DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 399 —


koze ni držale ne bi, jer gdje nema obdinskih šikara a ima
privatnih gajeva, tamo ni sada ne traže dozvolu za držanje
koza.


Bujice i vododerine bi se smanjile a kroz to bi ostala
gospodarska zemljišta poskočila na vriednosti.


Na vrištinam i pržinam mogli bi se ostaviti uzdužni i poprečni
redovi stabala kao zaštitni plaštevi, te na zemljištu
izmedju njih ležećih sijati žitarice i druge plodine. Sada skoro
bezvriedna zemljišta — dobila bi time višestruku vriednost.


Pošumljenjem postigla bi se glavna svrha, naime nestalo
bi krasa, koji nas strancima u njeku ruku divljacima prikazuje.
Trebalo je stotine godina, dok se je šuma na krasu uništila,
a sada treba nadčovječne snage, da se ona ondje opet
podigne. Zato i treba da cjelokupno žiteljstvo kod toga ogromnog
posla sudjeluje, a ono de to rado učiniti, kad bude znalo,
da za sebe radi t. j . kad mu se njegov dio izluči i u vlastničtvo
preda. Biti de doduše i takovih, koji de brzo svoj dio prodati,
ali što demo, svaka institucija ima svojih žrtava, pa bi imala
i ova, nu na malenkosti ne treba se obazirati.


Ujedno bi trebalo političkim oblastima dodieliti valjane šumare
stručnjake, da mogu pošumljivanje sbilja i nadzirati i savjetom
žiteljstvu pomagati. B. Kosović.


Šumarska akademija u Zagrebu.


I.
Naša šumarska akademija, akoprem tek jeseni g. 1898 otvorena,
bijaše ipak ved opetovano predmet raznih razprava;
napose se razpravljalo o njoj mnogo i za posljednog saborskog
zapjedanja. I po javnim glasilima našim bilo je o toj najmladjoj
našoj visokoj školi ved češde govora. Iz većine tih razprava,
razabrali smo medjutim manje više samo to pozitivno, da su i
0 tom učilištu, jur u raznim krugovima našeg javnog života,
zavladali ne samo krivi, ved donjekle — rek bi i po samu bit
zavoda — štetni nazori. Nazori uz to, koji u bitnosti niti od