DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 417 —


Gornji ipak zaključak kr. kotarskoga suda u P. nije osnovan na
zakonu.


Kao prekršaj §. 312. k. s. imati kazniti svaka uvreda učinjena
budi riječju, budi činom kojoj god osobi imenovanoj §. 68. k. z. kad
osobe te izvršuju koji poglavarstveni nalog ili obavljaju svoj ured ili
službu.


Nadzirači lova, koji po §. 43 zakona o lovu od 27
travnja 1893. moraju biti zaprisegnuti, uživaju u smislu
§. 47. istoga zakona, dok vrše svoju službu, zaštitu zakona
poput ostalih poglavarstvenih osoba i straže gradjanske
; u §. 68. k. z. pak navode se uz ostale poglavarstvene osobe
napose i straže gradjanske, počem nema dvojbe da zaprisegnuti
nadzirači lova, dok vrše svoju službu, spadaju među
osobe imenovane u drugoj stavci §. 68. k. z. U nazočnom
slučaju izkazano je potvrdom kr. kotarske oblasti u P. od 22. ožujka
1905. br. 3634, da je -Jakov M kao nadzirač lova zaprisegnut, a prema
navodom prijave nalazio se u vršenju svoje službe, kad je prijavljen
čin počinjen: a po tome je prema gore razloženom nezakonito prijava
zavrgmita i odnosnim zaključkom kotarskog suda u P. providjen zakon,
u §. 68. i 312 k. z. u savezu sa §. 47. zakona o lovu od 27. travnja 1893.


Stoga razloga valja udovoljiti, ništovnoj žaobi kr. državnog nadodvjetničtva
i izreći, kako je to u dispozitivnom dielu ove vrhovne
osude navedeno.


Različite viesti.


žalostili memento. Na strani 277. o. 1. javljena bi nemila smrt
jednoga naših vriednih drugova, smrt šumskoga pristava Gedeona Ciganovića.
Ta me žalostna činjenica nuka, na sliedeće refleksije — iz prošlosti
otočke imovne obćine.


Otočka imovna obćina postoji tek od mjeseca listopada g. 1879
dakle jedva nešto više od dvadeset i pet godina, — a već u to u istinu
dosta kratko doba, ona oplakuju dvanajs t svojih vriednih šumarskih
činovnika.


Taj nenaravno veliki pomor, mora da pobudi na ozbiljna razmišljanja,
napose i nas, koji ovdje već kroz godine i godine — u težko
pristupnih gorskih krajevih vršimo neizmjerno napornu i tešku šumarsku
i lugarsku službu.


Tužna je to slika i same naše budućnosti. — Pa ipak kamo i kuda
da se makneš, uz nesretnu sada nj u organizaciju službe kod
krajiško-imovnih obćiaa? Trpi pa šuti — dok možda ipak




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 418 —


jedno m ne dodje čas toli željno po nama izčekivane reorganizacije
i u tom pogledu!
Nu pustimo to i vratimo se i opet milim i nezaboravnim našim
pokojnicima.
Navest ću kronologiškim redom smrti njihove :


1. Košt a Agji ć nadšumar i bivši upravitelj gospodar, ureda.
2. Skender Peklić, kotarski šumar.
3. Mi lan Vurdelja, protustavnik i računovodja.
4. Lach Jakov, šumarski vježbenik.
5. Giirtler Ante kotarski šumar.
6. Ilijić Dušan, nadšumar taksator.
7. Guteša Luka, kotarski šumar.
8. Rukavina pl. Jerko, šumarsko blagajnički pristav.
9. Subotičinac Stjepan, upravitelj šumarije.
10. Brodsky pl. Ferdo, kotarski šumar.
11. Lepušić Mirko, nadšumar i upravitelj šumarije.
12. Giganović Gedeon, šumarski pristav. /
Da i lugarskom osoblju nije bolje išlo — dokaz da ili je od g.
1879 do danas takodjer već umrlo četrdeset!
Pa šta mislite da su to bili sami slabići od poroda, ne — bili su čelični
jaki ljudi pa ipak ih je većina umrla — osim jednoga d a
nisu navršili ni 40 godina života — i k tomu od sušice!


Užasni zar ne memento i za sve buduće kandidate — na mjesta
činovnika i službenika kod ove imovne obćine — dok obstoji ona —
ovamo — pa nikad više na bolje?


