granica prouzročiti promjene. U pogledu toplote zraka pokazala su dosadanja iztraživanja njeka pravila, koja se dadu sbiti u sliedečem : 1. U sklopitoj šumi prosječn a godišnja toplota zraka u obče je nješto niža , nego na prostoru polja, nu razlika iznosi jedva nješto preko 1´ C. 2. Hladnoća šumskog zraka opaža se najviše u ljetn o doba, pak je razlika u temperaturi najveća upravo za najveće ljetne žege. U zimi je ta razlika malena, a u proljeću i u jeseni drži se ona sredine. 2. Suma upliva prema tomu na temperaturu zraka na taj način, da izjednačuje ekstreme. Upliv šuma na temperatura tla kreće se u jednakom smjeru, kao i njezin upliv na temperaturu zraka. Dojam šume mora se kod nas osjetiti, ako uvažimo, da je 3(Jo/ površine zemlje šumom obraslo, koja razlikom u temperaturi na površini od preko 2,000.000 podjeluje u tom pravcu, da za vrieme ljeta snizi i izjednači temperaturu zraka i tla. |