DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 516 — mačio Mila n Smrcka r odsječni savjetnik kr. hr\^-slav.-dalm. zem. vlade Zagreb 1905. Giena K 20. — vezano. S ovom se petom knjTgom „Priručnika" jjrema programu djela dovršuje izlaganje našega upravnog zakonoslovja. Djelo se to preporJl^uje svim onima, koji su pozvani, da ma u kojoj struci javne uprave djeluju Ili u njoj učestvuju. Formzaleu uud Masseutafelu filr die Eiche. Auf Grund der vom Vereine deutscber forstlicher Versuchsanstalten erhobenen Materialien, bearboitet von Prof. t)r. Schwapach. Berlin 1905. Verlag Paul Parey Preiss K. 5. — „Die Ei^enschften und das fovstlihe Verhalten, der wichtigeren in Dcutschiaiid vorkomeuden Holzarten. Von Dr. Rihard Hess Dritte Auflage. Berlin. Paul Parey. 1905. Preiss K. 12. — l)er Fasan, seine Jagd und Hege. Von Paul Wittmaim graflich. Bombelles´scher´ Forstmeister in Komar in Krootien. Wien. Verlag von Karl Mitshke. 1905. V. Banđ der Bibliotliek tur Jager und Jagdfreunde. Preiss K. 1-80. Različite viesti. Kryptogame kao čuvari šuma. Kao što nalazimo među nižim krvptogamama, representanta koji su šumama pogibeljni neprijatelji, isto tako imađemo ih opet i takovih, koji SU SQlT131Xlcl od velike koristi, jer nam pomažu uništavati štetnike, napose razno Hecopode, s kojima se revan šumar neprestano boriti mora. Život stanovitih gljiva nametnica, spadajućih u rpe Hypocreaceae i Laboulbiniae, vezan je takodjer na njeke stanovite insekte ili njihove metamorfozne stupnjeve, a kao što svi nametnici gotovu hranu primaju od svoga stanodavca, tako i ove gljive nametnice, hraneć se uništuju stvor na kojemu živu. Tako žive n. p. na poznatom štetniku borovih sastojina, na gusjenici od „Gastropacha pini" — gljiva pod imenom Gordiceps militaris*) Stoga i voli Gastropacha pini borike uzraslle na suhome tlu — vlažno joj tlo ne prija — baš zato što se na takovom brzo širi napred rečena gljiva, koja ju uništuje. Uz to opaža Kriiger u svojoj radnji „Die schadlichsten Forstinsekten auf der Kief´er" da su vlažnije zime s istih razloga ubitačnije za „Gastropacha pini" od suhih zima. Gordyceps militaris spada medju Pyrenomycete, ako Asco ili conidio spore ove gljive dospije na živu gusjenicu, uvlači se u nju, pravee joj u tijelu cijevi (Keimschlauche), koje se po kozinom sloju cjele nu *) De Bary, Bot. Zeit. 1867 i 1869. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 517 — trinje životinje razgranjuju, stvarajući cilindrične konidije, koje se pomoćju pupanja u velikoj mjeri množe, dok napokon životinja nepogine m - Osim na gusjenici od „Gastropacha pini" nalazimo ovu gljivu još i na drugome ´štetniku bora — na „Noctua pmiperda" — a i drugim njekim šumskim štetnicima. Na Sphinx pinastiri dolazi isto tako Gordycep3 Sphingum, a na ličinkama od Heleps caraboides i opet Gordiceps Helopis Quel. i t. d. Na ličinkama našega kebra ili hrušta nalazimo Gordyceps Melolonthae*) Ličinke inficirane ovom gljivicom poginu unutar njekoUko dana. Godine 1890 bijaše u Francezkoj velika zaraza hrušteva, ali za čudo, kada se je sliedećeg proljeća počelo prekopavanjem i obradjivanjem tla, naišlo se je na množtvo poginulih ličinka, koje su bile mumificirane i kao preobučene njekim vapnenastim slojem. Ovo bijahu spore od Gordyceps Melolonthae. Gljive koje parazitički žive na ličinkama od hrušta. Giardu Prillieux-u pošlo je za rukom ovu gljivu uzgajati i u čistim kulturama, i to na mesu, korunu kao i u sladornoj razstopini. Kultura na korunu prenesene su u vodu, a ovom vodom poljevale su se onda hruštevim ličinkama zaražene zemlje. Za 14 dana sve su ličinke pogi nule. Na taj način mogli bi se i šumski vrtovi očuvati od ovoga