DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 3     <-- 3 -->        PDF

mmm^iM Isl.


Br. 11. u ZAGREBU, 1. studenoga 1905. God. XXIX.


Pretplata za neolanove K 12. na godinu. — članovi 5umar. družtva dobivaju
list bezplatno. — članarina iznaša za utemeljitelja K iOO. — Za članove podupirajuće
K 20. — Za redovite članove I. razreda K 10. i ´2 K pristapnine. — Za lugarsko
osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime predplate. — „Lugarski
viestnik´ dobivaju članovi lugari badava.


Uvrstbina oglasa: zal stranicu 16 K.; za ´/j stranice 8 K.; za ´/a stranice
5 K. 20 fil.; za ´/^ stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina.


Svrha gospodarenja u šumah brodske imovne
obćine osobitim obzirom na podmirenje
pravoužitnika na ogrievu.


Keferat šumara g. Os kar a pl. A gic a na glavnoj skupštini
hrvatsko - slavonskoga šumarskoga družtva, obdržavanoj dne
7. rujna 1905. u Vinkovcima.


Sveukupni zemljištni posjed, koji je gruntovno u korist
»Brodske imovne obćine« upisan, iznaša 74.092 jutra, proteže
se izmedju 35"—36´ i 36"—47´ iztocne dužine, te 44« 51´ i
45"20´ sjeverne širine.


Od toga obraslo je šumom po najnovijoj izmjeri 65.931
jutro, pak leže 54.224 jut. u plodnoj posavskoj ravnici i 11.707
jut. na južnom obronku Dilj gore i njenih ogranaka.


Tlo, koje pokrivaju sume u ravnici, u svakom je pogledu
dobre kakvoće, te bi se moglo čitavo uz neke male melioracije
uspješno za poljsku težadbu upotriebiti, sume pak u Dilj gori
nalaze se pretežito na absolutnom šumskom tlu.


U ravnici sačinjava glavnu vrst drva hrast, bilo u čistim
sastojinama, bilo u smjesi sa grabom, briestom, jasenom i topolom,
a u Dilj gori bukva i mjestimice hrast kitnjak i gradjen,
dočim su grab i cer po gdje uštrkani.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 476 -
Stojbinska dobrota odgovara za hrast u ravnici III.—V.
u Dilj gori VI. i VII.; za bukvu u Dilj gori V.—VII. boniteti
Feistmantelovih skrižaljka prihoda.


Upravu šuma vodi gospodarstveni ured u Vinkovcima i
pet kotarskih šumarija, od kojih je I. u Trnjanih, II. u Cerni,


III.
u Vinkovcih, IV. Rajevuselu i V. u Otoku.
U ravnici razdieljene su šume na:
1. 31 gospodarstveni razred visokih hrastovih šuma i to
poimence: Migalovci, Jelas, Gardon, Glovac, MeroKno, Orljak,
Krivsko-Ostrovo, Luščić, Banovdol, Rastovica, Zapadna Kusara,
Muško-Ostrovo, Kunjevci, Cunjevci, Vrabčana, Ada, Boljkovo,
Rastovo, Trizlovi, Sveno, Paovo, Kadjenovci, Radiševo, Kragunja,
Jasenovača, Jošava, Ripača, Almaš, Slavir, Gradina, Dubovica
i Iztočna Kusara.
2. 18 gospodarstvenih razreda nizkih šuma i to: Renovica
Dolnja Dolca, Gajni Vir, Trstenik, Muško-Ostrovo, Durgutovica,
Jasenje, Bok, Leskovac, Zvirinac, Rašdica, Poloj. Desičevo,
Mašanj, Bečke bare, Bradarica, Dionica i Lovakovica.
U Dilj gori i njezinim ograncima razdieljene su šume na:


1. 12 sjekoreda visokih šuma i to: Pribudovac 1., Mlada
Vodica 2., Mlada Vodica 3., Mlada Vodica 4., Gradac 5.,
Gradac 6., Gradac 7., Gradac 8., Bratljevac 9., Bratljevac lO.,
Bratljevac 11. i Cerovac 12.
2. 4 sjekoreda nizkih šuma: Dana—Petnja 1., Vranovdol—
Debeljak 2., Gornja Dolca 3. i Gardon 4.
Obhodnja je danas za visoke hrastove šume 140 god., za
bukove,_80 god., zanizke šume u ravnici 30 god ,]u Dilj gori 40 god.
Godišnji redoviti prihod proračunan je za sve visoke šume
i za nizke šume u Dilj gori po načinu na jednake periodične
drvne zalihe (Ma8senfachwerk), a za nizke šume u ravnici razšestarenjem
na geometrički jednake godišnje sjeČne površine.


Potrajni redoviti godišnji prihod na drvu iznaša za sve
šume brodske imovne obdine 122.000 m´*.
Tu mi je napomenuti, da se ali danas sa gospodarstvenih
obzira ne sječe u svim prednavedenim 65 gospodarstvenim




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 5     <-- 5 -->        PDF

— 477 —


razredima odnosno sjekoredima, jer redovite godišnje sječe u
Jelasu. Doljujoj Dolci, Gajnom viru, Trsteniku II. i III., Zvirincu,
Raščici, Poloju, Desičevu, Mašnju, Brčkim baram i Lovakovici
još zavedene nisu.