Otočac , početkom svibnja 1905. —r.—


Naučna putovanja slušača kr. hrvatske šumarske akademije
u ljetnom polječu 1905. Osim svakogodišnjih redovitih manjih poučnih
izleta u bližju i daljnju okolicu grada Zagreba, a poimence i u akademski
šumski vrt na zemaljskom dobru u Božjakovini, kao i desetdnevne
t. z. velike geodetične vježbe sa prof. Hlavinkom oko Susedgrada,
poduzeli su slušači II. i III. tečaja i ove godine, dozvolom i podporom
visoke kr. zem vlade još i dva posebna šumska naučna putovanja, i to
jedno u Slavoniju, a drugo u gorski kotar i hrvatsko Primorje. Jedno i
drugo vod´o je profesor F. X Kesterčanek, i to prvo u družtvu sa prof.


S. Bošnjakovićem, a drugo sa učiteljem bujičarstva zemalj. šumarskim
nadzornikom g. J. Petrovićem.
Putovanje u Slavoniju, u vremenu od 24 do 29. lipnja bilo je u
prvom redu namjenjeno pohodu šumah slavne petrovaradinske imovne
obćine — paropile i drvarezaonice braće Gamiršek te poznate tanin




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 419 —


fabrike i tvornice za proizvodnju destilata iz drva, tvrdke Cerich u Mitrovici.
Tvornice pregledane su pod osobnim vodstvom i uz tumačenje
vlastnika — a šume imovne obćine pod vodstvom šuniarnika
upravitelja g. Pavla Barisiča kao i nadšuraara J. Mellaša — kojima se
u pojedinim šumarijama priključiše još i mjestna gospoda šumarski činovnici
sa ostalim osobljem.


Pregledan je šumski ured u Mitrovici, kao što i mnogi važniji i
zanimivi poučni objekti unutar šumarija Morovičke, Klenačke i Kupinovačke.


Na 27. lipnja boravili su izletnici na u lovačkom i zoološkom pogledu
glasovitoj „Obeđskoj bari", a na povratku preko Zemuna — svratiše
se na čas i u susjednu prestolnicu kraljevine Srbije — u Beograd


— posjetiv tom prilikom napose i tamošnje sveučilište kao i njeke muzeje
i ine znamenitosti.
Izmedju 15. i 18. srpnja — poduzet je opet mali izlet u Gorski
kotar i hrvatsko Primorje — gdje su pod vodstvom kr. kot. šumara
Milana Lepušića iz Sušaka, napose pregledani i razni nasadi kao i branjevine
oko „Grobničkoga polja" i izvor „Rečine" — kao i njeke
radnje oko uredjenja te bujice


Kratkoća ovogodišnjeg ljetnog poljeća nije dopustila poduzeti voća
naučna putovanja u daljnje krajeve — kako je to probitno za ovu
godinu bilo naumljeno. Medjutim je i ovimi naučnimi putovanji svrha
postignuta u potpunoj mjeri — jer je mladež i pri tom imala obilno
zgode — mnogo toga vidjeti i naučiti, što će joj danas sutra i u praktičnom
životu biti od velike koristi. Svim će učesnikom tih putovanja
pako sigurno ostati liepi ti dani — kao što i vidjeno u trajnoj, ugodnoj
uspomeni. Zasluga je to napose toli gg. mjestnih šumara, kao i gos.
tvorničara — osobito pako i slavne i dične petrovaradinske imovne
obćine. Svi se ti baš kao natjecahu^ da izletnicima boravak u njihovoj
sredini bude što ugodniji i ljepši. Evala im!


Šnmarsko-tehničko srednje učilište u Sarajevu. Taj od godine
1899. za područje Bosne i Hercegovine postojeći šumarski zavod sada
je, kako novine javljaju, dokinut i pretvoren u višu realku. Dašto, da
to nije no naravna posljedica svrsi neodgovarajućeg temelja, na kojemu
je zavod taj bio svojedobno podignut. Napose šumarski odjel — koji
niti je bio lugarnica, niti više šumarsko učilište. Kako se i u Bosnoj
i od šumarskog upravnog osoblja javne uprave zahtjeva strogo akademska
stručna naobrazba, to abiturienti te škole s jedne strane nisu
htjeli — s obzirom na zahtjevano od njih predznanje i naobrazbu —
nastupiti ponudjena im lugarska čuvarska mjesta, dok ih opet iz gore
spomenutih razloga zemaljska vlada nije u javnu šumarsku upravnu


30




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 420 —


službu primati mogla, i tako se ti abiturienti, uza svu dobru volju i


naučnu spremu, moraše većim dielom okaniti šumarske službe i posve


titi inakome zvanju, — dok napokon mjerodavni faktori ne uvidiše po


trebu, zavod dokinuti.


