DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 3 <-- 3 --> PDF |
timaraM li Br. 12. u ZAGREBU. 1. prosinca 1905. God. XXIX. Pretplata za nečlanove K 12. na godinu. — članovi «iimar. đriižtva dobivaju list bezplatno. — Članarina iznaša za utemeljitelja K iOO. — Za članove pođupirajuće K 20. — Za redovite članove I. razreda K li), i 2 K pristupnino. — Za lugarslio osoblje K. 2. i K 1. pristupnine i za „Šum. list" K. 4 u ime predplatc. — „Lugarski viestnik´ dobivaju elanovi lugari badava. U vrst bina oglasa: za 1 stranicu IB K.; za "^ stranice 8 K.; za ´/s stranice 5 K. 20 fil.; za ´/, stranice 4 K. — Za višekratno uvrštenje primjerena popustbina. Odgovor na prigovore^ mojim pripomenkama k naredbi o sastavku gospodarstvenih osnova za šume podvrgute javnome nadzoru. Piše žup. šum. nadzornik u m. V. Dojkorić. „Habent sua fata libelli" moram i ja uzkliknuti prije, nego li se latim pera da odvratim koli vrlo poštovanom bivšem uredniku g. Partašu toli i g. š. nadzorniku Borošiću, na njihove opazke i odgovor, kojima su popratili moje pripomonke k naredbi o sastavku gospodarstvene osnove za šume gore spomenutih posjedovnih kategorija, odtisnute u br, 2—4. i 5—6 društv. časopisa od god. 1904. Moram to učiniti već poradi oblika uredničkih pripomenaka koji nisu običajni ali prikladni, da poredak piščevih razpoložba podpunoma razkinu, pošto su uredničke opazke i usunute u moj još nedovršen stavak (str. 134.), a i inače tvore po ciele periode, koje čitatelju prigovornikovo mnienje jošte prije sugeriraju, no je i dočitao piščeve misli. I ako se bezuvjetno pokorava;;! urednikovu autoritetu, ter dopuštam, da isti k članku svoje stajalište označi, to se držim ipak ovlaštenim, da pripomenem, kako bi se iz članaka u listu odtisnutih moralo i glede njihovog oblika sve ono izpustiti, što bi podsjećati moglo, da se kani od članka stvoriti izpravljenu školsku zadaću, u kojem bi slučaju manjkala našemu listu ona ozbiljnost, koja * Vidi ,Šum. list" br. 5. i 6. g. 1904. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 524 — ima da bude u prvom redu uresom stručnoga organa. Svoje odvraćaje stegnuti ću na koliko će se to samo dati i moći tako, da ću iste ili slične prigovore obojice gospođe prikupiti u jednu, ter se tada na njih osvrnuti. G. n. B. pozabavio se je u svojem odvratu ponajprije sa formom mojega članka. Da nješto, što čovjek u hitnji pribere, može i dobro biti to nije ničim oprovrgnuto, kao što nije niti dokazano da je samo ona radnja valjana, za koju je dugo vremena trebalo. Sama hitnja ili sporost nisu dakle kriteriji koji o valjanosti koje radnje odlučuju, pa bi taj momenat moje radnje mirniji protivnik za cielo bio mimoišao, pošto to o samoj radnji nikako neodlučuje. Ja te svoje hitnje nisam naveo da šnje izpričam možda koju moju tvrdnju, već zato: da budem izpričan, ako sam koji hitniji nedostatak propisa pregledao. Sasraa je kriv nazor g. n. B. o „umjesnosti" kritike glede njeke norme izdane po kr. zem. vladi, na koliko se opazke i prigovori odnose na samu sučnost te norme. Nješto je drugog poticati na odpor proti vladinoj odredbi i propisom — česa meni g. n. B. valjda imputirati htio nije, a druga je reci: ova ili ona vladina odredba ne odgovara našim odnošajem ili nezaštićuje naše probitke. Jer kad bi o predmetu vriedilo ono što je g. n. B. uztvrdio, onda se mi nebi nalazili u ustavnoj državi, pošto bi svaka izjava obćekoristnog samostalnog mišljenja bila zabranjena, pa bi se tada sve naše sudjelovanje pri javnim poslovima stegnulo Uh na to, da pred svakom oblastnom padamo nice, ter da se istoj klanjamo do zanosa. Držim da se je upravo tog pripomenka g. n. B. morao strogo čuvati već i zato, što je isti u velike prikladan da svakomu začepi usta, koj bi o predmetu htio ma s koje strane razpredati. Gdje je skromnost kod kuće i gdje se ljudi nedrže nepogrješivim, tamo se dapače i rado čuje mnienje protivnikovo. Valjano li je, to će obćenitost od njega crpiti korist, nevalja li — oprovrći ćemo ga, pa smo tako poslužili stališu i struci. Odlučujuću težinu svojih argumenata osovio je g. n. B. na objelodanjenje uredničke tajne, da sam ja svoju radnju „dva puta" natrag povukao, da nju preradim i nadopunim. Da me je g. urednik i zatražio bio za ovlaštenje da tu tajnu odade, ja bi mu drage volje na to bio dao svoju privolu, jer javnost te tajne, na temeljitost same radnje nikako ne upliva. No kad smo u odkrićima, to ću napomenuti samo to, da moja radnja nije mogla dugo vremena ugledati svietla, ter da je g. urednik P. živo želio, e se u obće nebi otisnula. Pošto se je tada vodila izmedju mene i g. n. B. nješto živahnija polemika o „revizijama", to sam bio zamolio g. urednika da mi vrati članak, da ga pregledam, nije li možda u radnji ikoja takova pripomenka, koja bi na osobnu čutljivost ma čiju dielovati mogla, jer sam kao svagda i tada želio, da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 525 — se iz stvarnog razpravljanja svaka izključi, koje tamo nespada. Pošto u mojoj radnji ništa sličnog pronaći mogao nisam, to sam ju nepromjenjenu vratio na uvrštenje. Nakon ponovnog prigodičnog ustmenog razpravljanja sa g. n. P. o predmetu, povukao sam radnju, da iz nje izpustim jednu refleksiju, koja se je odnosila na razliku mnienja dotično nazivoslovlja obstojalog izmedju mene i urednika glede gospod. osnove, vidjene na izletu u šume bosanske. Nu sve da i jesam svoju radnju nadopunjao i preradjivao, to takav postupak po me ništa porazna značiti mogao nebi, već bi nasuprot dokazivao, da sam s pomnjom i savjestno oko svoje radnje prigledao. G. n. B. nije smio na str. 254. napisati nelojalne bojazni, kao da bi moja razprava mogla zavesti mladje drugove da uzrade proti postojećim propisom, pošto sam ja na str. 177. svoje radnje naročito rekao: „ . . . . osobito važnog po naše zem. šum. zvaničnike, koji će taj naputak provoditi imati na korist naših šuma i njihovih šumoposjednika". Po tome nije g. n. B. bio ovlašten da mojoj radnji podmetne konspiratorskih namjera. Niti toga nije smio g. n. B. napisati, da su moje tvrdnje „izhitrene". Ako značenje te riječi dobro shvaćam, rad izhitriti znači: „etwas schnell ersinnen, etwas Neues erkiinsteln". O čovjeku, koji radi 30 godina praktično u struci, ter koj diljem tih godina i strukovnu literaturu prati, a baš predmetu o kojem razglabasmo puno pomnje posvećuje, veći dio navoda citatima iz strukovne literature podkriepljuje, ne smije se tvrditi, da nješto izhitruje o čemu u tri broja stručnog časopisa piše. Svaki čovjek jest proizvod svog uzgoja, pa i strukovnog. Ja sam o predmetu razpravljao aperatom svog strukovnog pregleda, s kojim razpolažem, pa je na g. n. B. bilo da me izpravi, gdje nisam na pravom stajalištu bio. To pravo mu je pristojalo. Ali mene potvoriti s „izhitrenja", mojoj radnji htjeti podmenuti tu namjeru, nije izpravno, pa je od te pogriješke g. n. B. morao očuvati onaj respekt kojim se svakako medjusobno susretati moramo, želimo li, da od javnosti za koju pišemo, poštivani budemo. Pa čemu da ja izhitrujem pri i´azpravi o vladinoj strukovnoj naredbi? Njezine provedbe osujetiti niti sam namjeravao niti mogu. Ili da potamnim slavu sastavljačevu ? Neće biti dakle od izhitrenja ništa, već je ono moje mnienje, jasno i javno 0 predmetu izrečeno, kojemu nitko i ničesa podmitati ne smije, što ono nesadržaje. Njemačka rečenica, s kojom sam svoju razpravu ođpočeo, nije g. n. B. po ćudi a niti razumljiva. Sjeti li se, da sam u jednoj prijašnjoj razpravici zagovarao desetgodišnje periode i revizije, tada će lahko shvatiti moje stajalište u tom pogledu. Ja sam s njome htio reći, da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 526 — je po mom držanju važnije i od trajnije vrijednosti, ako izvanjsko razdielenje šume bude valjano provedeno, nego ako idem danas računati, koliki će biti prihod na drvu nakon četvrte ili pete, po dvadeset godina, trajuće periode. A meni je ta važnost jasna već i zato : što se jednom provedeno valjano izvanjsko uređjenje šume unutar jedne obhodnje nemjenja, dočim prihod od te šume unutar obhodnje toliko puta ižtraživati i računati moram, koliko imade obhodnja decenalnih perioda, odnosno, koliko se revizijah preduzeti imade (§§. 