DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 86 <-- 86 --> PDF |
~ 374 — tržištu pod imenom štapova „Congo". Glavna sn produkcijona mjesta Karlovac, Krapina, Glina i Bistra. Radi nestalnosti prodjo i preobilno produkcije nazadovale su ciene ove robe u zadnje vrieme u obće znatno, a padati će u buduće i još više, ako nadležni čimbenici ne sprieče hrpimičnu i naglu sječu šumskih saslojina kestenova drva u obće, a osobito u Krajini. Ta se opreznost nalaže i s toga, što su spomenute sastojine već prilično izcrpljene, te se ne pomladjuju sa kestenovim, nego drugim unosnijim drvom, a ta okolnost prikladna je samo da uskori posvemašnje uništenje ove industrijske grane. Početkom god. 1904. pojavila se je opet iznenada Amerika, koja je glede izvoza i ciena siroviii štapova uviek odlučujući faktor, kao kupac, te je živahna potražba izazvala silnu produkciju. Nu naskoro se izpostavi, da ta povoljna konjuktura bijaše samo prolazna, pa da ostalo inozemstvo, a u prvom redu Njemačka, ne bude ukoračila kao kupac većih partija, makar uz nizke ciene, bila bi u ovoj grani posla nastupila prava katastrofa. Tako je u drugom semestru godine polovica zalihe ostala ne razprodana, a izgledi za buduću godinu stoje vrlo nepovoljno. Od sveukupne razprodane produkcije, koja je iznosila oko 7 milijuna komada u vriednosti od tri četvrtine milijuna K, izvezena je skoro polovica u Sjevernu Ameriku, ´/j u Njemačku, a ostatak u Austriju, Englezku i Francezku, gdje je uvozna carina nerazmjerno visoka, zatim manje partije u Magjarsku, Holandiju, Španjolsku, Italiju, Švedsku i Norvežku Ciene su bile izvrgnute čestim promjenama; u početku razmjerno visoke, padoše pod konac godine osjetljivo. Prema debljini i duljini te kakvoći, odnosno za štipanu i gladku robu kretala se je ciena od K 30—180 po 1000 komada. Industriju gotovih štapova zastupaju u ovokomorskom području dvie tvornice, i to Prva hrv. tvornica štapova u Bregani kraj Samobora i Prva zagrebačka tvornica Artur Spitzer u Zagrebu. Prvo spomemita tvornica izradjuje štapove za šetnju i turiste, za kišobrane i suncobrane iz drenova, jasenova, ljeskova i kestenova drva, ponajviše domaćeg poriekla. Radila je uz 160 radnika u prošlogodišnjim granicama, te je preko polovice svojih vrlo traženili proizvoda izvezla u Njemačku, ´/^ u Austriju, a ostatak je razpačan u Hrvatskoj, llerceg- Bosni, Englezkoj, Švicarskoj, ponešto u Rusiji, Magjarskoj i Rumunjskoj. Razvitak ovoga poduzeća spriečavaju visoki željeznički tarifi, te bi pravedno bilo, da mu se sa nadležne strane podiele one iste podvozne i druge pogodnosti, koje uživaju poduzeća iste struke u Magjarskoj. Od zagrebačke tvornice štapova, koja je obsegom znatno manja nego breganska, nije komora unatoč požurnica s nepoznatih razloga dobila podataka za godinu 1904. |