DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10/1905 str. 41     <-- 41 -->        PDF

Der´ Knlknlator an der S%o. 166. Beispiele vom Breiter-,


Pfosteo- und Lattensclmltt. Von Gotze. Eisenach. K. 1.92.


HaBdbueh der Forstpolltik. Von Endres. Berlin. K. 14.40.


eiksalk hrvatskoga naravosl ornoga društva.. Godina XVII.


Prva polovina. .Zagreb 1905. Urednik Dr. 0. Kučera. Naklada društva.
Glanarina 6 for.j godišnje i 1 for. upisnine. Članovi dobivaju „Glasnik"
badava.


Me Jagdpraxls. 4. Banđ. Das Rephuhn seine Jagd und Hege von
Ernst Ritt. v. Doinbrowsky. Verlag Kari Mitsckhe, Wien. Preis K. 1.80.


IzTJešćc 0 kraljevskom Tišem gospodarskom užllištli i ratariiiei
u Križeveima, za školsku g. 1904.-1905. naklada zavoda.
Promet i trgovina.


Usprkos toga da je proizvodnja francezkih dužica u razdobju
1904./905. bila u nas ograničena na minimum, ipak još uvjek zaostala
neprodana zaliha od 13—15 milijuna komada. Francezki importeri razpolažu
još đovoljnoin zalibom, a uz to se i producenti vina zadovoljavaju
često i raznim, jeftinijim, surogatima, amerikanskom hrastovinom
i talijanskom kestenovinom. — Nu skuplja se vina dakako jos i sada
odpremaju samo u bačvama iz slavonske hrastovine.


S obzirom na.veliku zalihu i povoljnu ovogodišnju berbu u Fran-,
cezkoj — kao i napred spoomenutu ograničenu proizvodnju — a isvedj
u nas rastuću cienu surovine na panju i radnje, oteže se još sveudilj
sa prodajom — tim više štp je i zaliha u čvrstim rukama — koje se
nadaju da će im roba nači ipak skorim kupca. Jedna je partija bosanske
robe u posliednje vrieme već i prodana. Nominalna ciena za
prodaju basis Rieka, bilježi 580 do 600 kruna/ Očevidno da je proizvodnji
francezkih dužica u nas jur odzvonilo.


Tim povoljnije su zato još uvjek toli u Francezkoj koli i drugud
ciene našoj hrastovoj rezanoj gradji. Zaliha je primjerena, a plaća se
prima roba 155 franaka^ secunda 125 franaca po m^´ ob Rouen. Takodjer
i fasonirani parketi imadu još svedj dobru prodju — a bilježe
za prima 5—520, secundo po 4, a tertia po 2´75—3 franka po četvr.
metru.. —


Ciena željezničkih podvlaka takodjer raste. Nepovoljni odnošaji u
pogledu šumskog radničtva, usljed preotimajuće seobe poslu vještih
radnika u Ameriku, postepeno dizanje ciene samoga drva, na panju
— obustava preuzeča raznih privatnih željezničkih pruga u Austriji.—
pod državnu upravu itd. takodjei:* su tomu doprinijeli svoju.