DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 88 <-- 88 --> PDF |
— 376 — na mudroslovni fakultet kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu, nego se omalovažuje i naš državni izpit za samostalno vodjenje šumskog gos podarenja, koji se godimice obdržava kod kr. hrv.-slav.-dalm.- zemaljske vlade u Zagrebu. Neobhodno je stoga nuždno, da naše hrv.-slav. šu marsko družtvo primi potrebnu akciju u senieru, da se ova naredba pro mijeni i nadopuni, jer držimo, da se ignoriranje naše. šum. akademije samo radi nepoznavanja stvari u tu naredbu uvuklo. Izradba šuma u Bosni u vlastitoj režiji. Kako saznajemo kani tvrdka „Actien-Gesellschaft Dynamit nobel" urediti u Bosni svoje tvor nice. U tu svrhu će bosanski zemaljski šumski erar toj tvrdci godimice prodavati oko 250.000 prost. met. bukovine, koju će izraditi u vlastitoj režiji. Zastupnik navedene tvrdke putuje već u tu svrhu Bosnom. U obče će se uvesti exploitacija šuma u vlastitoj režiji, te već predleže oferti tvrdka, koje će preuzeti drvo i trupce od erara loco pi lana ili kolodvor. NoTi naslovi za bosanske šumare. Pošto se u Bosnoj zove lugar šumar, to će se za činovnike i to: za nadšumare u IX. činovn. razredu da se ne zamiene sa nadlugarima, uvesti naslov „šumski upravitelj I. razreda". Šumarnici će dobiti naslov „šumarski starješina jer je šumarnik kovanica. Šumarski vježbenici, kad polože ispit, dobiti će naslov „šumarski assistenta". Dalmatinske šume. — Kao što je obće poznato najvećim su dielom sitne šume — više šipraci — a samo mjestimice, po višjim položajima kao i njekira otocima, nalaze se još 1 tragovi njegdanjih visokih šuma. Tako je još i dan danas naći po visočinama Velebita, Dinare, Svilaje. Mosora, i oko Blokova — ter brdinama Krivošije, ostanke negdanjih bukvika, po južnim stranama Velebita, Dinare i Blokova imade uz to još i crnoga bora, a po sjevernih strana i jelvika. U Mosor planini — naći je još i pojedinih starih tisa — u Krivošiji osim jela još i bjelokorog bora (Pinus leucodermis Ant). Po tim visinama česti su uz to još i gorski javori. Po srednjim položajima i opet, razne odlike maljavoga hrasta (Q. pubescentes), cera, pojasena (Fraxinns ornu), istočnoga graba (Garpinus orientalis), običnoga briesta (Ulmus suberosa Ehrh.), kostjele (Geltis australis L.), hmeljikavog graba (Oštrija vulgaris L.), kruške (Pvrus amygdaliformis Will.) itd. U Primorskom pojasu nalazimo pako zastupane: zimzelene hrastove (Quercus Ilex. L.) alepo bor (Pinus halepensis Mil), pitomi kesten (Gastanea vesca Gartu.), čempres (Gupresus sempervirens L.), — uljiku (Olea europea L.), — Gubutus unedo L., krašku lipu (Phillyna latifolia L. i P. media Reich.) — kao i crni bor; — u južno dalmatinskom primorju dapače i |