DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1905 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 517 — trinje životinje razgranjuju, stvarajući cilindrične konidije, koje se pomoćju pupanja u velikoj mjeri množe, dok napokon životinja nepogine m - Osim na gusjenici od „Gastropacha pini" nalazimo ovu gljivu još i na drugome ´štetniku bora — na „Noctua pmiperda" — a i drugim njekim šumskim štetnicima. Na Sphinx pinastiri dolazi isto tako Gordycep3 Sphingum, a na ličinkama od Heleps caraboides i opet Gordiceps Helopis Quel. i t. d. Na ličinkama našega kebra ili hrušta nalazimo Gordyceps Melolonthae*) Ličinke inficirane ovom gljivicom poginu unutar njekoUko dana. Godine 1890 bijaše u Francezkoj velika zaraza hrušteva, ali za čudo, kada se je sliedećeg proljeća počelo prekopavanjem i obradjivanjem tla, naišlo se je na množtvo poginulih ličinka, koje su bile mumificirane i kao preobučene njekim vapnenastim slojem. Ovo bijahu spore od Gordyceps Melolonthae. Gljive koje parazitički žive na ličinkama od hrušta. Giardu Prillieux-u pošlo je za rukom ovu gljivu uzgajati i u čistim kulturama, i to na mesu, korunu kao i u sladornoj razstopini. Kultura na korunu prenesene su u vodu, a ovom vodom poljevale su se onda hruštevim ličinkama zaražene zemlje. Za 14 dana sve su ličinke pogi nule. Na taj način mogli bi se i šumski vrtovi očuvati od ovoga štet nika. Osim toga nalazimo na ličinkama od hrušta još i gljivu Melanospora parasitica. Na Rhizotrogus sostitialis našao je Roumeguere gljivice vrsti Gor dyceps antomorhiza Dieks. Osim ovih nižih kryptogama imade ib još i više, koji živu na štetnicima raznih poljskih usjeva. Iz rpe Labulbeniae, koji takodjer na raznim insektima žive, imade u Europi malo poznatih representanta — njihovo je područje u Sjevernoj Americi. Od tuđe je već razabrati, kako se je i sama priroda pobrinula, da se uzdrži ravnotežje u njezinom kućanstvu i da bez nje ni šumar nebi mogao sprečiti preotimanje štetnika iz velike familije Hexapoda. Alfons Kanders. 0 taracanju cesta bukovimi kusovi, objelodanio je Dr. N. pl. Lorenz u „Mitteilungen der k. u. k. forstlichen Versuchanslalt in Mariabrunn" još g. 1903. vrlo zanimivu i poučnu razpravu, u kojoj na temelju posebno u to ime poduzetih pokusa sliedeći postupak izrade i uporabe preporučuje: „Dimenzije pročelja (Hirnflachen) pojedinih prizmatičnih kusaca, nesmiju premašiti duljinu od 9 i 15 cm. Udaljenost pročelja do pročelja kusa najbolja je 10—15 cm. Bukovi kusi neka se *) Luđwig „Lehrbuch đer Niederen Krjptogamen´. |