štet nika. Osim toga nalazimo na ličinkama od hrušta još i gljivu Melanospora parasitica. Na Rhizotrogus sostitialis našao je Roumeguere gljivice vrsti Gor dyceps antomorhiza Dieks. Osim ovih nižih kryptogama imade ib još i više, koji živu na štetnicima raznih poljskih usjeva. Iz rpe Labulbeniae, koji takodjer na raznim insektima žive, imade u Europi malo poznatih representanta — njihovo je područje u Sjevernoj Americi. Od tuđe je već razabrati, kako se je i sama priroda pobrinula, da se uzdrži ravnotežje u njezinom kućanstvu i da bez nje ni šumar nebi mogao sprečiti preotimanje štetnika iz velike familije Hexapoda. Alfons Kanders. 0 taracanju cesta bukovimi kusovi, objelodanio je Dr. N. pl. Lorenz u „Mitteilungen der k. u. k. forstlichen Versuchanslalt in Mariabrunn" još g. 1903. vrlo zanimivu i poučnu razpravu, u kojoj na temelju posebno u to ime poduzetih pokusa sliedeći postupak izrade i uporabe preporučuje: „Dimenzije pročelja (Hirnflachen) pojedinih prizmatičnih kusaca, nesmiju premašiti duljinu od 9 i 15 cm. Udaljenost pročelja do pročelja kusa najbolja je 10—15 cm. Bukovi kusi neka se *) Luđwig „Lehrbuch đer Niederen Krjptogamen´. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 518 — svrsi shodno, da se već unapred prepreci i tendencija pucaifja drva, režu iz pravodobno u vodi nalsvašenih trupaca ili bar samo iz stabala koja su još u podpunom soku, a nikada se nesmiju spremati u vacuum kotla, nakon znatnijega gubitka vode, nast^oga sftšenjem drva na zraku. U kotao moraju se tako naskladati, da im pročelja osl^ju slobodna. Zrak se iz kotla mora tako dugc^ evakuirati, dok manometer nepokazuje zračni tlak od najviše 60 mm. žive. Ovaj se tlak mora onda kroz 30 minuta nepromenjen uzdržati, a tek onda se uz isti maksimalni tlak puste u kotao katranove paro, ali i pri tom treba opet paziti, da drvo posve u tekućini zaroni, i da objam nad drvom stojeće katranove smjesi zaprema bar jednu trećinu objama u kotao stavljenoga drva. Kad je to polučeno, onda se i opet uzpostavi tlak vanjskog zraka, a nakon dal nj ih 15 minuta se ostatak tekućine izpusti i spremi za sliedeću impregnaciju. Kusovi se onda ostavljaju ljeti 1—2 dana, a zimi kroz 2—3 (ne dulje!) dana u hladu, na suhom prozračnom mjestu, kod temperature iznad 0" ležati, a poslije toga se onda urone u basen, u kojemu se nalazi njihovom objamu odgovarajuća količina raztopine magnezijevog so- hćnika (u specifičnoj težini 1,14 do 1,15 kod 15 do 20*´ G.) a u ovoj se tekućini ostavljaju onda 6—8 dana. Zatim se ljeti po prilici kroz 8 dana, a zimi i po par tjedana dugo — naslažu na kojem zračnom prostoru, i to i opet tako, da im pročelja prosto leže — a tek nakon toga vremena se onda mogu upotrebiti za taracanje. Ako se kusi poslije izminuća toga vremena nepolože i opet u vodu, onda se moraju bar tako jedan do drugoga, na gusto složiti da im pročelja neproviruju na vanjskim stranama složaja. Da za tarac upotrebljeni bukovi kusovi, nebi uplivom zraka izgubili odviše magnezijevog solićnika, a tim počeli pucati, dobro je takov bukov tarac — provući jošte i ne pretankim slojem asfalta ili sličnom kojom masoni, a podjedno posipati sitnim pjeskom. Ovako priredjeni i upotrebljneni bukovi kusi odgovaraju onda potpuno svim zahtjevom trajnog i valjanog taraca. Bostrj´Cliiis tipographns, pojavio se je u velikom množtvu i opet u šumah ogulinske imovne obćine kao i zeraljištne zajednice Modruš na Kapeli. Poprimljene su medjutim već nuždno mjere, da se napadnuta stabla što prije iz šume odstrane i tako bar dalnjem širenju zla po mogućnosti na put stane. 