11., 3 i 48 c. nap.). Ovo prvo je stalno, trajno barem unutar jedne obhodnje, ovo potonje jest brojčano promjenljivo, a mjenja se razvojem prirasta i obavom dotičnih računičnih operacija svake desete, odnosno dvadesete godine. Ovo prvanje — izvanjsko razdielenje — držati će ovlaštenika već svojim oblikom, vidno i trajno u stezi glede prekoračenja u god. užitcima. Za izračunane etate slabo on mari, jer ih niti nerazumije. Eto to je bio smisao one njemačke rečenice, a zadatak joj da u kratko obilježi moje stanovište — suprotno onom — naputka. G. n. B. nije pravo ni to, što sam kao uvod u razpravicu napisao historički prijegled o razvoju uredjajne nauke. Učinio sam to zato, da sudrugove koji s novijom stručnom literaturom, neraspolažu, o stanju uredjajne nauke pregledno orientiram. Držim da se pri tome nemože raditi o tome što je g. n. B. milo ili pravo, već ob onom, što je na tom uvodu zla ili pogrješna. Da je što takova na njem našao pa izpravio — i zahvalio bi mu se na tome Ovako trebao je taj uvod pustiti na miru, ili barem dokazati, gdje, kada i čime sam ja zahtjevao po g. n. B. iztaknutu nezgrapnost, da se isti uvrsti i u službovni naputak?! Ovo što sam naveo na str. 69. mojih pripomenaka o uzročnom povodu izdanja Gattenbergove knjižice: „Die Forstbetriebseinrichtung nach ihren gegenwartigen Aufgaben unđ Zielen 1896" morao sam negdje u kojem od njemačkih stručnih časopisa čitati ili prigodom objelodanjenja gornjeg điela, ili prigodom časopisnog izvješćivanja, odnosno razpravljanja 0 najnovijem uredjajnom naputku izdanom za austrijske državne šume. Vrela za moj navod, da je naime prof. Guttenberg to dielce napisao usljeđ poziva uprave austr. drž. šuma onom prigodom kad je ista poradila o tome da izđade za uređjenje svojih šuma novi naputak (onaj od god. 1901.), nemogu danas više navesti, pošto njem. časopisa, sada već nakon 8—9, odnosno 4 godine neimam pri ruci, jer toj kauzalnosti nisam podavao tolike važnosti, da bi si odnosni broj bio pohranio. I ako po sam naš uredjajni naputak i po moju razpravicu ostaje prilično irrelevantnom okolnost, da li je prof. Guttenberg napisao svoje dielce na poziv austr. drž. šumske uprave i tada prisustvopao izdanju „novoga" naputka od god. 1901;, ili ga je aust. drž, šumska uprava u en |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 527 — kvetu za izradnju novog uredjajnog naputka od god. 1901. pozvala baš usljed toga, šio je on svoje spomenuto dielce izdao god. 1896., to sara se povodom tim, što je g. n. B. na str. 255. Š. L. glede mojeg gornjeg navoda tja i moju „vjerodostojnost" u dvojbu stavio, obratio pismom na samoga prof. Guttenberga, da izvoli objasniti u kakovom se odnošaju spomenuto njegovo dielo nalazi sa njegovim sudielovanjem pri redakciji novog aust. uredjajnog naputka od god. 1901. — Visokoštovani gospodin c. kr. dvorski savjetnik prof. A. vit. Guttenberg piše mi u listu od 10. travnja o. g. sljedeće: Sehr geehrter Herr! Leider ist es mir erst jezt nach Abschluss des Semesters moglich, die zahlreichen riickstandigen korrespondenzen zu erledigen, nachdem ich friiher neben meinen Verflichtungen an der Hochschule, mit Forstkongress, sonstigen Vortragen, Sitzungen etc. sehr in Auspruch genoramen war. Was meine Anteilnahme an der Herausgabe der Instruktion fiir Betriebseinirichtung der Staatsforste betrifft, so verhalt sich die Saciie so, dass ich zu den Beratungen, welche der lezten Ausgabe dieser Instruktion (im Jahrbuche der Staats- u. Fondsgiitervervpaltung II. Band 1901.) vorausgegangen waren, beigezogen war, also auf diese allerdings etwas Einfluss genommen habe. — Dagegen war ich an der Abfassung der friiheren Ausgaben, also auch jener von 1893 gar nicht beteiligt und habe liber die leztere auch kein Gutachten abzugeben gehabt. Die Herausgabe meiner kleinen Schrift: „Die Forsteinrichtung nach ihren gegenwartigen Aufgaben und Zielen" steht also damit in keinem Zusammenhange, ausser insoferne, als ich damals meine Auffassung iiber manche Punkte, in denen ich mit der friihereren Instruktion nicht eniverstanden war, darlegen wollte. Indem ich Sie noch bitte, die bedeutende Verspatung meiner Antwort freundlichst zu entschuldigen, bleibe ich in aufrichtiger Hochachtunng Ihr ergebener A. v. Guttenberg". Držim da sam na taj način pribrao i historičaru, koj će pisati povjest nauke 0 uredjenju šuma, pružio „najvjerodostojnije" vrelo o uzročnom savezu, u kojem stoji dielo prof. Guttenberga spram njegovog sudielovanja pri austr. uredjajnom naputku, ter da nisam ničesa propustio, da mu pružim priliku, da po meni iztaknutu okolnost uzmogne historičkom vjernosti citirati i izpraviti. — Medjutim nije niti g. n. B., dok mene u tom poglavlju izpravlja, sam bio sretnije ruke, jer je u partiji gdje nabraja austr. uredjajne naputke, nabrojio njih četiri, dočim postoje njih samo dva. Prvi meni poznati službeni propis za uredjenje austr. drž. šuma, izdan bje god. 1878. Ovi ist i propis i izdani su godine 1893. dakle 15 godina kasnije u drugoj nakladi , ne kao novi propisi, već kao stari propisi od god. 1878. koji su bili u toj novoj nakladi samo nadopunjeni sa od god. 1878—1893. izašlim naknadnim naredbama, a da |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 528 — temeljnih i načelnih promjena sadržavali nisu. Istom god. 1901 izdan je novi, dakle tek drugi, a ne „četvrti" uređjajni naputak, u kojem su izražaja našla ona temeljna načela, koja je prof. Guttenberg u svojoj već gore citiranoj brošuri objasnio bio. Sve ovo spominjem — riječima g. n. B. — samo mimogred, da se danas sutra nebi tkogod pišući bibliografiju nauke o uredjenju šuma pozvao na tvrdju g. n. B. kao na vjerodostojno vrelo, pa da nebi morao vjerovati, da je austr. drž. šumska uprava u 23 godine (od 1878.-1901.^ morala izdati četiri uredjajna naputka za svoje šume, kako to g. n. B. tvrdi, pišuć o „četvrtom" naputku. Nisam na krivom putu, dok tvrdim, da je svu žestinu u pripomencima obojice gospode izazvao moj navod, da je austrijski uređjajni naputak našem šumarskom odsjeku služio ka o podlog a za izradbu našeg naputka, akoprem sam to iztaknuo na najdelikatniji način, i akoprem nisam nastojao, da tim navodom okrnjim sastavljačem zaslugu. Urednik g. P. tu moju tvrdnju odlučno nječe („znamo da nije"), dočim ju g. n. B. samo dielomice i uvjetno dopušta („kada bi to i stojalo, nebi to bio grieh", a dopušta sličnost i jednakost samo u partiji o predradnjama). Da opovrgnem tvrdnje obojice gospode, navesti ću sliedeće: §. 7. str. 49. aust. uredj. nap. glasi: „Die Betriebsclassen sind in Hiebszugo zu zerlegen, unter welchen eine zusamenhangende Reihe von Sehlagen zu verstehen ist". §. 3. b) Sjekored našeg naputka glasi: „gospod. jedinice razdie- Ijuju se u sjekorede, pod kojima se razumjeva suvisli niz sječnina". G. u. P. će mi dozvoliti, da to nije samo podloga — kako sam ja u svom članku rekao, već da je to doslovni prievod, a dozvolit će mi to i g. n. B. ako sravni str. 73. austr. uredj. naputka: „Die Baumrinde wird . . ." sa str. 175 našeg naputka : „Prihod od kore ... " — Da pako propisi 0 posebnoj porabnoj osnovi nespadaju u „predradnje" dozvoliti će i g. B. Moj zahtjev, da bi naš uredj. nap. 9. trebao u mnogome detailnih propisa nije mogao uspješno niti g. ured. niti g. B. oprovrći; g. u. ne zato, jer „empirici" u obće neimaju svojstva a niti zak. kvalifikacije za obavu uredjajnih radnja, pa se ovima takove radnje obzirom na propis §. 