Razlog zašto se ove šume ne izcrpljuju, je taj, što je u
Jelasu starija hrastova šuma izpod 140 godina, dočim se u
spomenutim nizkim šumama ne sječe toga radi, što u njima
imade pretežito liepih hrastovih sastojina od 30—60 godina,
koje su sada baš u naponu svog prirasta i jer će iste morati
pružati gradju za ovlaštenike, kada se današnje stare hrastove
šume večim dielom sasvim posjeku.


Da se ogradim protiv možebitnog prigovora, kojemu bi
mogao moj navod o starosti tih nizkih šuma povod dati, moram
ovdje iztaknuti, da sve nizke šume danas još ne imadu obilježje
takovih šuma, jer to nisu sastojine nastale iz izdanaka,
nego većinom iz sjemena.


Začetak im leži u vladajućoj oskudici na ogrievnom drvu
pa su s toga pomanji izolirani šumski odjeli izlučeni s tom namjerom,
da se na istim nizki način šumarenja uvede.


Time dakle, što se ne sječe baš u svim gospodarstvenim
razredima, snizuje se godišnji redoviti prihod na drvu za


13.500 m^´ t. j . na 108.500 ml
No u visokim hrastovim šumama sječe se počevši od godine
1894. osim redovitog prihoda još i vanredni užitak, koji
glasom gospodarstvene osnove čini 57.000 m"´.


U visokim hrastovim šumama sječe se dakle na temelju
postojeće gospodarstvene osnove redovitog prihoda 82.692 m^
i vanrednog prihoda 57027 m´^ ili ukupno 139.719 m^ godišnje,
a u svim ostalim šumama samo 25.808 ml


Tako bih 6vo u kratko ocrtao šume Brodske im? vne obćine,
a sada sam rad nabrajati sve ono, što se glasom užitnog
katastra od istih iziskuje.


Brodska imovna obćina oživotvorena je 23. rujna 1873.


t. j . danom pravomoćnosti diobne odluke, kojom su odkup-
Ijene šumske dužnosti u krajiškim šumama, i od tog dana


ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 6     <-- 6 -->        PDF

— 478 —


preuzela je imovna obdina sve obveze podavanja zajamčenih
šumskih užitaka ovlaštenikom.


Ti užitci precizirani su u §. 6. nap. A) zakona od 11. srpnja
1881. pak iznašaju godišnje glasom današnjeg stanja užitnog
katastra sliedede:


I. Za upravne i crkvene ob(5ine i škole
a) gradje 670 m^
b) goriva . . 8.546 m^
II. Za uzdržavanje i novogradnju mostova
i propusta na zemaljskim
i obcinskim putevima,3


cestama
933 m^


III. Za pravoužitnike
a) gradje 10.802 m^
,3


b) goriva . . : .
95.386 m^


Ukupno ´. ´. 116.337 m´


Za komentar mi je spomenuti, da se upravnim obćinam,
crkvenim obćinama i školama doznačuje danas efektivna potreba
gradje za novogradnje ili popravke u užitnom katastru
uvrštenih zgrada i za grijanje prostorija nuždna količina ogrieva,
jedino se župnicima i parosima izdaje gorivo u onoj količini,
kao što su to već za vrijeme vojne krajine dobivali.


Užitke pravoužitničkih obitelji predočio sam u niže eliedečem
izkazu. (Vidi str. 479.)


Svakako će veleštovanu gospodu zanimati saznati, kakovi
su prije užitci ovlaštenika bili, nego što je sastavljena gospodarstvena
osnova i užitni kataster, pak ću toga radi ovdje navesti
one podatke, koji su mi o tom predmetu poznati.


Prigodom svog osnutka brodska imovna obćina nije imala
niti popis ovlaštenika, niti je znala količinu sumarnih užitaka,
a napokon nije bila sastavljena nikakva osnova o potrajnom
prihodu njezinih suma.


Gradje i goriva davalo se je tohko, da su se sve kućne
potrebe podmiriti mogle. Pravoužituičke obitelji dobivale su na
temelju zaključka zastupstva imovne obćine prema broju duša
5, 6 i 7 hvati godišnje goriva.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 7     <-- 7 -->        PDF

— 479 —


I. IZKAZ
bezplatnih užitaka pravoužitnika brodske imovne obeine, na građji, ogricv^u,
pašarini i žirovini.


Selišta


Gradjevni objekat cielo V* O p a z k a


građje u otesanom m´


Ku^a
Stala i šupa
/itni štagalj
Harabar
Svinjac i kokošinjac . .
Hunar
Koljeba
Ukupno
Gorivo prostorni metara
18-08
14-66
11-00
3-83
7-44
1-36
5-40
61-77
24
13-35
1129
9-50
2-92
5-13
1-36
4-80
48-55
20
9-39
9-68
5-67
2-92
4-06
1-36
4-20
37-28
16
7-28
7-65
3-66
2-92
3-29
1-36
3-6
29-76
12 ^11
e.-S r^rs-*
^1 r-o
rt
- a ^
-1^ " " 03
Konja
Goveda
Ovaca
Svinja
4
10
20
28
4
7
10
21
3
4
5
17
2
2
2
10
ao
S .^ rM
/irenje svinja 12 ON O
rt 3


Godine 1885. dovršena je gospodarstvena osnova, pak se
je godine 1886. i 1887. pravoužitničkim obiteljima doznačivalo
na cielo selište 11 pr. mt. na % sel. 9, na V4 sel. 7 i na V«
sel. 5 pr. m. na godinu.