0 uspjehu protumjera javit ćemo svoje vrieme. Proinjcna posjeda pilane. „Hrvatsko iiidustrijalno družtvo na Sušaku" odkupilo je od tvrdke Felix Neuberger i sin — parnu pilu u Jasenku, te će na njoj izradjivati drva iz okolišnih šuma. Klub šumara u Ogulinu, o kojemu je bilo na str. 25 broju 1. 0. 1. t. g. obširnije govor — prestao je bitisati. Zašto — nepitajte. G. Vac. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 519 — Još jedna o doktoratu Tisoke škole za kulturu tla. Savezno sa viešću što smo ju donijeli jur na sti-ani 467, spomenuti nam je o „doktorima poljske privede" još slieđeće: Naslov „doktora poljske privrede" moći će se dobiti samo po položenim na visokoj školi za kulturu tla, državnim izpitima. Onaj koji ffeli taj naslov da dobije mora prije svega izraditi posebnu" naučnu disertaciju (radnju), a osim toga podvrći se još i strogom ustmenom izpitu (rigorozumu). Disertaciju, izpituju profesori, koje rektor za to odredi. Ako pismeni taj rad ne bude povoljno ocenjen, onda se drugi može podnesti najdulje za tri meseca, a u slučaju da se i ovaj odbije, onda tek poslije godinu dana. Dalje podnašanje pismene radnje nije dopušteno. Rigorosum odnosi se prvo na predmet, iz koga je uzeta tema za pismeni rad, kao glavni predmet, a osim toga izpituju se i oni predmeti koji su sa ovim predmetom u tjesnom savezu. ICandidat slobodno bira predmete, Osim toga izpituje se i ona glavna hrpa predmeta, koja je najbliža predmetu disertacije. Glavna rpa predmeta kod šumskog fakulteta jest: šumarska proizvodnja, uprava šuma i šumarsko inžinjersLvo. Ako kandidat ne položi usmeni ispit, može ga ponoviti poslije tri mjeseca, a zatim tek poslije godine dana. Dalje polaganje nije dozvoljeno. Takse iznašaju : za pregled disertacijo K 40., za rigozozum K 80, a za promociju K 60. Predavanja na šumarskom odjelu c. kr. visoke škole za kulturu tla u Beču, u zimskom semestru 1905/1906. I. Obćenita predavanja . Višju matematiku I. dio 6. sata. — B´iziku i mehaniku I. dio. 4 sata Matematički repetitorium 1 sat. Profesor Dr. 0. S i m o n y. — Metereologiju i Geologiju 3 sata Profesor J. Liznar . — Obću kemiju 2 sata. Agrikulturnu kemiju 2 sata. Profesor Dr. S. Zeisel . Mineralogiju i petrografiju 3 sata. — Tloznanstvo 1 sat. Profesor Dr. G. A. Ko eh. Obću botaniku 1. dio 5 sati. Vježbe u iztraživanju bilja 1 sat. Profesor K. Wilhelm . Praktično narodno gospodarstvo i agrarna statistika 2 sata. Dvorski savjetnik profesor Dr. H. vitez Schulter n — Schratten h ofen. — Zakono i upravoslovje 2 sata. Dvorski savjetnik profesor Dr. G. Marchet . — Obće strojoslovje 2 sata. Profesor I. Rezek . — Izabrana poglavja iz agrarne i šumarske politike. 2 sata. Docenat Dr. K. H off meisteir. Agrarno i financijalno pravo I. dio 2 sata i agrarne vjeresije i zemljištni porez 1 sat. Docen t Dr. J. vitez Rauer. [Regulacija voda i izrabljivanje vodene snage 1 sat. Dvorski savjetnik profesor A. Oelwein . — Temeljne zasade elektro-tehnike. 2 sata. Docent profesor A. Gr a u. Organizaciju zareznika 1 sat. Docent profesor Dr. H. Rebel . Lučba hraniva i jela, 1 sat. Docent Dr. R Fanto . — Francezki jezik i literatura — 2 sata za početnike, 2 sata |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 520 — za napredne. — Englezki jezik i literatura, ´2 sata L ektor Th.