Za nas je ta činjenica u toliko važna, što se nadamo, da će
naši sunarodnjaci, dični sinovi Bosne i Hercegovine želeći se posvetiti
šumarstvu, od sada u što većem broju posjećivati jedini naš hrvatski
šumarski zavod, našu akademiju u Zagrebu, gdje im i onako po
naravi stvari pravo mjesto.


Vll. međjanarodni gospodarsko-šumarski kongres obdržavati
će se do godine u Beču. Konstituirajuća skupština toga kongresa obdržavana
bje jur na 16. ožujka t. g., a dne b. lipnja sastali su se pod
predsjedničtvom pročelnika VIII. razdjela kongresa, ministarskog savjetnika
Ludwiga Dimitza, zastupnici šumarstva, da utanače sudjelovanje
šumara pri tom kongresu. Ovom je .prilikom zaključeno i otvorenje
novih četiri sub odsjeka i to a) odsjeka za šumarsko-proizvodnu struku,
b) odsjeka za šumarsko inžinirsku struku, c) za šumsko-gospodarstvo,
i d) odsjeka za šumsku upravu i politiku. Potanji zaključci stvorit će
se naknadno.


Nema dvojbe, da će taj kongres biti od velike zamašnosti po cielokupno
šumarstvo — znajući koli brojno je napose i naše hrvatsko
šumarsko družtvo bilo zastupano na posliednjem bečkom kongresu god.
1890. — sigurno je, da će naše družtvo i ovaj puta za vremena shodna
poprimiti, da i hrvatsko šumarstvo i ovom prilikom bude što dostojnije
zastupano, pa ćemo se već i s toga prigodno još pobliže s tim važnim
naumljenim sastankom pozabaviti.


Berira osoblja državne šumske uprave u Bosnoj i Hercegovini.
Šumarski vježbenici dobivaju godišnju pripomoć od 1400 K.
Nakon položenja izpita za šumarsko-tehničku državnu službu, dobivaju
naslov „šumarskih asistenta" sa pravom promaknuća u X. i IX. činovni
dnevni razred u svojstvu šumarskih upravitelja inadšumara itd.


A. . ,..,,. miestni do-
Lmovni razredi i place jesu: nlatci K
I
I
I. stup. plaća 2200 K |
2. „ „ 2400 „ [560, 640, 800
3. „ „ 2600 „ J
1. , . 2800
Nadšumari (u IX. čin. raz.) { 2. „ „ 3000 „ [700,800,1000
3 „ „ 3200




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 37     <-- 37 -->        PDF

— 421
1. n 1) 3600 ,´
Sumarnici (VIII. čin. raz.) 2. j , n 4000 „ 840, 960,1200


3. n » 4400 „
1. » )j 4800 „
Šumarski savjetnici (VII. čin. raz.) 2. » 1) 5000 „ 980, 1120, 1400


3. » n 6000 „
1. » fl 6400 „
Šumarski nadsavjetnik (vladin
2. » » 7200 , 1120, 1280, 1600
savjetnik — VI. čin. razr.)


3. 7) » 8000 „
Doplatci se menjaju kako prema mjestu službovanja. Najveći su u
Sarajevu, srednji u Banjaluci, Bihaću, Mostaru, Travniku i Tuzli; najmanji
po ostalim mjestima.


Plaće šumarsko-čuvarskog i šumarsko-tehničkog pomoćnog osoblja
jesu: za šumara K 1300 plaće i 300 K u ime doplatka, lugar prvoga
razreda K 1100 i 300 K doplatka, lugar drugoga razreda
K 1000 i doplatka K 200, a lugarski pomoćnik K 900,
čuvar šuma K 800.


Uz to uživa veći dio tog osoblja još i stan u naravi, i nješto deputatnog
zemljišta, a osim toga ira pripada u ime hodarine godišnji
putni paušal od K 300.