No pošto je ta kompetencija na ogrievu suviše malena
bila, to je zastupstvo imovne obćine zaključilo, da se gorivo
doznačuje na cijelo selište 24, na 74 sel. 20, na Vi^ sel. 16 i
na V4 sel. 12 prost, metara na godinu, a da se manjak na
gorivu kupom nabavlja dobivenim novcem od prodaja hrastovih
šuma ili da se pravoužitnicima u gotovom novcu manjak na
ogrievu do gore navedene pripadnosti odšteti.


Od godine 1888. do 1891. dobivali su pravoužitnici odštetu
u gotovom novcu za onu količinu ogrieva, koja im se do
podpune pripadnosti u imovnim šumama i za njih navlas
kupljenih sječina kr. šumskog erara podmiriti nije mogla.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 8     <-- 8 -->        PDF

— 480 —


Od god. 1892. odustalo se je od te novčane odštete, pak
se od tog doba za pravoužitnike kupom nabavlja potrebita količina
goi´iva, u koliko se ista iz vlastitih šuma pokriti ne može.


Gradja doznačivala se je ovlaštenikom u šumi na panju,
pak su isti plaćali po 1 m´ u oblom u ime snižene šumske
pristojbe 3 K 80 fil., od godine 1892. pak ovamo dobivaju
pravoužitnici za popravak odnosno novogradnju svojih zgrada,
koje su uvrštene u užitnom katastru unutar okvira pripadajuće
kompetencije svu gradju bezplatno i već u otesanom stanju.


Osim gore nabrojenih podavanja užitaka ovlaštenikom, imade
brodska imovna obćina jos i mnogo drugih novčanih troškova,
koji se takodjer iz prihoda od šuma pokriti moraju.


Ti redoviti troškovi dosižu zamjernu godišnju svotu od


620.000 K. Sve ove troškove sabrao sam u izkazull. (Vidi str. 481.)
U predidućem naveo sam uz kratki opis šuma potrajni
redoviti prihod, koji te šume pružaju i potrebe, koje te šume
pokrivati moraju, a sada želim razpraviti način, kojim je prihod
sa razhodom u harmonički sklad doveden.


Za brodsku imovnu obćinu dva su puta moguća, da se
zajamčena prava ovlaštenika potrajno podmire; jedan je strogo potrajni
način šumskog gospodarenja, a drugi je financijalni način.


Današnja gospodarstvena osnova za šume brodske imovne
obćine, odobrena naredbom kr. zemaljske vlade od 28. prosinca
1897. br. 17.878, bazirana je na obim načinima i to za
hrastove šume na financijalnom, a za sve ostale na načinu
strogo potrajnog prihoda.


Da je samo takav izlaz moguć bio, uvjerit će se veleštovana
gospoda iz dalnjeg toka razprave.


Prigodom provedene diobe krajiških šuma u godini 1873.
dobila je brodska imovna obćina 34.169 jutara starih sječivih
šuma i od toga 30.167 jutara hrastovih sastojina, koje su već
tada treće stoljeće doživjele, ostale sastojine bile su većinom u
dobi od 1—20 godina, dočim je šuma u dobi od 20 do 100
godina bilo tek vrlo malo. Dakle jednom riječi razmjerje dobnih
razreda sastojina bilo je vrlo abnormalno.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 9     <-- 9 -->        PDF

481


II. izkaz
izdataka imorne obeinc, koji se redovito svake godine izplaćujedoliodaka.


Poimence


Zastupstvo imovne obćine .
Predsjednik i gospodarstveni odbor
Beriva činovnika i službenika gospodarstvenog ureda . . .
Stvarni izdatci gospodarstvenog ureda kao: podpore i nagrade


činovnikom i službenikom
Rasvjeta, pisače i risače stvari i tiskanice
Nabava i popravak pokučtva i strukovnog orudja ... .
l´zdržavanje i čiščenje svih imovnih sgrada. . . , .
Poštarina i brzojavi
ICujige i časopisi
Zastupanje pred sudom i pol. obJastim, te nagrada odvjetniku
Trovanje grabežljive zvjeradi
Oglašivanje putem javnih glasila
Izradba i privoz goriva za gosp. ured i činovničtvo i ciepanje
Beriva šuMskog i lugarskog osoblja na šumarijama . . .
Ogrieva izradba i privoz za šumarije i činovnike ... .
Pisači i podvornioki paušali kod pet šumarija . .. .
Procjena stabala za pravoužitnike i prodaju
Selitbeni troškovi činovnika i službenila
[ zđržavanje lampe kod II. šumarije i listonoše kod I. šumarije
Gojitba šuma
Državni porez i druge daće od imovinskog posjeda ... .
207„ školski namet za pravoužitnike
iMirovine, milostinje i stipendije ter ine redovite podpore
Autonomnom budgetu zaobavu blagajničkih i računskih poslova
Podpore občinam za investicije
Ijugarskoj mirovinskoj zakladi prinos
Uknjižba šum.«kih šteta
Obhumćenje srezova sa revizijom gosp. osnove popriečno
Porez od rudokopja i ini troškovi
Odvodnja šum srezova sa uzdržavanjem kanala
Uzdržavanje centralnog voćnjaka i vrtlara
Pripomočni lugari ´ . . .
Nepredvidljivi ili ini manji izdatci


