DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 404 —


kako da se uredi medjusobni utjecaj podneblja, tla i šaina sigurno
ne zaostaju ni za sličnim iztraživanjima inih naučnika,
ma na kojemu polju znanosti.


Pa koliko li su svojim znanstvenim, a ipak u prvom redu
baš šumarsko naučnim iztraživanjima i radnjama obče koristna
na polju botanike, zoologije, a ne manje i matematike obreli i
privredili baš šumarski naučnjaci i prvaci: Dr. R. Hartig, dr. G.
Heyer, dr. G. Gayer, dr. F. Ebermayer, dr. F. Judeich, dr.


C. Tubeuf, dr. R. Hess, G. Hempel, J. Friedrich, dr. A.
Cieslar, Dr. O. Simonj i t. d. i t. d. otvorivši time mnogo i
široko polje rada i obdoj t. z. čistoj nauci.
A bez strogog naučnog temelja ne ce se nauka o šumarstvu
sigurno ni u nas nikada moći udomiti. I zato baš
stoga, što toli važnost i sloboda nauke, koli i uzajamnost
mnogih ne samo teoretičnih, več i tehničko šumarskih nauka
a ne manje onda i sami naši narodni interesi neodklonivo traže,
da se i naša šumarska akademija što prije
stalno i konačno utjelovi mudroslovnom fakultetu
kr. sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu
, valjalo bi to pitanje i što prije na obču korist privesti
i konačnome svome riešenju, a to i tim više, da tako i
mi već jednom cielom izobraženom svijetu jasno dokumentiramo,
da ni na polju više šumarske prosvjete ne zaostajemo
za ostalim kulturnim zemljama.


Svako pak drugo riešenje toga pitanja bio bi prema tuj
istaknutom tek samo nazadak.


Izhodimo lugarima zemljištnih zajednica i
opet 10°|o od odšteta utjeranih šumskih
šteta.


Piše Gašo Vac kr. kot. šumar.


U »Lugarskom viestniku« raspravili smo u više članaka
pitanje o uredjenju berivah lugara zemljištnih zajednica. Do