DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 78 <-- 78 --> PDF |
— 366 — Iz upravne prakse. Kad je jednom nakon postupka, provedenoga u smislu IV. odsjeka ces. patenta od 1?. svibnja 1857. (z. vi. 1. 1857. hr. 88.) pravomoćnom osudom ili nagodom, te ovršenjem iste, rasriešen odnošaj izmedju vlastele i podanika, ne mogu bivši podanici ealitievati pooedenje ponovne segregacije, makar da prigodom prve segregacije nisu u istu bile povučene neke čestice, na kojima su oni do god. 1848. isvršivali kakova urbarska prava. Kr. sudbeni stol kao urbarski sud u Z. izrekao je odluku od 18 ožujka 1904. br. 244 urb. sliedećega sadržaja: Kr. sudbeni stol kao urbarski sud u Z. obnašao je odbiti molbu zadruga P., H., S., P. i J. iz R. kao bivših podložnika župne nadarbine u R. de pr. 14. prosinca 1900. br. 1188. urb., kojom traže, da se glede skupne šume odnosno pašnjaka „Trepet" zvanoga, grunt. čestice br. 1113, upisane u grunt. napisniku broj 30 obćine R., uredi prema zakonu odnosno carskom patentu od 17. svibnja 1857. posjedovni odnošaj izmedju njih kao bivših podanika i župne nadarbine R. iz sliedećih razloga : Zadruge P- i drugovi kao bivši kmetovi župne nadarbine R. priznavaju, da su oni prigodom proveđenja segregacionalne parnice preč. kaptola z. kao vlastelina praediuma „R." proti urbarskoj obćini R. nadieljeni pripadnošću urbarske pašarije i drvarije, nu tvrde, da tom prigodom nije u segregaciju povučena bila gruntovna čestica br 1113., upisana u gruntovnom napisniku br. 30 obćine R. na župnu nadarbinu R, na kojoj su oni prije i posije godine 1848. izvršivali urbarsku pušariju i drvariju, što je i u grunt. napisniku br. 30 ubilježeno i to za to, jer da na istoj čestici nisu svi ovlaštenici iz R. izvršivali prava urb. pašarije i drvarije, već samo oni kao bivši kmetovi župne nadarbine u R., a to da je i bilo uzrokom, da su oni manjom kompetencijom nadieljeni bili, nego li bivši kmetovi prvostolnoga kaptola kao vlastelina praediuma „R." Usljed toga traže, da se glede gruntovne čestice br. 1113 naknadno provede segregacija. Istina je doduše, da iz urb. spisa segregacionalne parnice prvostol-. noga kaptola z. kao vlastelina praediuma „R." proti ovlaštenikom iz urb obćine R., kamo i molitelji spadaju, ne proizlazi, da je šuma ili pašnjak „Trepet" zvan u segregaciju povučen, jer isti nije sadržan u izkazu skupnih segregacionalnih objekta, niti u diobnoj osnovi, sastavljenoj temeljem nagode od 31. svibnja 1881., odobrene rješitbom kr. banskoga stola od 24. kolovoza 1881. br. 10.847., niti se iz tih spisa može razabrati, koji je bio razlog, da se ova čestica u segregaciju povukla nije; nu iz ove se okolnosti ipak ne da još zaključiti, da su molitelji oštećeni u Svomu pravu, t. j . da su molitelji u ime šumske i paševinske pripad |