I. Ukupno . . .
Nabava ogrieva za pravoužitnike i obćine po o-godišnjem
prosjeku po 97.000 pr. m. po 6 K
Nabava mekane gradje obzirom na pomanjkanje sušaca i to
cirka 6.401 m^ a 30 K


II. Ukupno . . .
I. . . .
II. . . .
Sveukupni godišnji izdatak iznosi . . .


u rodovitili


Iznos


2.300 !
4.328


43.904:
1.200
3.iOU
900


8.000


2.000
400
3.200
400
1.100


1.460


124.000
880
720
2.0 0
800
168
66.000


77.000


110.000


42.000


20.891


60.000


8.000


3.000


4.000


2.000


27.000
6.O0O
1.000
2.000
619.851


582.000


162.030


744.030


619.851


744.030
.1 i
1,363.881 —




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 10     <-- 10 -->        PDF

— 482 —


Stavimo se sada na stanovište strogo potrajnog načina gospodarenja
i sporedimo prihod sa razhodom.


Potrajni redoviti godišnji prihod na drvu iz šuma brodske
imovne obcine iznaša 122.000 m^ a redovita godišnja potreba
na drvu glasom užitnog katastra ovlaštenika po stanju godine
1904. 116.340 m^


Predpostaviv, da se sve potrebe ovlaštenika u imovinskim
šumama podmiruju, preostalo bi samo 5660 m^ drva, koje bi
se u korist imovne obćine glasom §. 4. zakona od 11. srpnja
1881. prodati imalo.


Utržak od tih 5660 m^ drva nikako ne bi dostao, da namiri
javne]daće, a još manje ostale mai najčednije administrativne
troškove.


U tome slučaju stajali bi pred dilemom ili kompetenciju
ovlaštenika sniziti ili uvesti pristojbe za stanovite užitke.


Sniženje užitaka, a naročito pravoužitničkog ogrieva, koji
upravo največi kontingenat godišnjih potreba sačinjava, ne bi
se dalo nikako provesti, jer mnogo pravoužitničkih obitelji i
po današnjoj kompetenciji ne dobiva gorivo u onoj izmjeri, kao
što je to za vodjenje i skromnog kućanstva neobhodno nuždno.


Na cijelo selište doznačuje se doduše 24 prostor, metara
ogrieva na godinu, pak s tom količinom u štedljivom kućanstvu
i veća zadruga na kraj izaći može, no uvaži li se, da se takova
zadruga na četiri diela u katastru pravoužitnika dijeliti
smije, a da se medju ove razdionike ogrievna kompetencija od
24 pr. met. podieliti mora, to dobije svaki dio po 6 pr. met.
goriva, a s tom količinom ne može i uz najveću štednju ratarska
obitelj svoj godišnji potrošak na gorivu namiriti. Svaka
i mala obitelj treba na godinu dana preko 12 prostor, metara
goriva, a ne dobije li tu količinu, ona je ipak namaknuti mora
makar odkuda bilo, pošto pak u blizini malo drugih šuma i
drvljem obraslih pašnjaka imade, to vadi manjak na ogrievu


13.891 ovlaštenička obitelj poglavito iz imovinskih šuma bilo
to
na dopušten način, bilo kradjom.
Ovo je upravo glavni momenat, što u mojem računu pri




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 483 —


hoda iz imovinskih šuma nikakav prihod od proredba izkazan
nije, na taj bo gojitbeni posao pravoužitnike većinom oskudica
na gorivu prisiH, koji oni obično u formi šumskog prekršaja izvedu.


Slično je i sa gradjom, jer mnogi pravoužitnik usljed diobe
dobije u okviru svoje kompetencije za gradnju svoje kude samo
nekoliko gredica.


Dakle sniženje današnjih kompetencija ne bi bilo uputno,
što više saniranje tih nedostataka bilo bi preče, a plaćanju
kakovih pristojba opirali bi se svi pravoužitnici.


Mogućnost, da se ovlaštenici iz vlastitih šuma redovitim
prihodom podmiruju, ma da i drvna masa potrajno uživanje
današnjih užitaka zajamčuje, izključena je, jer se u tom slučaju
troškovi uprave i javne daće nikako sabrati ne bi mogli.