3. provedb. naredbe u obće niti povjeriti nesmiju; g. n, B. zato ne: jer detailni propis jošte uvjek nije šablona, kao što niti postolarov kalup svagda nije mjerodavan za samu obraduju cipele. — Za naše odnošaje bio je niz detailnih propisa zato potreban, jer su kod nas kr. kot. šumari i upravitelji šuma i uredjajnici, ili bi barem po mojoj predmnjevi i želji potonje u prvom redu imali biti. Oni spajaju dakle oba svojstva u sebi, što u drugim zemljama nije slučaj, jer ovdje postoje najčešće posebni drž. uređjajni uredi. Baš ta okolnost utvrdjuje me u |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 529 — vjeri, a dokazati ću to i na drugom mjestu, da naš naputak nije obradjivan prema naši m šumsko - upravnim i gospodarstvenim prilikama, već da je on sastavljen za — uredjajni bureau. Da se pako onomu šumskom upravniku, koj u istom tjednu radi oko 4 dana na uredjajnim radnjama, a ostale dane mora da posveti administrativnom poslovanju koj dakle pojedine radove prekidati mora, upravo nuždno potriebni detailni propisi, o tome će g. n. B. uvjeriti izkustvo — koje ja imadem već trideset godina iza sebe i koje jest po mene i za naše odnošaje jače od ikoje strane udesbe. Sasma je krivo i neizpravno tvrdio g. u. P. u opazci na str. 74., da je moj zahtjev, koj ide za tim da se „napusti nastojanje za jednakošćju prihoda u kasnijim periodama" samo glas pojedinaca u Wurtenbergu. To nestoji, jer je taj zahtjev propisan u uredjajnom naputku za zajedničarske šume u Wiirtenberžkoj, izdanom 27. svibnja 1878. o čemu se je g. urednik imao uvjeriti tim više, jer sam u mojem članku i stranicu dotičnog diela citirao. Da u Wiirtemberžkoj o izjednačenj u prihoda u kasnijim periodama u zajedničarskim šumama nije moglo biti govora, dokazom je već ovaj propis uredj. naputka: „Die Ertragsbereehnung wird nicht auf samtliche Perioden des Einrichtungplanes ausgedehnt; die zwei oder drei lezten Perioden werden einfach nur mit Flache gedeckt. ... " — S onim pako što je g. n. B. citirao moj citat do kraja (na str. 264) podkriepio je upravo moje stajalište, uvaži li se gornji obći dio propisa o ustanovljenju prihoda za kašnje periode, i sadržaj mog stavka: „zato bi valjalo barem u neabnormalnim slučajevima pri ustanovljenju god. etata računati samo sa gromadama i prirastom, koji su razpoloživi u odsjecima, na uporabu propisanima samo u prvom gosp. razdojbu." Nu kad ja sve i nebi bio u pravu, kao što zaista svojim petitom, kojemu su oba gg. neosnovano prigovorila i jesam, to će nam odmah primjer iz prakse potvrditi, da je moj zahtjev da se napusti nastojanje za jednakošću prihoda u kasnijim periodama opravdan U stanovitoj gospod. osnovi izračunan jest prihod sječivosti za I. dvadesetgodišnju periodu sa 16433m´´ (l-tS^ jut.) pa je izkazana drvna gromada prema sadanjoj inventuri iz sastojin opisa za II. periodu sa 16442 m^ (138.47 jut.) a za III. periodu sa 18118 m^ (13&08 jut.). Izvan svake je dvojbe, da je unutar gornjeg uredjajnog vremena postupnost užitaka već tom inventurom nad svaku dvojbu sigurnom izkazana, što je po smislu našeg zakona glavni zadatak i svrha uredjenja, pa je.ujedno jasno dokazana konservativna tedencija u uporabi te šume. Prihod sječivosti izračunan jest za I. g. razrd. na 164S3 mg, za II. na 24966 m´´ a za III na 29489 m^. Sve da razlika u pojedinim periodama a naročito izmedju I. i II. g. razdobja nadilazi lOV^, nisam iz^ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 530 — jednačivao dohodka unutar pojedinih perioda samo zato, jer bih za obilnije dotiranje prve periode bio morao načimati skor o polovic u sadanjega fundusa instructusa II. odnosno III. periode premještanjem dotičnih odsjeka, koji, za sada sigurni i u sastojinama se nalazeći fundus instructus, bi mi bio imao za buduće nadomjestiti problematični popriečni prirast. — Bio sam stoga gospodarstveno sasma u pravu, ako sam, izjednačenje tim više propustio, jer je prilično izjednačenje užitaka za II. i III. razdobje, na koliko je to pri računu sa popriečnim prirastom i na dugo doba u obće moguće, jur postignuto, a sasma opravdano, da sadanji uživatelj te šume, koj je nekimi prehvati (prodaja i izprebranje hrastova) veće koristi iz šume jur crpio, tečajem I. periode stegnuće užitaka podnese. Da u mojem petitu za odustajom od izjednačenja prihoda u periodama kao i kontiranja većeg broja perioda sa drvnimi gromadami nisam počinio nikakovog, a kamo li smrtnog grieha, neka dokaže sliedeći citat iz: Die Forstbetriebseinrichtung od A. vit. Guttenberga 1903. (kojeg diela pri pisanju mojih pripomenaka niti kod ruke imao nisam, a neznam da li je u ovo vrieme u obće izašlo bilo): „Eine weitere Vereinfachung hat in lezter Zeit vielfach insofern Platz gegriffen als auch die Zuteilung der Nutzungsflachen nur fiir die ersten Perioden des Umtriebes — dabei aber in der ersten Periode getrennt nach beiden Jahrzehten— erfolgt, und die Berechnung sowie die etweige Ausgleichnung der iVIassenertrage, sofern nieht ein strengerer Nachweis der Nachhaltigkeit erforderlich ist, auf diese beiden Jahrzehnte beschranckt wird. Die fiir die folgeden Perioden verbleibenden Nutzungsflachen werden in diesen Falle nur summarisch ansgewiesen, und deren weitere Zuteilung sovvie eine etva fiir die spateren Jahrzehnte notvvendige Ausgleichung der Massenertrage bleibt den spateren Revisionen der Einrichtung vorbehalten. Man konnte dieses Verfahren als ein unvollstandiges komb. Fachwerk bezeichnen (str. 143.)" Iz ovog citata proizilazi: a) daje moj zahtjev teoretički podpunama opravdan, b) da bi se ovom methodom uređjajni elaborati za obć. šume puno brže sastavili i c) da bi usuprot ovog ujednostručenja njihovog obradjivanja u osnovi bili sadržani svi podatci, na temelju kojih bi se u slučaju potrebe jošte uvjek naknadno iz gospod. osnove mogli izvaditi i izračunati oni podatci, koji bi potrebni bili. da se dokaže i najstrožija potrajnost (kod prodaja, prehvata itd.). G. n. B. moralo je pri koncipiranju njegovog odgovora ovladati upravo potencirano nerazpoloženje, kad je mogao dovesti u dvojbu moj pripomenak da sam od wiirteniberžana recipirao i prema našim odnošajima obradio osnov u zakona od 26. ož. 1894., ter se smatrao ovlaštenim i pozvanim da tu moju tvrdnju „svede na pravu mjeru" i da konstatira: |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 531 — ,da sam ja samo sudielovao kod stvaranja jednog i drugog zakona i ništa više." Lojalno i korektno bi bio g. n. B. postupao onda, da je prepustio onoj gospodi koja su tada s menom sudielovala u anketnim sjednicama, da me objede s neistine ili samohvale. No pošto je svoje objede g. n. B. osnovao tja i na pribavljenim informacijama , to moram da se makar i proti volji s tim predmetom u detailu pozabavim već i zato, da te objede od sebe odvalim i da javnosti pružim priliku da razabere na čijoj je strani istina, da li na mojoj ili na strani g. B. zajedno sa njegovim informantima. Da to uzmognem, od potrebe je ovo parče historije. Jednoj od anketnih sjednica bila je na pretres predložena zak. osnova „kojim se uredjuje uprava, gospodarenje i uživanje urb. obć. šuma i drugih u kategoriju obć. šuma spadajućih šuma i pašnjaka, izradjena po — recimo šum. savj. g. Z. i meni u Varaždinskim toplicama. Toj anketnoj