DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 499 — Posebna sredstva tamanenja — poput popaše sa domaćom peradi, mazanje stabalca vapnenim mliekom, petroleovom smjesi i t. d. izvediva i umjestna su s obzirom na trošak — samo iznimice u pojedinim slučajevima. Glavno je, sve poharane plešine što prije iznova zasaditi krepkim materijalom od Pinus banksiana. Propisi o polaganju šumarskih državnih izpita u Magjarskoj i Austriji. Kako se već u najbližje doba, imade do sada u nas u krieposti — stojeća naredba od 14. listopada 1806. br. 23094. u pogledu pripusta i polaganja državnoga izpita za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, zamjeniti novom, duhu i za htjevom vremena i struke odgovarajućom naredbom, to držimo u interesu stvari saobćiti ovdje sadržaj naredaba koje u tom pogledu danas vriede a susjednoj Ugarskoj koli i Austrijskim zemljama. I. U Magjarskoj stupila je koncem prošle godine u kriepost naredba o obdržanju šumarskih državnih izpita sliedećeg sadržaja : „Radi prosudjenja stručne sposobnosti, koja se po smislu zakonskog članka XXXI.: 1879. traži od šumarskih urednika, kao i u opće za moći prosuditi mjeru sposobnosti potrebne za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, obdržava se šumarski državni izpit, kojemu je svrha, da po iz stručnjaka sastavljenom povjerenstvu prosudi, razpolaže li kandidat teoretskom i praktičnom naobrazbom, potrebnom za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva. Izpitno se to povjerenstvo sastoji iz predsjednika i tri izpitna povjerenika, od kojih jedan, kojega za to predsjednik odredi vodi zapisnik. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 500 — Predsjednik izpita je kr. ugarski zemaljski nadsumarnik ili njegov zamjenik. Kao ispitni povjerenici fungiraju oni članovi povjerenici, koje predsjednik od slučaja do slučaja na državni izpit pozove, i to izmedju onih dvadeset stručnjaka šumara, koje je ministar za poljodjelstvo, na predlog zemaljskog šumarskog družtva, od 6 do 6 godina imenovao članovima povjerenstva. Državnom se izpitu može samo onaj pripustiti, koji vjerodostojno dokaže, da je: a) neproročnoga života, b) da je položio izpit zrelosti na kojoj višjoj gimnaziji ili realci, c) na kr. ugarskoj visokoj šumarskoj školi u Štavnici ili na kojem drugom strukovnom učilištu istog stepena, položio s uspjehom izpite iz svih onih predmeta, koji su na ovoj visokoj školi za šumarsko inžinirski stručni odjel propisani. (Onaj koji je na kr. ugarskim sveučilištima ili kr. ugar. tehnici njeke predmete propisane i za redovite slušače stavničke visoke škole slušao, te se iskaže povoljno položenimi izpiti, ne treba glede tih predmeta još i posebne svjedočbe vis. škole stavničke). d) da je nakon položenja gornjih izpita barem kroz dvije godine bio u praktičnoj službi kod kojeg uredjenog šumskog gospodarstva. e) da o svim onim stručnim poslovima, koji se je bavio i koje je vidio za vrijeme te praktične službe —- predloži samostalno izradjeni i vlastoručno podpisani opis, koji mora uz to biti i providjen potvrdnom zaporkom kandidatovog predstojnika. Ovaj se državni izpit obdržaje dva puta na godinu, u proljeće i na jesen — u Budimpešti, na mjestu i na vrieme odredjenom po ministarstvu poljodjelstva. Vrieme obdržanja državnog izpita oglašuje se u službenim i šumarskim novinama. Molbenice za pripust k izpitu, imadu se propisno obložene i biljegovine, za proljetni rok do konca veljače — a za jesenski rok do konca kolovoza svake godine, podnieti — prosto od poštarine — predsjedniku izpitnoga povjerenstva. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 501 — Predsjednik dostavlja index sa izpitnimi izpravami priloženimi molbi — autentikacije radi sa maticom — ravnateljstvu šumarske visoke škole, a nakon povratka istih predlaže molbe zajedno sa svojim mnienjem g. ministru poljodeljstva na daljnje rešenje. Izpitna pristojba iznaša K 60. Ovu svotu imade kandidat neposredno prije izpita uplatiti na ruke računarskoga činovnika, kojega ministarstvo u tu svrhu posebno izašalje. Kandidat koji svoje bezimućtvo vjerodostojno iskaže, oprošta se iznimno od plačanja te izpitne pristojbe bilo u cielosti, bilo djelomično — nu to se imade — ved i u samoj molbi za pripust državnom iztaknuti. Državni je izpit ustmeni i pismeni, te obsiže sliedeče rpe šumarske znanosti: a) Šumarsko bilinstvo, nauk u bolesti bilja, nauk o tlu podnebju; b) Nauku 0 šumarstvu (sadjenje šuma itd.), čuvanje šuma, i šumarsko obrtničtvo; c) Procjenu šuma, računanje vriednosti šuma, i uredjenje šuma. d) Šumarsko odpremna sredstva i gradnje. e) Šumarsku izmjeru i graditeljstvo. f) Nauk u lovu. g) Šumarsku statistiku, upravoslovje i praktičnu upravu, h) iJgarska šumarske i zakone o lovu, zakone o uredjenju posjeda i poreza, u koliko se odnose na šumarstvo. Prvi se dan izpita obdržaje pismeni izpit. Ovaj traje od 9 satih prije do 6 sati poslije podne — a drži se u zatvorenim prostorijama i pod nadzorom barem dvojice povjerenika. Predmet pismenoga ispita sačinjavaju tri stručna pitanja, koja predsjednik zajednički sa povjerenici, dan prije držanja izpita zajednički ustanove, uzevši obzir na pitanja dostavljena u to ime povjerenstvu — po visokoj šumarskoj školi kao i zemaljskom šumarskom družtvu. Kandidat je dužan svako pitanje na posebnom arku sa |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 30 <-- 30 --> PDF |
-- 502 — mostalno izraditi, a čim je koje pitanje riešio imade ga odmah predati predsjedniku ili kojemu izpitnome povjereniku. Kod izradbe pitanja nesmiju se osim po predsjedniku dozvoljenih pomoćnih skrižaljka i pomagala, nikoje druge knjige upotrebiti. Ustmeni je ispit javan. Tko bi htio prisustvovati imade se prijaviti predsjedniku povjerenstva. Kandidati dužni su onim redom ustmenom izpitu pristupiti, kako je to žriebom, poduzetim prije izpita ustanovljeno. Ustmeni izpit pojedinog kandidata nesmije trajati manje od l´/^ ni dulje od 2 sata. Kandidat koji nebi izpitu pristupio po redu, koji je prigodom žrieba ustanovljen, (s dobro opravdanog razloga) može izpit polagati tek opet onda, kada su svi ostali kandidati jur izpitani. Uspjeh izpita ocjenjuje povjerenstvo sporazumno ili za slučaj razlike mnienja, zaključkom stvorenim večinom glasova s osobitim obzirom na domaću radnju, rešenje pismenih pitanja kao i ustmenih odgovora. Uspjeh 86 taj proglašuje kandidatu još na sam dan izpita. U slučaju razpolovlenja glasova odlučuje glas predsjednika izpitnog povjerenstva. O položenju izpita izdaje se kandidatu posebna propisana izprava, u kojoj su označena dva stupnja osposobijenja i to : osposobljen ili s odlikom osposobljen. Izprava se izdaje u obliku diplome — sa viseČim pečatom i podpisi svih članova povjerenstva — po posebnom obrazcu. Za izdanje te diplome neplaea se osim biljegovine nikoja daljna pristojba, a pošto i u obće sve troškove skopčane sa obdržanjem tih državnih izpita nosi zemaljska šumska zaklada, to se i uplačene izpitne takse zaprimaju ^samo u korist te zaklade. Kandidat koji nije prouadjen osposobljen, može redovito najviše samo još dva puta, i to tek iza pol ili jedne ciele godine dalnje praktične službe, kako to već povjerenstvo prema spremi kandidata ustanovi, i opet državnom izpitu pristupiti. |