No veleštovana gospodo, šume brodske imovne obćine sačinjavaju
pretežito slavonski hrastici, koji danas uživaju svjetski
glas rad svog izvrstnog tehničkog drva, pak se sa narodno
gospodarstvenih načela nikako odobriti ne bi dalo, da se peći
pravoužitnika skupocjenom hrastovinom lože. Uvaži li se i taj
fakat, da stanovničtvo onih krajeva, u kojima se šumsko tvorivo
redovito i u većoj količini izradjuje i drugamo izvaža, veliku
direktnu i indirektnu korist imade, to i taj momenat preporuča
prodaju pred vlastitom uporabom poglavito za gorivo.


Kad je dakle providnost božja ove krajeve obdarila tolikim
prirodnim blagom, nakrcanim u hrastovim šumama, sasvim
je i opravdano, da se i to blago najunosnije uživati mora.


Vlastita probit ovlaštenika jasno je obilježila smjer, kojim
se poći mora, da se svrha imovne obćice trajno osjegura, a
taj put je prodaja hrastove gradje i s tim
skopčano financijalno gospodarenje.


Pošto smo iz dojakošnjeg uvjereni, da je jedino prodajom hrastovih
šuma obstanak brodske imovne obćine osjeguran, to nam je
sada jasno, da se sastojine tako odgajati imadu, kako će u svoje
vrieme izvrstno tehničko drvo davati, a u drugu ruku bit će nam
pojmiv silan manjak na ogrievu, koji brodska imovna obćina svake
godine za podmirbu svojih ovlaštenika nabavljati mora.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 484 —


U hrastovih šuma preostaje, nakon prodaje gradjevnog i
tvorivnog drva i nakon prodaje drva za proizvodnju tanina,
jedva do 40.000 prost. met. goriva kao odpadci i ovršine na
sječi, koja se ležikovina pravoužitnicima za gorivo doznači,
dočim se danas od utržka hrastovih sječa kupom nabavi za
ovlaštenike 96.600 prost, met., za njih gradja izradi i dielom
kupi, a preostatak nepotrošnoj glavnici pripoji.


Kada smo se dakle odlučili za prodaju hrastovih šuma,
promotrimo ih pobliže sa lih financijalnog stanovišta.


Hrastovi tih šuma danas su na domaku trećeg stoljeća
svoje dobe, već su reko bi metu svoje fizične starosti dostigli,
sastojine u cijelosti kvantitativnog prirasta više ne imadu, jer
prirast pojedinih stabala ukida obumiranje drugih hrastova,
kvalitetu drva takodjer znatno umanjuju razni zareznici, gribovi
i elementarne nezgode. Cijene hrastovih proizvoda doista
rastu progresivno, a time i jedinične cijene surovine, pak će
iste poskočiti valjda još više, čim se manje hrastovog drva na
prodaju nudi; no uz sve to ipak neoborivo stoji, da se kapital,
koji je uložen u današnjim starim hrasticima, ne ukamaćuje,
što višfe, da od godine do godine samog fundus instructusa sve
manje biva.


Pošto je takovo stanje starih hrastovih šuma, to se sa
strogo financijalnog gledišta te šume u što kraćem vremenu
unovčiti moraju, svakako u kraćem vremenu nego to obćenita
sječna i uporabna osnova propisuje t. j . da se uporabno doba
istih skrati.


To je i provedeno, pak se usljed toga, u većini gospodarstvenih
razreda hrastovih visokih šuma, sječe uz redoviti
godišnji prihod i vanredni užitak, koji iznaša, kao što sam jur
napred istaknuo, 57.000 m^


Kod skraćivanja uporabnog doba morao se je osobiti obzir
uzeti na dva druga nuzužitka ovlaštenika, koji su u njihovom
gospodarstvu od vrlo velikog zamašaja, a to su paša i žirenje.
I izvoz ležikovine takodjer je djelomice uplivisao na odmjerenje
vremena, za koje je uporabna doba skraćena.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 485 —


Stare hrastive šume posjeći će se u većini gospodarstvenih
razreda u kraćem vremenu, nego li to propisuje obdenita sječna
osnova, pak će usljed toga biti strogo potrajni prihod na drvu
za stanoviti broj godina prekinut, ali uza sve to užitci ne će
biti prekinuti, jer se alikvotni dio glavnice i kamata, koja je
na račun vanrednog užitka stvorena, tada imade smatrati za redoviti
prihod i dosljedno tomu za pokriće redovitih potreba upotriebiti.


Suvislost redovitih užitaka tim načinom nije prekinuta,
samo je obličje užitka drugo, naime mjesto u drvu, u gotovom novcu.


Cilj dakle današnjeg gospodarstvaje taj,
prema postojećoj sječnoj osnovi stvoriti
prodajom hrastovih šuma glavnicu, koja će
biti kadra u onom razdoblju, kada ne će bit
sječivih hrastovih šuma uz prihod iz visokih
bukovih i nizkih šuma podmirbu potreba
ovlaštenika osjegurati.


Na koji način će se takova glavnica pribaviti i koju će
približnu visinu postidi, predočit ću ushedećemdieluoverazpravice.


