DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1905 str. 94 <-- 94 --> PDF |
— 382 — Prodaje u državnim šumama u RiimtinjskoJ. Mjeseca kolovoza o. g. prodavati će se u Rumunjskoj putem javne dražbe mnogo hrastovih i smrekovih stabala u državnim šumama, koje leže u konsulatsokružju Kraj ova. Naš tamošnji podkonsul svratio je usljed toga pozornost interesenta na tu dražbu, da si mogu još za vremena pribaviti nuždne informacije i obaviti izvide na licu mjesta. K. S. H. Z. Devastacija šuma u Siamu. Iz Bangkoha javljaju, da je kraljevskim ukazom zabranjen izvoz Teak, Sandel i Hickory-drva iz područja Menam i Mekony, što je istovjetno sa zabranom izvoza drva iz cielog Siama, jer su te dvie vodene ceste jedino prometilo, koje vode u unutarnjost zemlje. Uzrok toj zabrani bijaše navala holandeskih i kineskih drvolržaca, koji su najljepše šume nemilice haračili. Udaranje munjo u drvo(5e. Prije se je držalo da munja radje udara n. p. u hrast nego li u bukvu s razloga toga, što ima u hrastu više vode. Nu istraživanjem se je izpostavilo, da taj nazor nije izpravan, već da je tomu uzrok, što je bukovo drvo mastnije, nego li hrastovo. Mast je na ime zločest vodić munjine, pak s toga i drveće, koje ima više masti kao bukva, orah, lipa, breza itd. nestrađa tako od munje. Upliv vrlo uizkih tcmpei´atura na klicavost sjemenja. Iztraživači H. T. Brown i F. Zscombe imali su na razpolaganje veću količinu tekućeg zraka, čime im je bila pružena prilika, da su mog´li praviti pokuse, kako će vrlo nizke temperature djelovati na klicavost sjemenja. Usljed toga izložili su oni različito sjemenje temperaturi od 183" do 192" C kroz 110 sati. Nakon toga su sjemenje vrlo oprezno i polagano otalili, što je trajalo 50 sati, pak su mu onda iztraživali klicavost. Pri tom se je izpostavilo, da u pogledu klicavosti nije bilo skoro n ikakov e razlike izmedju sjemenja, koje je bilo izvrženo nizkoj temperaturi i ovog, koje toj temperaturi nije bilo izvrženo. Biljke su se razvile iz jednog i drugog sjemenja posve jednako, pa isto tako i dozorile. UgaJj i ulje kao gorivo. Više se je puta već povela riječ o tom da se ulje upotrijebi kao gorivo za tjeranje parobroda umjesto uglja. U novije doba to se je već i pokušalo i tu se opazilo, da ulje zaslužuje u tom obziru svaku prednost. Tako je ono na pr. mnogo lakše od uglja, dade se spremiti u vodno dno broda čime se uštedi sav bunker za teret itd. Napokon su nedavno — početkom godine — učinjeni i daljni pokusi isporegjivanja jednoga i drugoga, pri čem je ulje iznijelo sjajnu pobjedu i osiguralo sebi budućnost. Ti su pokusi pravljeni na parobrodu Arizonan, američko-hav^fajskoga parobrodarskog društva. Glavna svrha pokusa bila je da se ustanovi snaga i pritisak pare. Prvi je pokus bio učinjen s ugljenom na putu izmedju San Franciska i NeW"Yorka, drugi s uljem izmedju San Diega i New-Yorka. Na osnovu iskustva što se je |