DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 357 — obzirom na vrieme, kako se šumske radnje poglavito obavljaju (sječa i izradba drva u zimsko doba), nadopunjuje šumski rad naročito gospodarsku radnju i pruža priliku zarade poljskim radnicima, djelujući tako blagotvorno u socialnom pogledu. (Naš gorski kotar, koji ide preko zime na rad u Slavoniju). Indirekto važno je šumarstvo radi toga, što se njegovi proizvodi upotrebljuju kao surovJna za preradu u mnogim obrtima i tvornicama, koje zaposluju na tisuće radnika preko ciele godine. Teoi´ije o odnosima radnje prema vriednosti produkta, koje su postavili Ricardo, A. Smith, Marx i v Tlmnen ne potvrdjuju se u šumarstvu. Ovdje se naime često dogadja, da vriednost drva raste bez svakog utjecaja radne snage, kao n. pr. usljed stvorenja rudokopa, gradnje željeznica, podizanje fabrika za celulosu, tanin itd. Matematički točni odnosi izmedju zarade i proizvedenih vriednosti ne mogu se u obće u šumarstvu postaviti. Kapital u šumarstvo. Za tjeranje šumskog gospodarstva nuždan je, kao i za drugu vrst proizodnje, stanoviti kapital. Abstrahirajući od onog kapitala, koji leži u gospodarskim zgradama, sačinjava ovaj kapital drvo. — U prvo doba bilo je drvo dar prirode, koji je okupacijom prisvojen. Kad se kultura razvijati počima, šume su zaprieka gospodarstvenom razvoju i uamirenju ljudskih potreba. Obćenito govoreći ne može se u tom slučaju na šume gledom na njihov postanak i svrhu, protegnuti pojam kapitala. Nu u kulturnim zemljama, gdje se u šumama sistemski gospodari u namjeri, da se u njima drvo proizvodi, moraju se šume smatrati kapitalom i u smislu nauke o narodnom gospodarstvu, pak se od njih mora i zahtjevati, da kao takove nose neke kamate. Svaka vrst šumskog gospodarenja, bilo to sad visoko, srednje ili nizko šumarenje, zahtjeva kod potrajnog uživanja, da se neprestano podržava na panju stanovita količina drva i to ne samo u izvjestnoj količini, nego i u izvjestnom razpo * |