Kao predpostave za taj račun moram saobćiti, da brodska
imovna obćina po stanju koncem god. 1904. još imade 13.556
jutara hrastovih sječivih šuma, kojih je aproksimativna vriednost
28,488.944 krune, te da od ove vriednosti odpada na redoviti
prihod 16,136.604 K, a na vanredni prihod 12,352.340 K,
zatim da je brodska imovna obćina od prodaja šuma, od osnutka
svog pak do konca godine 1904. od predhvata i prištednja sastavila
glavnicu od 6,737.454 K, i još kupila dobra Pleternica-
Velika za 1,100.000 K, napokon da je toj glavnici od godine
1894. do konca godine 1904. na račun vanrednog prihoda
pripojeno 7,901.051 K.


Nepotrošna glavnica iznaša koncem g. 1904. 14,638.505 K,
ali od iste dionice željeznice Osiek-Batrina-Pleternica-Požega u
iznosu od 200.000 K i dionice željeznice Vinkovci-Županja u
iznosu od 600.000 K predhodno nikakvih kamata ne nose, pak
se usljed toga produktivna glavnica sm´zuje na 13,838.505 K


+ vriednost dobara Pleternica-Velika.


ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 486
Nadalje sastavljen je račun tako, da se kamati od nepotrošne
glavnice po stanju koncem godine 1904. u iznosu od


517.569 K za pokride redovitih potreba upotrebe, dočim daše
dohodci od prodajom hrastovih sječa postignutog vanrednog
prihoda, na dobitnu dobit uz 4% ulože i dielomice njima godišnje
potrebe pokriju.
Na osnovu svih tih premisa resultira račun, koji doljnja
skrižaljka aproksimativnog stanja produktivne nepotrošne glavnice
za razdobje 1904.—1945. sadržaje;


Iz tog računa proizlazi, da se za pokriće redovitih godišnjih
potreba već godine 1914. od vanrednog novčanog prihoda


150.695 K doprinijeti
mora.
Taj prinos postepeno raste tako, da godine 1931. dostigne
svotu od 819.354 K.
Tu bi se dalo nabaciti pitanje, da li je na temelju odobrene
gospodarstvene osnove takav doprinos od vanrednog novčanog
prihoda dozvoljen.


Da se ovo pitanje temeljito prosuditi može, moram priobćiti
razmjer doba uživanja starih hrastovih šuma prema obćoj
sječnoj osnovi od g. 1894. i skraćenog uporabnog doba.


I to
će preglednije skrižaljka na str. 488. predočiti.


III. Izkaz
Gotovina u
Koncem gotovom i 0 z k


p a a


godine vriednostn.
papirima


Stanje nepotrošne glavnice nakon odbitka dionica željeznice
Onlek-Batrinja-Pleternica-Požega u iznosu od 200,000 K i


190i 13,838.505
dionica željeznice Vinkovci-Županja u iznosu od 600.000 K,
koje nikakog prihoda ne nose. Kamati se troše za pokriće
potreba.


13,838.505 Blagajnički višak od god. 1904. i jedan dio potrošne glavnice
1,529.619 uložena na ulož. knjižicu u iznosu od 1,529.519 pripojen


740.448 nepotr. glavnici 740.448 K vanredni prihod od sječa na
191)5 godinu 1905.
16,108.472


13,838.505 Kamati se troše (517.559 K)
3,106.676


Uložena na dobitnu
dobit


5,489.110
Povratak predujma nepotrošnoj glavnici za željeznian Žu


168.304
panja-Vinkovci sa kamati.
1913 22,602.595




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Koncem
godine


1917


1918


1920


1923


1930


1933


Gotovina u


gotovom i


vriednostn.


papirima


13,838.505


10,253.108
1,728.278


25,819.891


13,838.505
l´2,460.64l


359.757


26,658.903


13,838.605
13,866.542
205.2il


27,910.328


13,838.505
15,829.393
, 224.817


29,892.715


13,838.505


16,054.210


´88.082


30,080.797


13,838.505
16,242.292


82.469
30,163.266
6,737.454


23,425.812


— 487 —


0 p a z k a


U ovom razdoblju ođpale su već sječe u


kamati se troše Almašu, Glovou i Mužkom Ostrovu, stoga
se imade godjišnje više 2.600 pr. met. ogrijeva
nabavljati. Poprilični god. redoviti


Uloženo na do- prihod od sječa iznaša 707.936 K a vanbitnu
dobit. redni 557.784 K. Za pokriče godišnjih re


dovitih potreba ima se od vanrednog nov-
Preostali van- čanog prihoda oduzeti 160.795 K godišnje,
redni prihod. Potreba 1,376.290 K.


U ovom razdoblju ndpala je sječa u Banovdolu, stoga se
imade za 2000 pr. met. goriva više nabaviti. Poprilični redoviti
prihod iznaša 671.704 K., a vanredni 557.784. Za pokriče
redovitih potreba imale bi se od vanrednih prihoda
upotrebiti 198.0^7 K godišnje.


Potreba 1,387.290 K.


U ovom razdoblju ođpadaju sječe Kunjevci, Vrabčani, Adi
i Slaviru, pak se imade stoga za 8.900 pr. met. goriva
više nabaviti. Poprilični redoviti prihod od sječa iznaša


571.134 K. Od vanrednih prihoda treba za pokriče potreba
347.547 K godišnje.
Potreba 1,436.240 K.
U ovom razdoblju odpala je sječa u Rastovici, stoga se imade
za 450 pr. met. goriva godišnje više nabavljati. Poprilični
redoviti prihod od sječa iznaša 546.001 K. a vanredni
448 175 K — Od vanrednog prihoda treba za pokriće potreba
376.155 K godišnje.