Ciklon u Banovini. Dne 3 srpnja, tg. poharao je ciklon jedan dio
šuma I. banske imovne općine i dio državnih šuma. Ciklon harao
je smjerom od Sjeničaka preko Petrove gore i Žirovca. — Štetu je načinio
u sliedečim srezovima I. banske imovne obćine: U Tukleć u
oboreno i slomljeno 128 bukovih stabalah sa poprečnim srednjim promjerom
od 60 centimetara. U srezu T r e p č i izčupano je i slomljeno
61 stablo bukovo i hrastovo sa poprečnim srednjim promjerom od 28
centimetara. U srezu Međ e đa k slomljeno je i prevaljeno 284 većinom
bukovih stabla sa poprečnim promjerom od oko 50 centimetara. — Ti
srezovi spadaju u šumariju Glinsku. — Od Klasnićke šumarije stradali
su srezovi Petrova gora, Omerovac i Vješala. — U koliko čujemo državne
su šume još mnogo više stradale od imovinskih. — Ciklon je došao
sa sjevera po prilici pravcem od samoborskih gora. 0.


Veliki šumski požari. Početkom kolovoza izgorjelo je za četirdnevnog
požara izmedju mjesta Szepes-Obzir i Szlotika u sjevernoj
Magjarskoj vis« od 1000 rali visoke šume.


Dana 4. kolovaza o. g. porodila se je vatra u šumi manastira
Gjipša (kotar Ilok), te je tom prigodom izgorjelo na štetu manastira
do 100 jutra, a na štetu obćine Neštin do 20 jutara mlade šume.
Ukupna šteta cieni se na 4000 kruna. Vatru je prouzročila u ovom
slučaju neopreznost seljaka Save Simica iz Gjipše. On je bio pomenutog




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 38     <-- 38 -->        PDF

_ 422 —


dana vatru naložio kraj spomenute šume, te ju je ostavio neugašenu,
a usljed toga je nastao požar.


Prihod erarskih šuma u Cg:arsko,j 1 Hrvatskoj izivazan za g.
1904. sa 19,360.000 kruna t. j . za malo ne dva milijuna kruna više nego
li je bilo u proračunu predvidjeno. Valja to u prvom redu pripisati
vanrednoj uspjeloj prodaji slavonskih hrastika.


Kod izdatka izkazano je i opet prištednja od 27.019 kruna. — Bilo bi
zanimivo znati — na kojoj su stavci razhoda te prištednje uzsliedile?


Šumska akademija u Eisenachu. (Velika vojvodina Sachsen —
Weimer Eisenach) proslavila je na dne 2. i 3. lipnja t. g. 75-godišnjicu
svoga obstanka. Ukupni broj slušača od osnutka do sada iznosi
je 2511 — t. j . poprečno 34 do 35 njih po polječu.


Temelj ovomu zavodu položio je poznati šumarski pisac i stručnjak
Konig g. 1811. osnovav privatnu šumsku školu u Ruhri koja je g. 1830
prenesena u Eisenach — kao državni zavod. Koniga nasljedio je g. 1837
kao ravnatelj dr. Grebe, a ovoga i opet g. 1890. sađanji ravnatelj dr.
Stčtzer.


Pruska šumarska akadamija u Eberswaldenu, proslavila je na
dne 9. do 11. kolovoza t g. 75-godišnjicu svoga obstanka. Ovom su
prilikom poduzeti takodjer poučni izleti u zavodske šume.


. Prihod državnih šuma kraljevine Srbije. Od godine 1892 do


1903. izkazan je prihod šuma u kraljevini Srbiji i to za godinu:
1892. sa 64.499 franaka ukupno
1893. „ 50.910 „
1894. „ 70.047 „
1895. „ 141.722 „
1896. „ 161.181 „
1897. „ 222.261
1898. „ 198.718 „
1899. „ 339.388 „
1900. , 362.600 „
1901. „ 409.357 „
1902. „ 369.875 „
1903. „ 614.773 „


Ovi nam brojevi dokazuju, da i u Srbiji prihodi državnih šuma
postepeno rastu, tako da su se za dvanaest godina jur gotovo podeseterostručili,
a da je pritom sama površina tih šuma ostala ista.


Nu pomislimo li, da državne šume u Srbiji zapremaju površinu
od ukupno više od 500.000 ha, to je uzprkos gori rečenog njihov rentabililet
ipak još i sada dosta malen t. j . jedva 1 franak po hektaru.


