DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 352 —


Da je nad šumom zrak hladniji, nego nad prostim poljem, dokazuju
Bvi zrakoplovci, kada prolaze nad većim šumskim
kompleksima.


Naročito se osjeća utjecaj šume, ako si predstavimo strujanje
zraka kroz šumu. Zračna struja prolazi pri tora u visini
od 20 - 30 m izmedju stabala, granja i lišća, dakle kroz sloj,
gdje je temperatura niža, te koja usljed toga zrak razhladjuje.


II. Upliv šume na vlagu zraka i na kolanje vode.
Zračna vlaga i oborine ovise u prvom redu o onim promjenama
u zraku, što ih uvjetuje solarna klima. Razdioba
zračne topline i tlaka nad atlantičkim oceanom naročito je
onaj činbenik, koji opredieljuje jakost i smjer zračnih struja,
punili vodenih para, koje kontinentalnim zemljama donose više
ili manje atmosferičke vlage. Nu uza sve to djeluju i u tom
smjeru lokalne prilike, kao što su: uzvisine tla, razdieljenje
zemlje i vode, te vegetacija, a naročito šume.


Upliv šume na vlagu zraka pokazuje se u sliedećem:


1. Relativna prosječna vlaga zraka u šumi je za 3—10"/"
veća, nego na polju.
Usljed toga čini nam se, da je zrak u šumi vlažniji, nego
izvan šume
Ra7lika u vlagi najveća je u ljetno doba. Usljed toga vidimo,
da je i rosa na poljima, koje su bliže šuma, mnogo
veća, nego tamo, gdje šuma ne ima.


2. Upliv šume na množinu kiše ovisi o nadmoi´skoj visini
dotičnog kraja. Ustanovljeno je pako, da pada kiše više u
šumi nego na polju u nizinama za l-2b´>l^, u nadmorskoj visini
od 100 — 200 m za l4-2o/g, u visini od 600—700 m za
197o, ^ vi^i^i 0^ 700—800 m za 43-7o/,„ a u visini od
900—100 m za 84-27o.
Ako ove brojke i imadu samo približnu vriednost, to ipak
iz njih proizlazi, da brdske šume znatno uplivišu na zraČne
oborine, jer time, što je zrak u njima hladniji, a relativna
vlaga zraka veća, doprinose one k tomu, da se zračne pare