DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 410 — i t. d., to de ali možebitna poslušnost štetoČiuca prestati, čim zemlju pokrije debelo, sniežno pokrivalo a njegova i onako slabašna potleušica, puna nejake čeljadi, ne može da bude bez tople peči. Ne mislim time uzimati u zaštitu štetočince, jer to nije svrha ovim redcima nego hodu time da iztaknem samo njeke uzroka koji radjaju takovim posljedicama. Uzroci pako, da se pravoužitniei ne obskrbljuju za zimu pravodobno nuždnim ogrievnim drvom, leže ponajviše u poznatoj njihovoj nebrigi, nu dielom i u siromaštvu, udaljenosti drvosjeka i pomanjkanju valjanih izvoznih puteva; nu sve to potonje u manjem dielu, docim u najvećem nebriga i nemar. Sve osim posljednjeg dalo bi se kako — tako svladati, da u njih ima dobre volje, marljivosti, gospodarstvenosti i t. d. i da oni u velikoj svojoj većini ne drže to sve »nepotrebnim« — jer im je šuma (makar bila i branjevina) tobože blizu, pak se u nju može svaki dan, kad drva kod kude ponestane, a pošto šuma (po njihovom mnienju) raste, dok oni spavaju — to de biti i šume, dok i njih živih bude«. (O premalenom etatu ne može ovdje biti govora, dok u sedam velikih drvosjeka ved gotovo nekoliko godina ostaje 8"/o numeriranih za pravoužitnike stabala neupladenih. Ali da tko bi išao u drvosjek po drva, kad je branjevina »pred kudom ili »za kudom«, a drvosjek daleko). Ob uredovanju polit, oblasti u predmetu šum. šteta u ovom kraju ne du ni da govorim, jer takovi odnošaji, u tom pogledu, ne vladaju valjda u cieloj Hrvatskoj nigdje — u nijednome kraju. Takovi uzroci a k tomu takovo shvadanje naroda mora onda naravski imati i takove posljedice t. j . da de se možd a tek 10´´/o štetočinca dati odstraniti iz šume prije nego su štetu počinili. Pa i onda, ako smo ih prividno zapriečili na jednoj strani, učinit de na drugoj strani još i gore. S kakovim se mi i naše obranbeno šum. osoblje elementom boriti moramo, evo još jedan primjer, koji mi se desio isti dan, |