DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 534 — iztaći da se teži samo za mehaničnom računičnom operacijom, kad se pod svaku cienu zahtieva, da danas, sa današnjim popriečnim prirastom sastojine, iztražujem drvne gromade odnosno računom prihod, kojeg će ista sastojina podati u III. ili IV. po 20 godina trajućem razdoblju, kad će ta ista sastojina donle biti podvrgnuta raznim uporabnim operacijama (proredam, pripravnim sjekovima itd.^ ter dvima, odnosno trima revizijama. Potanji propisi koje bi glede čišćenja i proredjivanja sastojina imao uredjajni naputak sadržavati, imali bi se protezati na one kristalizacione točke tih provedaba, kako ih je stručna znanost za pojedine odnošaje danas uglavila. Držim da se tuj neinia obrednica osloniti na glavna načela što no će ih uredjajnik tek predložiti, već da mu je naputak imao reći: u tim slučajevima, pod tim okolnostima imati ćeš se držati tih načela. Danas i strukovna literatura i praksa brnje od razpravljanja baš o tim zadatcima i njihovim provedbama. Neima glavne skupštine šum. društva da se o tome nerazpravlja, neima skoro broja stručnog lista da se o shođnijem načinu prorede neglagolja. Proreda u krošnjama, pridržanje podredjene sastojine, proredjivanje empiričko, ono na temelju izračunavanja temeljnica itd. imalo je naći izražaja i opredielenja u uredjajnom naputku, sve da ti odsjeci i spadaju u nauku o ogoju i uzgoju sastojina a ne strogo u taksaciju. Da mi se ova radnja i preko volje nerazširi, povratiti ću se tom pitanju u posebnom članku, čim prihvatim zato vremena. — Šumu, nas i seljaka (´str. 263) doveo sam zato u savez, da iztaknem kako držim nepovoljnim propis naputka, da preko sastojinskih skrižaljka istražujem stanje šume, kad to mogu puno točnije postići, ako te odnošaje iztražujem u šumi samoj, a nepitam za nje tek tudje skrižaljke. Što se tiče prigovora g. n. B. (str- 267) i g. ured. P. (str. 75) glede prirastnog postotka i tekućeg prirasta, to mi je izjaviti: da o pomješanju pojmovah o prirastu tuj nemože biti govora, već da sam ja govorio o ta ,dva prirasta" samo obzirom na dvojaku narav njihovog ustanovljenja. Dočim bi se u stari m sastojinama imao prirastni postotak ustanovljivati iz broja godina odbrojenih na panju ili na piljevnom valjku izvrtanom iz debla prirastnim svredrom, valjalo bi tekući prirast u mladi m sastojinama ustanoviti analizom prirasta na oborenim stablima, kako sam u svoje vrieme, dok sam službovao u zagreb. županiji sa gg. kot. šumarima radio u Jaskanskom šumskom kotaru. Što se tiče formule Borggreve-Sabneiderove to sara ja tim časom, čim sam citirao stranicu Borggreveova diela odmah za svoju osobuoznačio, da poznajem sve što spada na teoriju te formule kao i to, da znadem kako ju valja pisati, pak moram razjašnjenja g. n. B u tom |