sjednici prisustvovala su gg. Z. i F. ter ja kao izvjestitelj. Nakon kratke kritike kojom su gg. upravnici i pravnici tu zak. osnovu odsudili, upita p. g. ban pogledom na me: „a što kaže na te prigovore redakcija". Bez ikojeg sporazuma ili dogovora sa gornja dva gospodina (jer zato u anketnoj sjednici niti prilike niti vremena bilo nije) uzvratim: „povlaci osnovu natrag". Na to imenova ban posebni pod odborkoj će imati izraditi novu osnovu tog zakona, ter je delegirao u isL ods. savj. pl. Halpera, Mažuranića i — Dojkovića. S tim zadatkom bude anketna sjednica dignuta. G. Z. pozva me nakon toga da dodjem sutra u šum. odsjek oko 10 sati, da se posavjetujemo što da se sada usljed te nove situacije uradi, na što izjavili, da ću do sutra prije podne donjeti novu, na sasma drugim načelima osnovanu zak. osnovu. Povrativ se domu latih se posla, ter sam nakon probdivene noći po wiirtemberžkom zakonu: ,Das Gesetz vom 16. August 1875 iiber die Bewirtschaftung und Beaufsichtigung der Waldungen der Gemeinden, Stiftungen und sonstigen ofTentlichen Korperschaften", prema našim odnošajima izradio novi nacrt zak. osnove: „kojom se uredjuje stručna uprava i šumsko-gospodarenje u šumah stojećiii pod osobitim javnim nadzorom" ter ga u 11 satih prije podne predao g. Z. u šum. odsjeku. Nakon što je tu zak. osnovu g. Z. pročitao, pošalje me š njom o. s. pl. Halperu, kojeg potražih u privatnom njegovom stanu, koj se š njom izjavi sporazumnim. Odavle se uputih o. s. i sadanjem podpredsjedniku banskog stola p. g. Mažuraniću, koji se je s radnjom detailnije bavio, s istom se do malih pripomenaka izjavio sporazumnim, ter men e radi te uspjele i brze radnje i pohvalio. U svojoj čednosti odklonio sam ja svaku zaslugu ter ju preneo na g. Z. i odsjek, u čemu me je p. g. M, prekinuo opazkom: da je svaka čednost Ijepo svojstvo ali samo tako |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 532 — dugo dok je s istinom u skladu, pa da te osnove nije mogao u jednoj noći odsjek stvoriti, jer su nazori u onoj osnovi sadržani, koju je šum. odsjek bio predložio diametralno drugi i drugačiji no u ovom novom izvadku, na kojem jošte niti crnilo suho nije, i koje odkriva sasma drugu juridičko-stilističku tehniku (naravno ne moju već onu \viirtemb. zakona). Nakon što je g. M. tu osnovu odobrio, predao sam ju o podne u šum. odsj. g. Z. — Već treći dan obdržavana bje na temelju tog mojeg izradka anketna sjednica, pa je s odnosnimi nadopunjci isti postao i zakonom, o ćemu se medjutim može svatko uvjeriti, koj naš zakon s wurbemb, sravni. — Nikada nisam tvrdio da je taj zakon iz ključiva moja duševna .svojina, ali sam svakako ovlašten da uz okolnost što sam poznavajuć medju inimi i wiirbemb. orgazacioni zakon, u jednoj noći osnovu našeg zakona prema onoj obradio upravo onda, kad je šum. odsjek sa svojom organizacionom spretnošću bio na kraju, uztvrdim da sam taj zakon recipirao i obradio j a tim više, što je s predajom te moje zak. osnove u šum. odsjek unišla i knjiga: „Die forstlichen Verhalltnisse Wiirtembergs, Stuttgart 1880." koja je tamo na stolcu uz g. Z. njekaliko mjeseci i odsjedila. Dosljedno tome nestoji tvrdnja g. n. B. niti njegovih informantah „da sam ja kod stvaranja jednog i drugog zakona samo sudielovao i ništa više", već naprotiv tvrdim, da su kod izradbe tog zakona informanti (ako ih je bilo više) g. B. jedva i sudielovali, već da je u pretežitom svom dielu moja vlastita tvorevina, što dokazuju i u mene pohranjeni koncepti. Bivša gg. š. vježb. J. i M. koji su iz moje žup. uređovnice odnosili arak po arak organizacionih izradaba, koncepta za provedbene naredbe itd. u šum. odsjek, najklasičniji će biti svjedoci o tome, tko je na našoj organizaciji radio , a tko je sudielovao. Nu pustimo to! Meni do hvale, slave i zasluga, nije stalo. Kao čovjek koj sutra stupa u pedesetu, a danas sam sretan i zadovoljan što mogu da u srezkom gospodarenju provodim svoje stručne ideale — preozbiljan sam a da budem i — častohljepan. Ta i takova svojstva dadu se pribirati samo u tmurnoj atmosferi birokratskog štrebanja, za koje ja barem nikada sposobnostih pokazivao nisam. Gieli svoj vijek sam bio prepošten a da se okitim tudjim perjem, dok sam naprotiv od čiste ljubavi s prara struke kojoj sam se posvetio, svagda nastojao da našim stališkim probitkom posvetim sve svoje sile, što ću nesmetano činiti i buduće. Nu vratimo se stvarnim i načelno opriečnim našim nazorima. Nije u pravu g. n. B. kada na str. 256. opravdava potrebu detailiranog sastavka obće porabne osnove za prva tri razdobja, pozivom na zasj^-cajuće ustanove austr. uredj. naputka, tobože zato: jer da on za obte rećen e šume dozvoljava detailirani sastavak i za cielu obhodnju — |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 533 — stog razloga, što naše obćinske šume nisu služnostmi obterećene šume, pošto ove šume ne imaju inog suposjednika van same ovlaštenike, i što te šume neimaju jošte i drugog zadatka van da za ovlašteničke potrebe skrbe. Sasma je nješto drugo u austr. drž. šumama koje su obterećene služnostima. Tamo su dva ovlaštenika: država — konservativni gospodar i ovlaštenici, koji trebaju svake godine svoje prihode. Tuj ima da je gosp. osnova po smislu ustanova §. 9. š. z. sudija izmedju njih obojice, pa je naravno da je država, za da ovlaštenike što više stegne u njihovim prekoračenjima, za takov e svoje šume propisala najkonservativniji način urodjenja. A nije u pravu g. B. niti onda kad sa Puschelom u ruci oprovrgava moj zahtjev, za što detailnijim obradjenjem našeg uredjajnog naputka zato, jer ja nisam zahtjevao da naš naputak uči kako, već da propiše način kojim se imadu pojedini radovi obaviti. Spretna ruka moći će naći način i oblik kako će bez naučanja znati i podučiti. A u jednom i drugom je velika razlika, pa jer su u oba gornja slučaja bile premise g. n. B. pogrješne, morao je on i do krivih zaključaka doći. Zašto je g. n. B. na str. 259. upao u cicpidlačenje kad moj stavak: „kao metoda za uredjenj e zem. zajedničkih i sličnih šuma" izpravlja: da navedena metoda nije odabrana za uredjenje, već za proračunanje i ustanovljenje prihoda šume, nemogu se dosjetiti. Za njemački izraz „Fovstbetriebseinrichtung" i1i „Betriebsregulierung" neimarao drugog spretnijeg izraza do li uredjenje, jer riječ ,Betrieb" zgodno prevesti neznam. Svaki ispitani šumar dobro znade iz kojih sastavnih dielova se samo uredjenje šume sastoji, a uredjenje užitaka u kojoj šumi, sigurno je isto tako dobro rečeno, kao i: izvanjsko razdielenje, proračunanje i ustanovljenje prihoda šume. Svakako znači isto jedan i drugi stavak, samo što je onaj prvi — moj —, manji germanizam. Da ali usuprot svega toga izpravak g. n. B. nestoji neka mi bude dozvoljeno dokazati autoritetom. Na str. VI. svog điela: „Die Forstbetriebseinrichtung Wien u. Leipzig 1903", kojeg diela pri pisanju svoje razpravice niti poznavao nisam, piše prof. Guttenberg: B. Die Methoden der Ertragsbestimmung und Betriebseinrichtu ng. .3. c). das kombinierte Fachwerk". A kad prof. Guttenberg tu methodu ubraja u red methoda prikladnih ze uredjenj e šum e (što valjda Betriebseinrichtung znači) tad će taj isti grijeh dobrostivo g. n. B. po svoj prilici i — meni oprostiti. Glede prigovora sadržanih na str. 260 i 261. šteta je da se natežemo, jer mora da je svakomu jasno, da će nas po meni reklamirane deset god. revizije, ako ove u obće imadu zadatak da gospod. osnovu dotieruju, prije dovesti cilju, no dvadeset godišnje revizije. Moram pako |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 534 — iztaći da se teži samo za mehaničnom računičnom operacijom, kad se pod svaku cienu zahtieva, da danas, sa današnjim popriečnim prirastom sastojine, iztražujem drvne gromade odnosno računom prihod, kojeg će ista sastojina podati u III. ili IV. po 20 godina trajućem razdoblju, kad će ta ista sastojina donle biti podvrgnuta raznim uporabnim operacijama (proredam, pripravnim sjekovima itd.