«Nasc h. — Stenografiju 1 sat. Lektor profesor Josip Schiff. II. Stručni predmeti za šumare. Višja geodezija l´/^ sati. Nadzornik E. Engel. — Obcenito graditejjsfvo, 3 «ata. Honorarni docent H. Daub . Anatomija drveća s obzirom na razlikovanje pojedinih vrsti 1 sat. Profesor K. WilheTm. — Uvod o nauku o šumarstvu 1 sat. — — Sadjenje šuma I. dio 3 sata. Uporabu šuma, 3 sata. Praktikum i ekskurzije iz sadjenja i uporabe šuma — prema potrebi. Vježbe u laboratoriju danovnice od 8—12 i seminar iz sadjenja šuma 2 sata. Profesor Dr. A. Cieslar . — Čuvanje šuma. 3 sata. — Praktikum svaki dan u laboratoriju i ekskurzije prema potrebi. Konservatorium 1 sat. Profesor F r. Wachtl , Šumarsku phvtopathologiju, 2 sata. Vježbe 2 sata. Profesor L. Hecke. — Šumarsko tlozaanstvo 1 sat. Docent c. kr. šumarnik H. vitez Loren z pl. Li burn a u. — Dendrometriju, 3 sata. — Uredjenje šuma, 3 sata. — Računanje vriednosti šuma i šum. statistiku 3 sata. Profesor dvorski savjetnik A. vitez pl. Gutten berg. — Obće graditeljstvo za šumare 3 sata. — Šumarsko gradjevno inžinirstvo, 3 sata. — Vježbe u konstrukciji 2 sata za graditeljstvo 3 sata za inžinirstvo. Profesor-J. Marchet . Šumarski sustav zagradjivanja bujica, 2 sata. Konstruktii´ane vježbe 1 sat. — Photogrametriju 1 sat. Docent profesor F. Wang . Lovstvo 2 sata. Honorarni docent dvorski perovodja K. Leđeerer . Ribogojstvo, 1 sat. Docent Dr. vitez pl. Gerl . Enciklopediju gospodarstva 2 sata. Profesor Dr. L. Adametz . Konstruktivne vježbe u opisnom mjerstvu, 2 sata. Opisno mjerstvo (za gimnazijalce), 3 sata. Šumarsko tlocrtno risanje 4 sata. Profesor T. Tapla . — Crospodarski šumarski odio na češkoj tehničkoj visokoj školi 11 Pragu. Kako novine javljaju imao bi se već godine 1906. na češkoj tehničkoj visokoj školi u Pragu otvoriti posebni gospodarsko šumarski odiel. Njeka vrst visoke škole za kulturu tla. Pošumljenje krša u Dalmaciji, ograničeno je za sada jedino na radnje šumarskih tehničara političke uprave. Društva koja su u to ime prije obstojalo u Dubrovniku i Trogiru — prestala su žali bože bitisati. Smrču njihovih utemeljitelja baruna Gondole i conte Fanfogne prestalo je svako promicanje tih radnja sa strana privatnika i obćina. Zadnjih je godina na novo umjetnim načinom u Dalmaciji pošumljeno ukupno 6125 ha. večinom posječene, uništene i malo ne puste površine. Godine 1903 pošumljeno je na taj način površine od 37 ha. Potrošeno je pritom 237.400 komada biljka presadnica i 48 kg. sjemena, ponajviše bora. Osim toga izvedeni su te godine i popravci po njekim jur prijašnih godina izvedenim kulturama, a potrošeno je pritom 1,173.800 komada biljka i 8711 kg, sjemena za sjetvu. |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 49 <-- 49 --> PDF |
. — 521 — Presadnice potrebne za provedbu tih iiultura, uzgajaju se u to ime u samoj zemlji, a uredjeno je zato ujjupno 39 razsadnjalia i biljevišta, sa ul komada četinjača i 1,270.563 komada listača biljkaj^ili ukupno 10,351,152 komada biljka. Bezplatno je od tuda podieljeno 2,055,^31 komada. Sjeme upotrebljeno u to ime, sabrano je većinom po borovim šumama kotara Makarskoga. Troškovi novih nasada iznosili su 1903 godine 4580 K. troškovi gori rečenih popravnih i popunbenih radnja 24.275 K. Na uzdržanje razsadnjaka i biljevišta potrošeno je 11.220. K. u gotovom, a uz to su občine u to ime dozvolile još i 1300 nadničara. Poznato je da t"kvi nasadi u Dalmaciji silno trpe od suše i vručine — koja je napose i g. 1903. trajala kroz podpuna četiri mjeseca, a sama temperatura postigla je maximum od 42" C, tako da su nasadi usljed toga znatno stradali. Te godine naime nije to doba bilo ni inače redovitih skropa — tako da je jeseni 1903. nastala po njekira djelovima zemlje već i posvemašnja nestašica vođe. Usljed intenzivne suše tla i zraka, napose po južnim i iztočnim stranama stradala su dapače i starija stabla. Mjestimice su pogibeljni i kasni mrazovi, nanašajući naročito razsađnjacima i biljevištima velike štete. Pa ipak usprkos svih titi nepovoljnih prilika, se obče stanje tih kultura može označiti prosječno povoljnim. Uredjenje kao i uzdržavanje biljevištah, kao i provedba