DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 494 raju
se i po dvije a eventualno i tri takove zaštitne pi^ge uzporedo
jedna uz drugu urediti.


Sastojine ležede na vanjskoj strani koje krivulje ili suprot
koje čistine, ili pokraj visokoga željezničkoga nasipa, osobito su
izvrgnute požaru, pak´ je s toga i u takovim slučajevima često
potrebna jos i druga paralelna zaštitna pruga.


Ako je sastojina, kojom željeznica prolazi visoka, te uz to
izvrgnuta i vjetrolomu, onda se takova sastojina mora s obzirom
na sigurnost željezničkog kao i brzojavnog prometa, koliko
bude nuždno posjeći, ali se ta sječina mora odmah i opet
iznova sve do stazah duž željezničkog nasipa pošumiti.


B) Postupak sa jur obstojedimi zaštitni mi
sastojinama . Prije svega treba točno izpitati, mogu li jur obstojede
obranbene pruge po svojoj naravi naumljenu svrhu izpuniti.


U jestnom slučaju, imadu se i to odmah prvoga sliededega
proljeća, čim snieg okopni, odnosno ved i do toga vremena,
propisane osnažene staze (ili jarci) očistiti, stabla osloboditi
svih visedih zelenih kao i dolnjih suhih grana, do visine od
1*5 m., a podjedno sa tla odstraniti sve lako paljive, a u slučaju
požara visoki plamen i veliku vrućinu prouzrukujude tvari.
Starije listave sastojine, kao što i sve toj pogibelji neizvrgnute
sastojine na dovoljno svježem tlu, gdje se nejmamo bojati
vatre od žaredeg ugljena, biti de uvjetno dovoljno zastiđene, ved
i samo jednom čistom stazom duž željezničkoga nasipa. Staze,
koje su sadnjom okopavina i zelene krme, namenjene gospodarstvenoj
uporabi, mogu se predhodno u slučaju, da se za
njima nalazi dovoljno široka zaštitna pruga i dalje kao takove
podržavati.


Nalaze li se pred kojom izvrgnutom sastojinom same gole
(puste) zaštitne pruge, tada se takova sastojina mora što prije
pretvoriti u propisanu obraslu zsštitnu prugu. Puste zaštitne
pruge, koje se neobradjuju, neka se postepeno, ostavlanjem
pojedinih čistih staza duž željezničkog nasipa, iznova pošume,
i to u pravilu sadnjom borovih biljka u redovima istotečnim
sa željezničkom prugom.