DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 356 — jer se same u pravilu ne davaju u zakup, pošto je gospodarenje u njima težko nadzirati. 2. Radn a snag a — tako inteligentni posao poduzetnika, kao i mehanički šumskog radnika — neda se u šumarstvu razviti i upotrebiti tako, kao u drugim granama proizvodnje, 3. Produk t šumarstva je u velikoj mjeri proizvod prirode, proizveden pomoću slobodnih dobara (svjetla, zraka, to- line i vode). Taj produkt — predpostaviv da se na dotičnom zemljištu i nadalje vodi šumsko gospodarenje — prima oblik stoječeg kapitala i postaje podjedno sredstv o po dalnju proizvodnju. 4. Potroša k i novo stvaranje toga kapitala biva i kod nizkih obhodnja vrlo polagano i premašuje u pravilu životni vjek poduzetnika. S druge strane dade se taj kapital po volji dieliti, jer se uvjek, makar produkt i ne bio posve zreo, unovčiti može. Šumsko gospodarstvo zahtjeva ne samo razmjerno veliki kapital (drvnu glavnicu), nego traži, daje taj kapital podieljen u razrede od različite i stanovite dobe i da se kao takav uvjek u šumi podržava. Usljed toga zahtjeva vodjenje šumskog gospodarenja posebno tehničko znanje i spremu, koje obično, ne ima posjednik šume. 6. Šumarsko gospodarenje može se racionalno tjerati samo na večoj površini. 7. U šumarstvo se mogu uložiti veči kapitali, a ono daje doduše umjerenu, ali razmjerno sigurnu rentu; nasuprot je kolajudikapital, imenito novac, potrebit samo u maloj mjeri. 8. Uporaba kredita u šumarstvu nije velika, a riziko je neznatan. 9. Šumskim gospodarstvom, oduzima se zemljištu mnogo manje anorganskih tvari, nego poljskim gospodarstvom, a i većina drveća zadovoljuje se lošijim tlom i položajem. Radnja u šumarstvu. Ako šumarstvo izporedjujemo sa ostalim granama privrede, opazit ćemo, da je ono kadro najmanje radne sile razoriti. Nu |