DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 89 <-- 89 --> PDF |
— 377 — razne paome (Charaarops humilis — Ch. exelsa), Phenix dactylifera, Giccas revoluta, Psichordia filifera itd. Na Lošinju osim toga i rogač (Ceratomia siligni,), kod Budve, naranče, citrune, cedre, šipak (Punica grenatum) i eukaliptusa (Enceliptus globulus) i to češće u prekrasnim eksemplarima. Od ukupne zemaljske površine sa 12833 km*, odpada na produktivno tlo 12549 kni´^ — a na šume 381900 ha i to napose na državne 9630 ha; šume stojeće pod državnom upravom 2398 ha (vjerozakonske i naukovne zaklade), t. z. šume obćinske 224506 ha, šume zemaljske 2 ha, šume raznih zaklada 218 ha., šume crkvene i manastirske 6960 ha, šume zadružne 912 ha, šume fldeikomiserne 991 ha — a ostalih 135573 ha spada privatnicima. Malo ne sve ovo šumsko tlo je kraškog obiležja. —a— Ciena hrastovine u Njemačkoj. Na javnoj dražbi, održanoj 6. veljače 1904. kod šumskog ureda Rothenbuch na Spessartu, polučena su za hrastovinu izradjenu u predidućoj zimskoj sječnoj sezoni sliedeće papirnate ciene po m´ za duljine trupaca od 3 10 m. t. razred preko 60 cm srednjeg promjera 137"85 maraka (1 M=K 1"32.) II. razred 56—60 cm srednjeg romjera 106´27 maraka III. razred 51—55 cm srednjeg promjera 85´29 maraka IV. razred 45—50 srednjeg promjera 64´59 maraka V. razred 36—44 cm srednjeg promjera 47´94 maraka VI. razred 31—35 cm srednjeg promjera 35´52 maraka VII. rezred 24 — 30 cm srednjeg promjera 25´52 maraka Vni. razred izpod 24 cm srednjeg promjera 19´70 maraka Nagrade za pošumljivanje u Ugarskoj. Kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo razpisalo je u smislu § 165 z. čl. XXXI: 1879 za pošumljenje gospodarstvu korisnih površina na letećem pjesku ove godine 18 nagrada, i to: 2 nagrade po 1000 K, 2 po 800 K, 2 po 600 K. 3 po 500 K, 3 po 400 K, 3 po 300 K, 3 po 200 K. Za te nagrade mogu se natjecati oni zemljoposjednici i zakupnici, koji su tečajem g. 1905. u smislu § 165. z. čl. XXXI: 1879 izveli pošumljivanja bez državne pripomoći. Smreka kao nametnica. Na livadi zastupnika na carevinskom vieću A. R. Walz u Wartbergu u Murztalu nalazi se vrba, a na toj vrbi raste smreka. Pošto je vrba posve zdrava i bujna, to je ovdje smreka prava nametnica. Šteta od vjeverice. Usljed trajne suše, koja je g. 1903 i 1904. vladala u Geskoj pojavile su se mjestimice u tamošnjim čamovim šumama u velikoj mjeri vjeverice, koje su u proljeću ove godine odgrizanjem vršika u mladim šumama počinile znatnu štetu, usuprot tomu, šio ih lugarsko osoblje prošle godine u veliko tamanilo. 0. F. J. Z. |