^ ter dvima, odnosno trima revizijama. Potanji propisi koje bi glede čišćenja i proredjivanja sastojina imao uredjajni naputak sadržavati, imali bi se protezati na one kristalizacione točke tih provedaba, kako ih je stručna znanost za pojedine odnošaje danas uglavila. Držim da se tuj neinia obrednica osloniti na glavna načela što no će ih uredjajnik tek predložiti, već da mu je naputak imao reći: u tim slučajevima, pod tim okolnostima imati ćeš se držati tih načela. Danas i strukovna literatura i praksa brnje od razpravljanja baš o tim zadatcima i njihovim provedbama. Neima glavne skupštine šum. društva da se o tome nerazpravlja, neima skoro broja stručnog lista da se o shođnijem načinu prorede neglagolja. Proreda u krošnjama, pridržanje podredjene sastojine, proredjivanje empiričko, ono na temelju izračunavanja temeljnica itd. imalo je naći izražaja i opredielenja u uredjajnom naputku, sve da ti odsjeci i spadaju u nauku o ogoju i uzgoju sastojina a ne strogo u taksaciju. Da mi se ova radnja i preko volje nerazširi, povratiti ću se tom pitanju u posebnom članku, čim prihvatim zato vremena. — Šumu, nas i seljaka (´str. 263) doveo sam zato u savez, da iztaknem kako držim nepovoljnim propis naputka, da preko sastojinskih skrižaljka istražujem stanje šume, kad to mogu puno točnije postići, ako te odnošaje iztražujem u šumi samoj, a nepitam za nje tek tudje skrižaljke. Što se tiče prigovora g. n. B. (str- 267) i g. ured. P. (str. 75) glede prirastnog postotka i tekućeg prirasta, to mi je izjaviti: da o pomješanju pojmovah o prirastu tuj nemože biti govora, već da sam ja govorio o ta ,dva prirasta" samo obzirom na dvojaku narav njihovog ustanovljenja. Dočim bi se u stari m sastojinama imao prirastni postotak ustanovljivati iz broja godina odbrojenih na panju ili na piljevnom valjku izvrtanom iz debla prirastnim svredrom, valjalo bi tekući prirast u mladi m sastojinama ustanoviti analizom prirasta na oborenim stablima, kako sam u svoje vrieme, dok sam službovao u zagreb. županiji sa gg. kot. šumarima radio u Jaskanskom šumskom kotaru. Što se tiče formule Borggreve-Sabneiderove to sara ja tim časom, čim sam citirao stranicu Borggreveova diela odmah za svoju osobuoznačio, da poznajem sve što spada na teoriju te formule kao i to, da znadem kako ju valja pisati, pak moram razjašnjenja g. n. B u tom |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 535 — pogledu barem za svoju osobu — kao nepotrebne i suvišne — zahvalno odkioniti. Isto se imade i sa opazkama stavljenima na P "/g u smislu čisto prihodnom kao i na s moje strane učinjenu uputu na str. 20. Judeichova diela. Kad bi pri pisanju mojih opazaka bio pošao s onog doktrinarnog stanovišta na kojem se je nalazio g. n. B. pri svojim odvratcima, i kad bih htio u onom obsegu da stručnom svjetu pamet solim, tad bih bio morao pisati knjigu a ne članak; —no onim časom čim se pozivljera na citate ili strukovnu literaturu, riješen sam dužnosti da opetujem detaile koje svaki stručar poznavati mora. Kada u Schneiderovoj formuli valja upotrebiti činbenik 400, a kada 800 valjda je kritika ustanovila, a njezini prigovori odnosili su se na teoretički dio formulinog postanka. No da su činbenici te formule živi, da se ona u ure d j aj ne svrhe zaista i s uspjehom u Cislajtaniji upotrebljuje lahko mi je usuprot prigovora g. g. P. i B. dokazati, ako čitatelje uputim na str. 136. „Hilfsbuch fiir den Forst- und Weidmann" Bohmerlovog kalendara za god. 1904. gdje će naći: „Hilfstafel fiir die Ermittlungdes des Zuwachspro centes nach der Schneiderschen Formel: Z = -^— u D. Tko znade da se prilozi tog Hilfsbucha uvjek upodpunjuju prema željama praktičara, taj nesraije napisati, kao što je to g. n. B. na str. 270: „da proizlazi dokazanim da po piscu (t. j . meni) predložene formule nije spretna za izračunanje prirastnog postotka"! Kako nije spretna, kad ju tja cislajtanski šumari i uredjajnici u praksi rabe? Da je računanje sa popr. prirastom najjednostavnije to gosp. ured. P. vjerujem, a da je za uredjenje obć. šuma i najbolje jest tvrdnja, koja isto toliko vrijedi kao i moja negacija. Tuj ne može biti mjerodavno drugo, već ono što se dokazanim uzeti imade. Tko je od nas — prućih se — bio svojimi tvrdnjami sretniji, prepuštam sudu čitaoca, osobito onda, ako ga upozorim, da austrijski uredjajni naputak desetgodišnje etate računa samo sa tekućim prirastom, a ne popriečnim — vidi str. 74 istoga: „ werden zu einer endgiltig ermittelten Hiebsflache iuhren und der auf lezterer erhobene Massenvorrath, vermehrt um den, auf die Mitte des Wirtschafts Zeitraumes berechneten 1 a u f e n d e n Zuwaehs, bildet den Massenhiebssatz fiir das Jahrzehnt". I glede definicije o gospod. programu nemogu da se pokajem. Ako ima pl. obć. Turopolje 1000 jut. visoke hrastove šume, u pl. obć. Draganić lO´J jut. isto takove, to će koli gospod. osnova Turop. luga toli gosp. program Drag. luga imati s tehnička strane da (pri istoj i jednakoj gospodarstvenoj svrbi!) sadržaje jedne te iste gospod. predloge, izizkivati jedne te iste predradnje i zaključke. Samo će tamo biti to sve u puno |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 536 — puti večem obsegu za obaviti, jer je ploština za toliko veča. Dapače bi u onom slučaju, da je dobni razred u Tur. lugu izjednačen ili jedini, a u Draganiću da su znatno poremećeni, tamo gospod. osnova bila jednostavnija no ovdje program. Kada je ali za ovršenje stručnoga nadzora polit, oblasti laglje da imade stanovitu ploštnu veličinu unapried opredieljenu, tada tih, našim naputkom opredieljenih 100 jut. nije odredjeno iz stručno-tehničkih već iz administrativnih razloga, a oti za obezkriepljenje moje definicije ne mogu biti mjerodavni, pošto bi naputak bio mogao isto tako 50. ili 150 jut. odrediti kao ploštnu jedinicu, za koju valja sastaviti gospod. program. Niti prigovori g. n. B. na str. 277. proti uporabi Hufnagelove methode za ustanovljenje etata kod programa, naročito bojazan da bi se princip potrajnosti njenom uporabom mogao bezuvjetno i svagda izigrati nestoje, jer se toj bojazni dade onda, kada i gdje bi dobni razredi bili „stark abnorm" doskočiti: „durch Aufstellung einer Altersklassentabelle oder \venigstens durch den Vergleich der Gesamtlache der in die Ertragsrechnung einbezogenen Bestande mit der Grosze der f´iir den Rest des Umtriebes verbleibenden Nulzungstlftchen´-*, korekturom izračunanog etata, — dočim da u drugim slučajevima, gdje neima u postupnosti dobnih razreda preznatnih razlika, Hufnagelova metoda, osobito za šume maloposjednika svrsishodno nefunkcionira — dokazati je g. n. B. jošte uvjek ostao dužan, — a biti će to tim teže, što je prof. Guttenberg u svojem najnovijem dielu toj metodi i mjesta dao! Skroz na krivom je putu g. n. B. sa svojom erupcijom na str. 278.—280. gdje moj „Hinterthiirl" krsti „smjelom riječi", pošto je sasma suvično tu moju pripomenku na sebe potegnuo. Ona se nije ticala nijedne osobe, van se je odnosila na onaj u polit, administracije svakdanji pojav, gdje po sto puti mora da strukovno tehničko stanovište popusti inim — recimo samo: obćim obzirima. A baš iz tog razloga su bolji topogledni propisi u ug. naputku za uredjenje šuma, jer su precizni i s temeljnim načelom uredjenja skladniji. Puno sam zahvalan g. n. B. na poduči glede razlike o šumama zaštitnima i zabranitima, podieljenoj mi na str. 298. no ja se s tom podukom obzirom na ono što sam sam u br. 8.