Potreba l,4iis.715 K.


U ovom razdoblju odpale su sječe u Orljaku, Krivskoni
Ostrvu, Luščiću, Zap. Kuaari, Radjenovcih, Svenu, Juranovci,
Jošavi, Gradusi, Dubovici i Jzt. Kusari, a zavedena ]
je sječa u Jelasu. — Poprilični godišnji redoviti prihod od
sječa iznaša 20H.819 K., a vanredni prihod 196.082 K. Gorivo
imat če se uslied toga nabavljati više za 19.200 pr. met.


Potreba 1,538.8^5 K.


U tom razdoblju imade se za pokriče potreba godišnje upotriebiti
uz vanredni prihod još od kamata nepotrošne glavnice
svota u iznosu od 618.356 K.


U ovom razdoblju odpala je sječa Jelas. Poprilični godišnji


redoviti prihod iznaša 201.902 K. a vanredni 196.082 K.
Potreba 1,538.815 K.
Od kamata nepotrošne glavnice ima se upotriebiti izvanredni


prihod za pokriće godišnjih potreba 623.272 K. j


1 , . Godine 1933 odpale su sve sječe hrastovih šuma ´
> S, . osim Migalovaca i Gardona sa pop godišnjim
f Glavnica -u j j OA nnn tr t f b J


1 , prihodom od 30.900 K.


< vanrednog T> K i -, E-O CI,-^z


\ prihoda P°*´´´´^^ l,5o8.51i. K.




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 16     <-- 16 -->        PDF

488


U Glovcu dakle i u Muškom Ostrovu ne će nakon godine
1913. biti više sječivih šuma dočim bi prema obdenitoj
sječnoj osnovi imala zadnja sječa u Glovcu pasti u g. 1951.
a u Muškom Ostrovu u god. 1933., pak je toga radi u prvom
prekinuta sječa za 38 godina, a u drugom za 20 godina.


Glavnica od vanrednog prihoda počev od godine 1894. do
1913. za Glovac dostigla bi popriličnu svotu od 687.162 K,
a za Muško Ostrovo 504.837 K.


U smislu sječne osnove smije se prva glavnica zajedno sa
kamati u roku od 38 godina, a druga u roku od 20 godina
sasvim izcrpsti i to jednostavno iz tog razloga, jer ta glavnica
sa kamati predstavlja redoviti etat za 38 odnosno 20 godina,
godišnji pak doprinos od Glovca iznašao bi 36.481 K, a od


Gospodarstveni razred
Doba užitka
.starili hrastovih
šuma po sječnoj
osnovi godina.
Skradeno uporabno
doba godina
Doba prekinutih
redovitih
užitaka godina
Orljak
Krivsko Ostrvo ... .
58
55
38
2i)
30
30
38
2 i
8
45 30 15
i Zapadna kusaraMuško Ostrovo
.
.
. . .
.. .
44
40
3)
20
14
20
Kun evci .. . .. . 37 25 12
Cunjevci ... . , . 68
35
40
25
28
10
.4đa 55
66
25
40
31)
26
96 40 56
Trizlovi 102 40 62
52 ,^0 22
70 30 40
82 40 42
123 40 83
46 30 16
131 40 91
Slavir 120 25 95
72 30 42
47 30 17
73 3;) 43




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 17     <-- 17 -->        PDF

489


Muškog Ostrova 37.147 K ili za oba gospodarstvena razreda


72.628
K godišnje.
Time mnijem, da sam dokazao opravdanost doprinosa od
godišnjih
72.628 K.
Za pokriće potreba od godine 19*14. počevši treba još


78.167
K godišnje od vanrednog prihoda doprinijeti.
Ovu prikratu na vanrednom novčanom prihodu pokriva u
drugu ruku prištednja na drvnoj masi u šumi.
Na početku ved moje razpravice spomenuo sam, da se sa
raznih gospodarstvenih obzira ne sječe u stanovitim gospodarstvenim
razredima godišnji i´edoviti prihod na drvu u ukupnom
iznosu od 13.400 m´^. Ovaj godišnji redoviti etat, koji bi se
glasom gospodarstvene osnove već godine 1894. sječi smio, prištedjen
je do sada za 11 godina, pak u mome računu u obće
na taj prihod nikakav obzir uzeo nisam, stoga će biti u tim
gospodarstvenim razredima početkom godine 1914. prištedjeno


270.000 m´ drvne zalihe.
Iz godine 1914. u napred ne će se taj prihod sjeći, već
će se prištediti, pak ova činjenica dovoljno ilustrira opravdanost
tog novčanog doprinosa.


Pridrži li brodska imovna obćina dojakošnji način gospodarenja
to će ona do konca godine 1933. to jest u ono vrijeme,
kada će biti u svim gospodarstvenim razredima hrastovih šuma,
za kojejje uporabno doba sniženo, stare hrastove sastojineizcrpljene,
sastaviti po vjerojatnom računu glavnicu od 30,163.266 K.