kultura sliedi pod neposrednim nadzorom šumarsko tehničkog osoblja političke uprave, naime onih 8 kotarskih šumarskih tehničara i 17 nadlugara i pomoćnika, kojima je podjedno i čuvanje biljevišta kao i kultura povjereno. Kotarski šumarski tehničari imadu istodobno rukovoditi i gospodarenje šumah spadajućih na 726 porezne obćine. Uz kotarske šumarske tehničare namješteno je još i 6 obćinskih šumara i 7 nadlugara — kao tehničko pomoćno osoblje. Šumarsko čuvarsku službu obavljaju obćinski šumski čuvari, takvih imade ukupno 573, a uzdržavaju se večim djelom uz državnu pripomoć. Posao je njihov napose za vrieme kulturnih radnja naporan i težak. Za olakšati nadzor kultura, podignuto je u posliednje vrieme, usred samih tih branjevina na sgodnim mjestima, ukupno do 23 lugarskih kuća. Napose podignute su takove i u Biokovu, na Mosoru, na Svilaji i Dinari, zatim na Kozjaku kod Knina, u Krivošiji, te otocima Pagu i Rabu. Trebalo bi medjutim gradnju takovih lugarnica, svakako u interesu |
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 522 — stvari što prije i na drugim mjestima nastaviti.Svakako dokaz, ^a se i u Dalmaciji jur i sustavno radi na novo pošumljivanju goljeti. Radnje oko noTO zag^janja krasa u Kranjskoj. Tečajem godine 1904. pošumljena je u Kranjskoj ukupno uTiutar sedam poreznih obćina ukupno lAiM h i krasa, sa 1,404.000 biljka. JPoprečni troškovi sadnje iznašali su za 1000 biljka K. 6-35, odnosno poprečno po hektaru novo pošumljene površine K. 76"02. Od kultura iz prijašnjih godina poduzeti su popravci na površini od 18´8 ha. upotrebom od 143.000 biljka. Troškovi tih popravaka iznašali su po 1000 komada zasadjenih biljka K. 6*52, a poprečni ukupni troškovi po hektaru K. 39"27. Potrebne biljke, crnoga bora i smreke — uzete su iz državnog centralnog šumskog biljevišta u Gradiši kraj Ljubljane. Mjestimice upotrebljene su i hrastove i javorove sadjenice iz šumskog biljevišta u Osojnici. Sveukupna vriednost presadnica iznašala je K. 1498. Od godine 1876. ovamo, novo pošumljeno je u Kranjskoj ukupno 2318*29 ha kraškog tla, sa 35,103.380 biljaka i 4795-5 kg. šumskog sjemenja. Interesantan teratološki nalaz, konštatovao je glasom jedne viesti u posliednjem broju „Glasnika hrvat, naravoslovnoga družtva" g. Mato Vohalski, učitelj u Hrtkovcima, na orahu Pavla Thume, kolara u istom mjestu. Dok je naime u našeg pitomog oraha (´Juglans regia L.) pravilo, da u ženskim ucvastima nalazimo redovno samo 2—6 ženskih cvjetova, a tek samo kad i kad i po više ženskih cvijetova u resastim ucvastima ujedinjenih, bilo je na gori rečenom orahu više primjeraka grozdova, koji sadržavahu i do 14 komada takovih cvijetova. Igra prirode. Na 25 rujna, vidismo na Iličkom trgu u Zagrebu, njekoliko divljih kestena u najljepšem cvetu i to istodobno kada je zakupnik ploda zrele kestene dao sabirali. Takodjer znak abnormalnih vremenih prilika. Državni izpiti za samostalno Todjenje šumskog gospodarenja obdržavati će se dne 27. i sliedećih dana mjeseca studenoga t. g. kod kr. hrvatsko-slav.-dalm. zemaljske vlade u Zagrebu . Propisno obložene molbenic e za pristup k izpitu valja upraviti predsjedniku izpitnog povjerenstva g. R. Fischbachu kr. zem. šum. nadzorniku I. raz. u Zagrebu najkasnije 10 studena t. g. Protuizpravak. Na izpravak p. n. g. nadšumara S. Brosiga u „Šum. listu" br. 9. izjaviti mi je, da sam podatke za moju razpravu crpio iz službenih spisa kr. kotarske oblasti u Ogulinu. U koliko sam pako u stvari šumskih šteta upućen svjedoči sama razprava — a misle \i g. g. da je nepotpuna — neka ju popune U Ogulinu 25. rujna 1905. G. Vac. Uredjuje profesor F. Ž. Kesterčanek Tiskara C. AIbrecht (Maravić i Dećak). |