DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 541 — u razlici tih načina i sjekova prije nisam bio na čistu, pa prema tome imadu odpasti moji pripomene! izneseni glede propisa §. 18. toč. b) našega uredjajnoga naputka. I ako bi time uredjajni dio tog pitanja bio riješen, to držim da šumsko-ogojna i nazivoslovna strana istoga jošte uvjek dostatno razbistrana nije. Pod „oplodnom sječom" (sa njenim sumračnim, prozračnim i dovrsnim sjekom) razumijevali smo onaj način sječe, kojeg Njemci zovu(Der Waldbau. Dr. Karl Gayer. Berlin 1882.) Erste. „schlagweise Schirmbesamung" — pojam sječinskih operacija, pomoćju kojih bude dotični odiel unutar 10—15 godina naravnim načinom pomladjen i stara nadstojna sastojina sasječena. Pod „Femelschlagbetrieb´ razumjeva gornji pisac takodjer pomladnju sastojine naravnim načinom, ali vodjenjem sječina trajućih 30—50 godina. To je sasma druga operacija od one prvašnje, tuj imade sasma drugog stručnog utiecanja na staru i mladu sastojinu no kod one prvanje. Ako je ona prvanja tipična za čiste bukove šume, ona se druga provodi u mješovitim (jela bukva, smreka, ili jela-smreka) sastojinama. Ako mi i ovu operaciju krstimo „oplodnim sjekom" onda ili pobrkamo udomaćene kod nas pojmove, ili nam je hrvatska stručna terminologija za jedan šumsko-uzgojni pojam odnosno izraz nepodpuna. Jer da jedno i drugo nije i nemože biti jedna te ista „oplodna sječa" neka je dokazom okolnost, da u slučaju ako želimo iz naše „oplodne sječe" (schlagweiser Hochwaldbetrieb) prieći u „prebornu sječu" (Plenterbetrieb) toga neposredno provesti nemožemo, već moramo iz naše „oplodne sječe" sastojinu istom provesti u „Femelschlagbetrieb", a iz ovoga istom u prebornu sječu´). Što se dakle naše strukovne terminologije tiče to stoji jedno: da (meni barem) hrvatski izraz za „Femelschlagbetrieb" nije poznat, pa kad bih htio da u hrvatskom stavku izrazim ovu misao, što sam ju gore više razpreo o prolazu iz oplodnog sjeka u preborni, to bi tada po razjašnjenju g. n. B. morao napisati: „da je prolaz iz oplodne sječe u preborni sjek moguć samo preko oplodne sječe", kojemu stavku bi — blago rečeno — manjkao svaki smisao. Ako dakle g. n. B. sa mojom kovanicom nije sporazuman, to nam neka on izvoli okrstiti „Femelschlagbetrieb" shodnijem, pa ćemo ju u brzo poprimiti, bude li ona jače i oštrije osebine te sječinske operacije označivala i od naše „oplodne sječe" ju lučila, kao što ju i lučiti mora, pošto ona obzirom na ono što sam o njezinoj karakteristici gore više rekao, može biti samo posebn a vrs t oplodne sječe, dočim oplodna sječa u smislu našeg nazivoslovja nikako nije pa niti biti nemože. Da se medjutim „Femelschlagbetrieb" nedade onako jednostavno ´) Aus der Theorie und Praxis des Femelschlagbetriebes. Von Arnolđ Engler. Bern 1905. str. 26. |