—11. „Š. 1." od 1903. o tom predmetu pisao, danas više koristiti ne mogu. Svakako držim da g. n. B. šumski zakon iliberalno tumači kad drži, da je polit, oblast već na temelju §. 23. š. z. ovlaštena, da od posjednika zaštitne šum-e može zahtjevati predlog drvosječne osnove ili tja tražiti da za uporabu prehvata takav privatni šumoposjednik mora izhoditi privolu nadležnih ´ A. R. V. Guttenberg. Die Forstbetriebseinrichtung. Wien 1903. str. 159. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 537 — vlastih. — Kad bi torau tako bilo, tada bi bilo dovoljno da cieli šumski zakon sadržaje samo jedan i to paragrafa 23. — Glede šumah zabranitih {§. 19. š. z.) mogla je to polit, oblast zahtjevati po §. 23. š. z. jer §. 19. propisuje osobit i način postupka (event. sastav, osnove, programa, ili inih špec. propisa). Ali glede šuraah zaštitnih (§. §. 6. i 7. š. z) nije po §. 23. š. z. mogla polit, oblast ništa inog odrediti, van što je u §§. 6. i 7. taksativno navedeno. Inače bi bio sam zakon illuzoran. Pa upravo zato i jest došlo do izdanja specialnih zakona, koji su — jer se je državna vlast očutila ponukanom da proti zloporabi privatnika u obće odlučnije postupa — puni strožijih i detailiranijih propisa, no ih sadržaje sam šumski zakon. Jedna polovica od onoga stoje g. n. B. na str. 300.—^310. napisao bila je suvišna, a druga polovica nepotrebna, jer nije poslužila nikakovom objašnjenju, jednostavno stoga: što sam ja pisao o reambu laciji šumskih medja, a g. n. B. o novoizmjeri urediti se imajućih šuma. — Skoro u svim uzvratcima g. n. B. dade se sljediti jedan trag. On si na moje prigovore konstruira odgovor kakov ide u prilog njegovom stanovištu, pa tada na široko i daleko objašnjuje ono što njemu ide u prilog. Sasma moderno. Medjutim ćemo cieli taj priepor možda moći u kratko riešenjem ovog zadatka dokončati. Ja bih rado znao na koji će način g. n. B. polygonometričkim načinom prema postojećem kat. nacrtu reambulirat i posjed zem. zajednice ležeći posried moslavačkog gorja, kad na cieloj periferiji te obć. šume neima niti jedne stalne, poznate, izhodištne točke? — Druga je, izmjerit i ploštinu stanovite šume i izraditi njezin nacrt na temelju prosječne mreže, a druga je reambulirati nepoznatu medj u periferije stanovite šume prema jur predležećem nacrtu. Hic salta! — Nisam u položaju da ću moći kontrolirati sadržaje pojednih uredjajućih zapisnika, no hotio bi se, poznavajuć mišljenje našeg seljaka sada već okladiti, da će se u nO"/,, od njih zahtjevati u prvom redu reambulacija medja obć. šumskog posjeda, te da će svagdje zem. zajednica drage volje u te svrhe doprinositi novac i prije, nego li za izradak samog uredjajnog elaborata, pošto je onaj prvašnji interes seljaku puno bližji no ovaj potonji, za koji se kod njega imade razumjevanje istom probuditi i polučiti. Na str 312. prigovara g. n. B. mojem razporedu dedailnih taksatorskih radnja naročito želji, da se ponajprije izmjeri nutarnji terrai nsk i detail u brdski m šumama i unese u nacrt uvijek onda, ako neimamo na razpoložbu nacrta, u kojemu je već od prije urisana mreža razina (Horisontalkurwen), a tada istom da se pristupi konačnom razdielenju unutarnje razdiobe šume, a zaboravlja da je sličnu odredbu propisao u §. 6. toč. 1. uredj. naputk , samo što ju je stavio iza gosp. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 538 razdjelenja, a ja ga želim imati obavljenim prije. I u ovom slučaju ću dokazati praktičnim primjerom daje pravo na mojoj strani. Neka imadem provesti gosp. razdielenje u šumi velikoj 600 jut. koju šumu tvori duga kosa, kojoj su strane položite prema istoku i zapadu, dočim se sredinom kose proteže greben (hrbat), koj oba ta pleća dieli u dvje pole. Sjekoredi su dani već samim položajem pleća, a po smislu uredj. naputka morati ću tu šumu razdieliti u 6 po 100 jut. mjerećih odiela. Zar ću ja te odiele moći geodetički vani prij e odbosti ili u nacrt urisati, dok nisam mjeračkim nastrojem greben stacionirao ter ga u nacrt unesao, dobiv tako terrainsku okostnicu šumišta, odnosno abscisu, iz koje ću nakon proračunanja ploštine odiela prosjekani kao ordinatama opredieliti razmedje pojedinih odiela ? G. n. B. bi me puno obvezao kad bi izvolio objasniti način, kako ki potonju radnju prije obave prvašnj e tehnički ižpravno rješio. Ja barem inog načina za riešenjo te operacije nepoznam, niti se neuzkraćujem toga priznati, jer mi sva teorija za o to uporišta nedaje. Da se ja, imajuć konkretni slučaj i brdske šume pred očima nisam ogriešio o teoretičkeuredjajne zasade kad sam uztvrdio, da će se u mnogim slučajevima unutarnja izmjera šumskog detaila i okostnice morati prij e gospodarstvenog razdielenja šume produzeti, dokazuje str. 212 Guttenbergovog jur cit. diela, gdje se govori o predmetima izmjere: 6. Die Linien des Einteilungsnetzes, soweit dieselben schon vor der Vermessung bestimmt festgestellt werden konen. Wenn aucb der Entwurf der Einteilung de r Vermessun g vorherzugehen liat, so werden doch manche Linien derselben erst aufGrund der lezten endgultig festgestellt werden konnen, da sich der Verlauf mancher Linien, die Grosse der betreffenden Abteilungen, die zvveckmasige Lage einzelner kiinstlicher Trennungslinien u. s. w. erstnach erfolgter. Auftragung der Vermessungsergebnisse bearteilen lasst." Gudira se vrlo g. n. P. i g. n. B. da oni moje zahtjeve za što preciznijimi tasatorskimi metodama, odbijaju na račun dosadanje uredjajno prakse. — Ti prigovori nemogu stajati već zato, što je naš naputak jedan od najnovijih, ter što je imao u svojim propisima glede provedbe taksat. detaila uvažiti i sve najnovije tečevine šum. znanosti. Ako ja to tražim — to netražim ničesa što sa znanošću i njezinom praktičnom prilagodbom nebi stajalo u skladu, pa su stoga topogledni prigovori obojice gospode bili skroz suvišni.*) ´J U aust. uredj. nap. osim toga što propisuje uporabu prihodnih skrižaljka za opređielenje stojbine, Iraže u opazci (str. 63.) „Die Bestanđesmittelholie liefert in đen verachiedenen, zumal in den hoheren Alteraatnfeo einen brauchbaren Massstab zur Auschatzung der Btandorts- odar Ertragtitreclasse", kako sam slifino i ja tražio. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 539 — Nemienja ništa na stvari što je g. n. B. „osupnuo" moj pripomenak glede uporabe bavarskili tablica za obračunanje pojedinih ili samo malobrojnih uzornih stabala na pokusnim plohama. Neimam razloga da svoju topoglednu tvrdnju u ičem izpravim, pošto se je, g. n. B. pri njegovom osupnuću dogodila ta mala nesreća, što je zamjenio pojmove. Dok ja govorim o pojedinim uzornim stablima, zadubio se je on u: ,Inchaltsbestimmung der Bestande". A to je velika razlika. — Dok ja tvrdim: „pošto se takav prosjek može i smije upotriebiti možda onda. gdje se radi o velikom broju istopromjernih stabala", navadja — da me pobije — g. B. Miillera: ,dass die Genauigkeit der Massantafelangaben steigt, je grosser die Zahl der stamme ist, auf welche die Anwendung findet". Nije me dakle pobio g. B., već je tim citatom upravo potvrdio prvi dio mojeg stavka. Da sam ja s mojom tvrdnjom u pravu, podučit će g. B. možda ovi citati: „Vom Hause aus sind Massentafeln zur Cubirung von Einzelstamraen wohl nicht geeignet, auch hiefiir nicht bestimmt, da sie, als Werlhe aus grossen Durchschnitten, nur wieder fur die Cubirung grosserer Holzmassen taugen. (Versuche liber Bestandessmassen — Aufnahmen vom K. Bohmerle Wien 1899.) — Dr. Fr. Baur piše u svojoj: „Holzmesskunde Berlin 1882" o uporabi bavar. tabl. ovo: „Die Bayerischen Massentafeln sind dacher auch nicht zur Massenermittlung einzelner Baume, sondern filr unter gewohnlichen Verchiiltnissen erwachseme Hochwaldbestande berechnet, und wer solchen Tafeln den Vorwurf machen will dass bei Schatzungen einzelner Stamme betrachtliche Differenzen moglich seien, zeigt hiedurch nur, dass er das Princip derselben nicht richtig aufgefast hat (str. 341)." Na koncu §. 