Godine 1903. unišlo je na račun tih prihoda za prodana drva


373.330 franaka, .u ime odštete za šumske kvarove 71074 franaka, u


ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 423 —


ime taksa za šumsku pašu 29.136 franaka, za prodanu leževinu i suharke
26.534 franaka, za sieno 2309 franaka, za žiropaša 42.819 franaka,
za prodanu koru po taksi unišlo je 1051 franaka, kamenolomi donješe
920 franaka, zatezni kamati 75-80 franaka, administrativne globa 5256
franaka, razni prihodi izkazani su sa 4029 franaka, u ime globe zbog
prekršaja zakona u lovu unišlo je 1778 franaka, i 165 franaka u ime
odštete, dočim su kamati glavnica uloženih na ime šumskog fonda u
dnevnoj blagajni izdali 35.131 franaka.


Izdatci iznosili su istodobno 290.118 franaka, ostalo je dakle u
ime čistoga prihoda samo 324.654 franaka.


Površina šuma u sjedinjenim državama sjeverne Amerike


iznaša 283.067.354 hektara, a to bi bilo oko 36 postotaka od ukupne
površine. Aljaska ovdje nije uzeta u račun.


Državne šume u Kusiji. Državne šume zapremaju u evropskoj
Rusiji 148 milijuna hektara a od ovih je oko 51 milijuna hektara prašuma,
u Kavkaziji 5´4 milijuna hektara; od tuda prašuma 16 milijuna
hektara, a u Aziji 135 milijuna hektara sa kojih 97 milijuna hektara
prašuma ili ukupno oko 288 milijuna hektara površine sa kojih 150
hektara prašuma.


Od ove površine zapremaju u Europi čiste smrekove šume 347o,
borici 307o, hrastici l7o> ostale listače 87o) mješovite šume četinjača
237o) mješovite šum.e listača sa četinjačama 37o. a na čistine šumske
odpada kojih l7o- U zapadnoj Sibiriji zapremaju borici 87o, listače šume
107()j mješovite šume četinjača 757o, a ostale mješovite šume 77o


Od ove površine odpada na prave državne šume u Europi 627o)
a u Aziji 137oi ostatak namienjen je na uživanje seljačtvu ili je inače
obterećeno služnostima.


Broj šumarskog upravnog osoblja iznosio je godine 1898. ukupno
3388 činovnika, od kojih je 817o imalo višu stručnu naobrazbu.


Godišnji sječivni prihod procienjen bje 1898 godine na 35*5 milijuna
kub. metara drva. Na čiste sječe odpada 5l7o od ukupne sječive
površine. Šumsko-gospodarstvene osnove po.stoje za 8,400.000 ha. šume.
Branjevine zapremaju od 1 milijuna hektara. Novčani prihod izkazan
je za g. 1903. sa ukupno 1-2 milijuna srebrenih rubalja.


Libanski cedri. Na prošlogodišnjoj skupštini petrogradskog šumarskog
družtva držao je Zigra, koji je g. 1902. proputovao Palestinu,
predavanje o tamošnjim cedrovim šumama (G. Libani Barr, Pinus
Cedrus L., Lorix Gedrus Mili). Cedri su danas u samom Libanonu već
dosta riedki, više ih imade još po šumama Taurusa. Najveća i najstarija
cedrovina sastojina nalazi se danas 9´/a sati jašenja udaljeno od
mjesta Baalbeka 1925 m. nad morem na zapadnoj strani tamošnje




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 424 —


gorske kose, pune jaruga i uvala. Gorje je vapnenasto sa debelom naslagom
humusa, starost tih stabala cieni se na 2—3000 godina, visoka
su do 25 nj. Nu zato tim deblja. Najdeblje mjeri u prsnoj visini u
obodu 14"56 m. (dakle 4´65 m u promjeru.) Ovo je čista cedrova sastojina
sa ukupno kojih 400 stabala.


Cedar se od ariša ponajpače tim razlikuje, da zimi ne gubi lišće,
(četinje), četinje su dulje, grane vodoravno viseće.
Naravnog pomladka u spomenutoj sastojini ne ima, valjda radi popaše
po marvi i divljadi.