Dobni razredi sastojina u visokim hrastovim šumama biti
će pako tada ovi:
1—20 god. 6866 jutara
2500 zasadjenih čistina
y366


II. 21 ^
40 » . 12.801
III. 41 -
60 » 9.53.5
IV. 61 --80 » . 10.140
V. 81 --100 » 2.721
VI. 101-
120 » . 1.835
.^I. 121 --140 ] više 915




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 490 —


Nepotrošna glavnica po stanju koncem godine 1933. sastoji
se iz 6,737.454 K, stvorene od prištednja i predhvata


+ vriednost dobara Pleternica i Velika te od 23,425.812 K
vanrednog prihoda od 1894.—1933. godine.
Predpostaviv, da se glavnica od 6,737.454 K upotriebi kao
matica, od koje će se kamati za vječita vremena upotriebiti za
pokride administrativnih troškova, a da se glavnica od vanrednog
prihoda u visini od 23,425.812 K u razdoblju od 50
godina zajedno sa kamatami u jednakim godišnjim rentama izcrpi,
to bi brodska imovna obćina počev od godine 1934. za
pokriće svojih redovitih potreba na razpolaganje imala:


1. kamate od matične glavnice . . 269.498 K
2.
renta od vanrednog prihoda . . 1,090.485 K
Ukupno ´. ´. 1,359.883 K
Pribroji li se k tomu dohodak od dobara Pleternica-Velika,
koja se danas smatraju kao corpus separatum, a koji
prihod u ovom računu nije sadržan s razloga, što za tamošnje
šume u izmjeri od 13.000 jutara, gospodarstvena osnova još
sastavljena nije, predspomenutoj glavnici, kojoj se čisti dohodak
kao amortizacija kupovnine pripaja, to će stanje nepotrošene
glavnice za cielo mnogo veće biti.


Uvaži li se nadalje, da će se od godine 1934. u napred
modi ved zavesti sječe i u onim gospodarstvenim razredima, u
kojima se danas sa gospodarstvenih obzira ne sječe i da bi se
glasom obde sječne osnove ved u mnogim gospodarstvenim razredima
ved iza god. 1950.. a i prije ved proračunani potrajni
redoviti prihod sjedi smio, to se predvidna vjerojatna godišnja
potreba suizuje tako, da de tadanji prihod bez potežkoda pokrivati
razhod


Pored glavnice u novcu stvara se i drugi kapital usljed
skradenja uporabnog doba u šumi samoj time, što se stare sastojine,
koje skoro nikakav prirast ne izkazuju, nadomjeste
mladim sastojinama sa dobrim prirastom.


Brodskoj imovnoj obdini moglo bi se s koje strane svjetovati,
da se ona upire iz prihoda prodaja sječa sastaviti glav




ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 491 —


nieu, koja bi odbacivala kamate u tolikoj visini, koliki je manjak
za pokriće redovitih potreba od g. 1934. počevši.


Ta glavnica morala bi iznašati oko 40,635.000 K, te se
nikako uz današnji proračun redovitih potreba steći ne može.


Jedino, da se iz proračuna briše doprinos za pravoužitnički
školski namet od godišnjih 110.000 K i nepotrošnoj
glavnici pribraja, tada bi imovna obćina imala u g. 1933. u
gotovom sabrano 35,989.660 K, pak bi kamati od ove glavnice
uz prihod iz bukovih i nizkih šuma, te hrastovih šuma
za koje uporabno doba skraćeno nije, dostali za pokriće svih
potreba, dakako i onda bez pravoužitničkog školskog nameta.


No po mom nemjerodavnom mnienju nije baš prava svrha
institucije imovnih obćina stvaranje glavnica, pak se gospodarstvo,
koje bi samo takav cilj imalo, ne bi dalo u sklad dovesti
sa §. 3. zakona od 8. lipnja 1871.


Brodska imovna obćina pobrinuti će se u dovoljnoj mjeri
za buduće generacije svojih ovlaštenika, ako ona uz pridržaj
u današnjem proračunu sadržanih redovitih potreba razumnom
štednjom uz ine svoje dohodke, kao što je šiška, najamnine
za zgrade, zakupnina za čistine i t. d., a koji u mojem računu
sadržani nisu, što veću glavnicu sabere i s njome tada sasvim
u duhu postojeće gospodarstvene osnove upravlja.


Ovom kratkom crticom mislim da sam veleštovanu gospodu
podpuno uvjerio, kako je za ovlaštenike brodske imovne obćine
današnji način gospodarenja najprobitačniji, a ovlaštenicima
pružio sam vjerojatnim računom za njihovo umirenje jasan
dokaz, da su njihovi užitci u današnjoj izmjeri na nedogledno
vrijeme stalno osjegurani.


Na svršetku napomenuti mi je još, da je temelj današnjoj
gospodarstvenoj osnovi udaren naredbom visoke kr. zemaljske
vlade od 7. ožujka 1894. br, 1529 i utanačenim sporazumom
izmedju bivšeg kr. odsječnog šumarskog savjetnika g. Ferde Zikmundovskoga
i nadšumara procjenitelja g. Gjorgje Koče,


35