Cedar uspjeva i po južnoj Europi, imade ga napose i u nasadima
u Opatiji i Miramare kod Trsta — nu pojedini se primjerci nalaze i u
istoj Englezkoj. Najstariji je primjerak u Europi cedar, što ga je francezki
botaničar Tournesort g. 1735 iz sjemena donesenog iz Libanona
uzgojio u Jardin des plantes u Parizu.


Vjetroloml u šumama gospoštije Fraueaberg kneza Schwarzenberga
u Ceskoj Šumavi. Na 2. srpnja učinila je oluja i bura, u
napred spomenutim šumama ogromne štete. U samom Radoničkom reviru
procienjena je šteta na približno 100.000 prostornih metara drva, tako
da je tim nastala i opet vrlo velika pogibelj od pohare kukaca za cielu
Šumavu. Do i 50 godina stara stabla prelomljena su i oborena. Bila je
to oluja, kakove glasom službenih spisa već 150 godina u onome kraju
bilo nije.


Žesta iz hrastovoga žira. U najnovije je doba uspjelo koristonosno
vaditi špirit iz hrastovoga žira. Žir se pusti proklijati, zatim se
osuši a po tom samelje na krupicu — a dalje se onda s njim postupa
slično kako to činimo i sa šljivama, prigodom pečenja šljivovice. Vele
da žir daje ne samo razmjerno veliki postotak — već i jako dobru
žestu. J. pl. A.


Ovogodišnje glaTne skupštine austrijskih šumarskih društava.
Šumarsko društvo za gornju Austriju i Salzburg
obdržalo je po broju 46 glavnu skupštinu od 15 do 17. lipnja t. g.
u Salzburgu, u savezu sa izletom u susjedne državne šume kod Biiihnbacha.


Družtvo šumara Nje maca u Ceskoj, obdržavalo je
ovogodišnju po broju 12. glavnu skupštinu od 15. do 18. srpnja t. g.
u Telscheuu u Ceskoj, gdje se je istodobno obdržavala i regionalna
šumsko-gospodarska izložba. Izlet poduzelo je društvo u šume kod
Bodenbacha.


Češko šumarsko družtvo, obdržalo je ovogodšnju glavnu
skupštinu, od 9. do 11. srpnja ii Kolinu, savezno sa izletom u šume
kneza Lichtensteina kod Rattave.




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 425 —


Štajersko šumarsko družtvo obđržalo je ovogodišnju po
broju 23. glavnu skupštinu, od 7. do 9. srpnja t. g. u Celju, u savezu
sa izletom u okolišne gradske šume.


Šumarsko družtvo za dolnju Austriju, obđržalo je
ovogodišnju glavnu .skupštinu u Bečkom novom mjestu, savezno sa
izletom u šume kod Puchberga na Schnebergu od 16.—18 srpnja tg.


Kranjsko primorsko šumarsko družtvo, obdršalo je ovogodišnju,
po broju 28. glavnu skupštinu, od 4. do 6. lipnja t. g. u Malom
Lošinju, savezno sa izletom u Opatiju na Krk i Veliki Lošinj.


Moravsko-slezko šumarsko družtvo, obdržavalo jo ovogodišnju
po broju 59. glavnu skupštinu na 30. i 31. srpnja i 1. kolovoza


t. g. u Mahrisch-Schonbergu, savezno sa izletom u šume kneza RudoU´a
Lichtensteina u Gross-Ullersdorfu.
Sume u Japanu zapremaju prema posliednjim statističkim izkazima
ukupno 23,375.960 ha., dok ukupna površina države (bez Formoze)
39,041.000 ha zaprema. Šume se te diele u šume sječive (Nutzungswillder)
i šume stojeće pod zabranom (Schutz\v;llder). Od ovih
posliednjih odpada površina od 4860 ha na absolutne zabrane, a
693220 ha na obične zabranjene šume. Ostatak od 22677.880 ha jesu
šume, koje se mogu uživati i sječi po volji.


Polag posjeda odpada na državne šume površina od 13,289 390
ha, ili 56-77o "^ krunske šume 2,117,930 ha ili 9´l7oi na crkvene
šume 169.730 ha ili 0´87o, na obćinske šume 1,736,190 ha ili 7-47(„
na privatni šumski posjed 6,062.720 ha ih 267^ ili ukupno 23,375.960 ha.


Samo današnje stanje svih tih šuma dosta je žalostno, tako da se
u njekim predjelima zemlje dapače već i oskudica na drvu osjeća. Najviše
je šuma po sjevernim krajevima države, najmanje na jugu.


Sve se japanske šume mogu podieliti u četiri zone: u tropske,
subtropske, umjerene i hladne zone.


Tropskom se šumskom vegetacijom odlikuje naročito otok Formosa.
Banane su ovdje zastupane sa 18 vrsti, osim toga dolaze tuj i
raznovrstne paome i bambusi, od kojih su po trgovinu i izvoz naročito
ovi posliednji od velike važnosti.


Subtropske se šume nalaze dielomice na otoku Okinava, zatim
Schikoku i Kyuschu, kao i u cielom predjelu od 36 stupnja južno, a
to je Japan u pravom smislu rieči.


Tuj su šume već prilično riedke i izsječene, a još i paležom uništene.
Od zimzelenih listača nalaze se ka m foro va c (Ginnamonum
camphora Ness), razne t s c h u g e (Buxus sempervirens var. Japonica
Mak), zatim od hrastova: Quercus phyllizeođes A. Gr. — Quercus gilva
Bl.-Q. vibraycana Fr.-Q. acuta i t. d. Od običnih listača Quercus serrata




ŠUMARSKI LIST 9/1905 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 426 —


Bl.-Q. glandulifcra BI. i t. d. Četinjače zastupane su sa Pinus dcnsiflora


S. et. Z. i. Pinus Tliunbergii Perl. — Osim toga Phyllostachys bambusoides
i. Ph puberula. Izmedju 36 i 43 stupnja širine nalazi se umjereni
pojas sa kojih 60 raznih vrsti drvlja, od kojih su najvažnije: Chamaccyparis
obtusa, Thiopsis dolabrata, Kryptomeria! japonica, Ghamaecyparis
pisifera, Thuja japonica, Abies firma, Tsuga Sieboldii, Larix leptolepis,
Pinus parviflora, Pinus pentaphyla, Pinus Koreinsis, Picea polita
i Picea bicolor.
Od listača, koje malo ne polovicu površine u toj zoni zapremaju,
najvažnije su vrste: Zelkova keaki, Fagus sylvatica var. Sieb., Fraxinus
mandschurica i Cercidiphyllinn japonicum, Juglans Sieboldana, Quercus
dentala, Q. crispula, Gastenea vulgaris, Prunus, Acer i t. d.


Šume studene zone nalaze se na sjeveru otoka Hokaido i po Kurilima.
Od četinjača spomena su vriedne: Abies Sachalinensis, Picea
ajanensis i Picea Glehni. Listače u toj zoni nemaju šumsko gospodarstvene
vriednosti.


Od sveukupne šumske površine odpada na čiste četinjače 117o´
čiste listače 28%, mješovite šume 497oi ^ čistine 12´´/o


0 šumarskim prilikama u Japanu izdalo je tamošnje ministarstvo
za poljoprivredu i trgovinu nedavno posebno djelo, pod naslovom:
„Forestry of Japan. Publisclied by Imperial bureau of forestry, Departement
of agriculture and commerce. Tokyo 1904." iz kojega i gori navedeni
podatci potiču.


Tzpravak. Pod naslovom „Šumske štete", objelodanio je gos. kr.
kot. šumar Gašo Vac, u poslijednjem broju o. 1. članak, u kojemu medju
inim poriče brojke prijavljenih i nerešenih šumskih šteta, kako ih je
bio prošle godine u svojoj razpravi o istom predmetu u „Šum. listu"
prikazao šumarnik ogulinske imovne obćine g. Dragutin Mocnaj, nastojeć
pri tom svaliti krivnju na tobož slabu evidenciju prijavnica kod ogulinske
imnovne obćine, odnosno kod kotarske šumarije iste imovne obćine u
Ogulinu.


Na to moram istini za volju izjaviti, da brojke šumskih prijavnica
koje je g. šumarnik Mocnaj naznačio, stoje nepobitno, o čemu i kotarska
šumarija u Ogulinu može pružiti dokaz — te da po tom naprosto predbacivati
komu površnost u vodjenju evidencije znači toliko koliko biti
u toj stvari neupućen.


U Ogulinu,
21. kolovoza 1905.
Slavoljub Brosnig, nadšumar.


Uredjuje F. Ž. Kesterčanfik prof. šum. akademjje u Zagrebu.
Tiskara C. Albecht (Maravić i Dečak).