12. uredj. naputka zahtjeva se od uredjajnika,, „da imade ispod zbroja površine za pojedine dobne razrede izkazati još i normalno stanje dobrih razreda prema izabranoj obhodnji i načinu sječe", ter naravno uporabom znakova -)-i — i razmjerje u kojem se danas nalaze pojedini dobni razredi prema budućim „normalno" zasnovanim. Ovi posljednji stavci ne stoje u uredj. naputku, ali ako i ne stoje to ih mora poznavati svatko, tko se uredjajnimi radnjami bavi. Da se pokaže ´v^mladom uredjajniku put kako bi se za buduće , dakle tečajem iduće obhodnje to normalno stanje dalo postići, koje se kod sastojinskog uredjenja osobito pomno iztražiti mora, to sam držao potrebnim, da se u uredj. naputku svakako iztakne, kako valja pri tome kalkulirati sa čistinama. Zato sam naveo iz diela prof. Guttenberga, da valja te čistine u svrhu razsudbe o razredjenju budućih dobnih razreda" pribrojiti ploštini najstarijeg, a ne najmladjeg dobnog razreda. Taj moj pripomenak — koj je strukovno izpravan već zato, što dolazi iz usta prof. Guttenberga, izazvao je buru izpravaka koli kod g. 38 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 540 — u, P. toli i g. n. B. — G. u. P. promašio je svojini izpravkom sasma. jer me upućuje na skrižaljku br. 9. (obć. porab. osnova) koja skrižaljka u obće naima sa izkazima skrižaljke dobnih razreda ništa zajedničkoga, već bi, kad je već hotio upućivati na skrižaljke, imao me bio uputiti na skrižaljku br. 6. Nu, i ovo bi bilo skroz pogriješno, jer ja s onim mojim pripomenkom nisam niti najmanje dirao u obrazac ikoje skrižaljke. A sasma je pogriješan zaključak g. u. P. da je naputak išao još i dalje od mog zahtjeva, jer da čistine dok nisu pošumljene, nije ubrojio obće u nijedan dobni razred, pogrješan zato, jer čistine dok su čistine u obće u dobni razred nespadaju, pošto ga neimaju, i jer se čistine iz skrižaljka dobnih razreda nikako ispustiti nemogu, pošto bi takvo izpuštanje i svotu ploštine šume alteriralo i pregled o normalnoj postupnosti dobnih razreda sasma onemogućilo. Još nesretniji u svojim reflexijama bio je g. n. B. jer se je — neka mi oprosti — u ovoj partiji borio proti vjetrenjači, borio proti nečemu čega ja nikada uztvrdio nisam. Gdje je u mojem sastavku tvrdnja´, „da bi se te čistine imale u stupcu najstarijega dobnoga razreda iz kazati " ili u skrižaljci dobnoga razreda u taj stupac unjeti? gdje je moja tvrdnja da bi iz skrižaljke dobnih razreda valjalo ispustiti posebni tamo se nalazeći stupac za čistine, ter iste unašati u stupac pojedinih dobrih razreda? Toga tamo neima, a nemože toga naći nitko tko neće da hotice nješto neizvrne. ...„da se ploštin e čistina (dakle svijuh) imadu u svrhu razsudbe orazredjenju budućih dobnih razreda pribrojiti ploštini (razumjevaj svotnoj) najstarijeg dobnog razreda " napisao sam ja. Tko razumije što riječi znače, taj će znati, da moraju ploštine (višebroj) čistina sumirane biti, ergo imati svoj posebni stupac i da se takove istom imadu pribrojiti ploštini (jednobroj) najstarijeg dobnog razreda. Najstariji dobni razred može biti kontiran iz 20—30 odsjeka, ali kad se ti svi u koloni dobnog razreda zbroje, onda će oni dati onu jednu ploštinu... kojjj ploštini valja pribrojit i (pišem ja), a ne pripisati dotično izkazati kako bi g. B. rado čitao iz mojeg stavka nješto, — čega tamo napisano nije. Niti je s toga prof. Guttenberg trebao obrane g. B-a protiv mene, niti sam ja njega — već ste Vi mene zlo shvatili, a prema svemu tomu se u Vašoj kritici na tri strane (328—330) — nisam ja g. nadzornice posjekao! Medjutim se dogadjaju takovi malheuri uvjek onda kada se u jednu ruku hoće sve da izkritizira, a u drugu ruku kada se sa više strasti a manje mira razpravlja Jedino glede prigovora sadržanih na str. 331. priznati mi je, da me je g. n. B. svojom obrazložbom glede „femelbetrieba" i „femelschlagbetrieba" s uspjehom oprovrgao, jer glede hrvatskog nazivoslovja |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 541 — u razlici tih načina i sjekova prije nisam bio na čistu, pa prema tome imadu odpasti moji pripomene! izneseni glede propisa §. 18. toč. b) našega uredjajnoga naputka. I ako bi time uredjajni dio tog pitanja bio riješen, to držim da šumsko-ogojna i nazivoslovna strana istoga jošte uvjek dostatno razbistrana nije. Pod „oplodnom sječom" (sa njenim sumračnim, prozračnim i dovrsnim sjekom) razumijevali smo onaj način sječe, kojeg Njemci zovu(Der Waldbau. Dr. Karl Gayer. Berlin 1882.) Erste. „schlagweise Schirmbesamung" — pojam sječinskih operacija, pomoćju kojih bude dotični odiel unutar 10—15 godina naravnim načinom pomladjen i stara nadstojna sastojina sasječena. Pod „Femelschlagbetrieb´ razumjeva gornji pisac takodjer pomladnju sastojine naravnim načinom, ali vodjenjem sječina trajućih 30—50 godina. To je sasma druga operacija od one prvašnje, tuj imade sasma drugog stručnog utiecanja na staru i mladu sastojinu no kod one prvanje. Ako je ona prvanja tipična za čiste bukove šume, ona se druga provodi u mješovitim (jela bukva, smreka, ili jela-smreka) sastojinama. Ako mi i ovu operaciju krstimo „oplodnim sjekom" onda ili pobrkamo udomaćene kod nas pojmove, ili nam je hrvatska stručna terminologija za jedan šumsko-uzgojni pojam odnosno izraz nepodpuna. Jer da jedno i drugo nije i nemože biti jedna te ista „oplodna sječa" neka je dokazom okolnost, da u slučaju ako želimo iz naše „oplodne sječe" (schlagweiser Hochwaldbetrieb) prieći u „prebornu sječu" (Plenterbetrieb) toga neposredno provesti nemožemo, već moramo iz naše „oplodne sječe" sastojinu istom provesti u „Femelschlagbetrieb", a iz ovoga istom u prebornu sječu´). Što se dakle naše strukovne terminologije tiče to stoji jedno: da (meni barem) hrvatski izraz za „Femelschlagbetrieb" nije poznat, pa kad bih htio da u hrvatskom stavku izrazim ovu misao, što sam ju gore više razpreo o prolazu iz oplodnog sjeka u preborni, to bi tada po razjašnjenju g. n. B. morao napisati: „da je prolaz iz oplodne sječe u preborni sjek moguć samo preko oplodne sječe", kojemu stavku bi — blago rečeno — manjkao svaki smisao. Ako dakle g. n. B. sa mojom kovanicom nije sporazuman, to nam neka on izvoli okrstiti „Femelschlagbetrieb" shodnijem, pa ćemo ju u brzo poprimiti, bude li ona jače i oštrije osebine te sječinske operacije označivala i od naše „oplodne sječe" ju lučila, kao što ju i lučiti mora, pošto ona obzirom na ono što sam o njezinoj karakteristici gore više rekao, može biti samo posebn a vrs t oplodne sječe, dočim oplodna sječa u smislu našeg nazivoslovja nikako nije pa niti biti nemože. Da se medjutim „Femelschlagbetrieb" nedade onako jednostavno ´) Aus der Theorie und Praxis des Femelschlagbetriebes. Von Arnolđ Engler. Bern 1905. str. 26. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 542 samo u našu „oplođnu sječu" strpati kako to g. n. B. na str. 332. opredieluje, pokušati ću dokazati iz novijeg djela o sadjenju i gojenju šuma (Leitfaden fiir den "VValdbau von W. Weise. Berlin 1903.). Weise razlučuje na str. 87. sljedeee načine sječa: Kahlschags-Hohwaldbetrieb = čista sječa \ Die Verjungung TT 1 , 1 , L \T - 1 1 - } mit tunlister Beschlei- Hocriwald mit nat. Verjungung = oplodna sjeća I ina-ima-. _,,,,,. , „ , Bedeutende Uagleichal- Fenielsctiagbetrieb = ^ \ Zogernde trgkeiten. Altersunter- Plenterwald = preborna sječa i Verjungung schiede von L´mtriebs ´ langen. Kad je dakle naša „oplodna sječa" po Gayeru: Schlagweis e Schirmbesamung a po Weiseu: Hochwald mit naturlichcr Verjiingung, onda mora obzirom na to, što Femelschlagbetrieb spada po Gayeru u „gruppen und horstweise Schirmbesamung" onaj i nješto drugoga značiti, od samo „oplodne sječe", pošto ju karakteriše od schlag weis e Schirmbesamung protivni i opriečni joj pojam. Ako se pako pod tima dvima različitima imenima kriju i dva različita pojma, dvije raznovrstne šumouporabne operacije, onda mi u hrvatskom nazivoslovju moramo za nje imati i naposebna dva naziva, kao što ih imade i njemačka stručna literatura, ili ćemo u protivnome pri strukovnom razpravlanju zamjeniti raznoznačeće pojmove. Da „Femelschlagbetrieb" nije naša oplodna sječa, odnosno da njem. stručna literatura subtilno razlikuje „Femelschlagbetrieb" i „Schlagweise Scliirmverjungung" (naš oplodni sjek) neka služi za dokaz sljedeći citat Englerov, koji je profesor šumarstva na polyteh. u Ziirichu, iz strane 25. njegovog jur spomenutog djela: „Sobald sich jedoch den Laubholzern Nadelholzer beigesellen oder diese herrschenđ werden, oder \venn es sich um vveniger giinstige Standorte oder um solche mit sehr \vecliselnden Bodenverhaltnissen handelt, verdient der Femelschlag betrieb den Vorzug vor der schlagweisen Schirmverjiing u n g". I ako jest istina da su njeki njem. pisci „Hochwald mit nat. Verjiingung" (naša oplodna sječa) poistovješčivali sa „Femelschlagbetriebom" to je oto stanovište u novije vrijeme (vidi Weisea) napušteno, a moralo se napustiti i zato: što su tamo, gdje je ipak trebalo bilo razlike tih dvajuh sjekova iztači, pisci morali u pomoć prizivati dob u trajanja pomlađnje (20 godina), dakle razlike stvarati pomoćju vrlo nepouzdanog čimbenika. Kad je dakle g. n. B. odklonio za Femelschlagbetrieb moju kovanicu, a Femelschlagbetrieb vaša „oplodna sječa" kako sam dokazao, nije, to je ostala na g. B. dužnost da nam taj način sječe za razliku od „oplodne" zgodinije okrsti, glede čega će on nedvojbeno jošte manje moći biti u neprilici nego li sam ja to bio, pri varenju moje kovanice. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 543 — Sa extemporeom g. n. B. sadržanim na str. 333.—335. biti ću u iiratko gotov. Vratolomnog skoka u mojoj razpravi nema i nemože biti. Da se uredjajni naputak sa uporabom razdobnog razdielenja dade i na drugi način provesti van po jedino spasonosnom austrijs. uredj. naputku — dokazuju i propisi uredj. wurtemberžkog i gore vi?e spomenuti teoretički citat po Guttenbergu. A da sam za existenciju austrijskog uredjajnog naputka, po kojem je sadanji naš obradjen već odavna i prije izdanja vašeg uredj. naputka, znao, dokazati ću navodom iz službovnog, po meni jošte 15. siečnja 1884. dakle prije 21 godine sastavljenog naputka za upravu i gospod. šumami biskupskog vlast, djakovačkoga, gdje no sam na str. 2. a u §. 4. propisao bio: „već sama narav vlast, posjeda uvjetuje zavođenje potrajne uporabe, ter se prigodom sastavka gosp. osnove irnade bezuvjetno na tu vrst uporabe obzir uzeti. Glede načina sastavka gospod. osnove kao i ovršbe taksacionalnih radnja imada se upotriebiti propisi naputka za omedjašenje, izmjeru i uredjenje austr. državnih i zakladnih šuma". Ako sam ja dakle već god. 1884. poznavao sadržaj austr. uredjajnog naputka onda sam ga svakako morao poznavati i god. 1896. pa da g. n. B. uvaži da đr. Graner (Tiibingen 1889.) na str. 110. o komb. razdob. razdielenju kaže: . . . „die Vorziige der Einfachheit an den Formen, der Sicherheit in den Grundlagen, der Verstandlichkeit, in der Darstellung, der Klarheit in der Erfasung der Wirtschaf(sziele, der Riicksichtnahme auf die Bedurfnisse der nachstliegenden Zuckunft und endlich der Beweglichkeit in der Anwendung und Fortfuhrung wohl kaum werden abgeschprochen werden konnen", onda će mi biti svakako dozvoljeno da uztvrdim, kako se uređjajnom umjeću tek iz našeg uredjajnog naputka učiti morao nisam, ter da sam ob okviru u kojem bi se isti bio imao držati za naše obć. šume, bio puno prije na čistom, no je naš naputak svjetlo i ugledao. Da ja svog koreferata u „Šum. listu" objelodanio nisam imade svoj posebni i skroz osobni razlog. No pošto g. n. B. na str. 333. predstavlja kao da ja o predmetu do izdanja našeg naputka sam sa sobom na šistom bio nebi, to ću i taj razlog obrazložiti. Tko se sjeća kako je gl. skupština god. 1886. tekla, znati će, da je ista dignuta iza podne i da tadanje predsjedničtvo nije smatralo dnevni red toli ozbiljnim, da bi bilo odredilo nastavak razprave za posije podne, po svoj prilici samo zato, da koreferenat nedodje do rječi i da se o predmetu nerazvije razprava. Mješće toga dangubili smo eielo posije podne po zagreb. gosionama. Već drugog dana dostavljena mi bje prijava tadanjeg društvenog predsjednika u kojoj me se objedjivalo: da u šum. društvu bunim proti postojećim zakonima (što je bilo i sa samom istinom u oprieci pošto moj tadanji zahtjev i predlog za „Inte |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 544 — lligenzpriifungom" nije izazvao bune, već je težio za izjednačenjem stručnog osposobijenja unutar našeg stališa), da sam političlii rovar i opozicionalac itd. tako: ter sam na mjerodavnom mjestu imao da podam odlučnu izjavu, da se ta prijava sa praktičnimi činjenicami i istinom kosi. Da se pri takovom stanju stvari i razpoloženju nisam smatrao obvezanim, da se odazovem pozivu onog istog društvenog predsjednika, koji me je u zvanišnom svojem svojstvu radi mog članskog rada u društvu službenim i uredovnim putem prosledjivao, ter da od tada nisam više mario da za drugu gospodu kestenje stručnih izradaka i nadalje kao dotada iz vatre vadim, toga mi valjda nitko zamjeriti neće i nesmije. A samo u tom razpoloženju smije se tražiti razlog, zašto se odličnom onom pozivu odazvao nisam. Oprovrgavali se nas dvojica ma koliko mu drago o uredjaniin načelima, do sklada doći nećemo zato, pošto stojimo na dva sasma različna stajališta. I zato ću ja sa svoje strane razpravu ob ovom predmetu smatrati ovime zaključenom. No prije nego dovršim iztaći ću da je za mene od zamana jasno bilo, daje g. n. B. naš uredjajni naputak sastavljao za vladin uredjajni ured a ne za naše kr. kot. šumare, da su njemu pri izradku tog naputka lebdile pred očima šume bitkupske i one velikih korporacija, a ne naše male obć. šume. Do tog zaključka doveo me je razpored 1 način obave izvanjskih radova. Urednici iz uredjajnog odsjeka nemogu se baviti omedjašenje m šuma vani u naravi, jer je to obsežna i vrlo dugotrajna operacija, koju predradnju ja /.a. naše obć. šume, jer njihova narav i stanje vrlo dobro poznam, za najvažniju držim. Zato je naš naputak ostavio to glavno pitanje otvorenim i prepustio vlastnikom šuma, da se za omedjašenje svojih šuma samostalno i neodvisno od sastavka same gospod. osnove pobrinu, a zato i ovaj expediens prema javnosti, ako uredjajnik naidje na geodetičke tehničke potežkoće. Javi vladi, ova će kat. ravnateljstvu i ti možeš mirno dalje raditi na taksacionalnim poslovima. Za uredjajni odsjek opredieljena je manipulacija popriečnim prirastom, za nj´ su pridržane i prihodne skrižaljke. To je sasma naravno sve zato propisano — jer pospješuje i ujednostručuje izvanjske poslove, približuje ih više fabriciranju no tehničkoj obradnji. Analiza tek. prirasta dugotrajnija je i treba vremena, ustanovljenje drvnih gromada pokusmini potezi, opredielenje raznih čimbenika, bonitovanje po razredima visina — sve uz to da te radnje nisu nikakove čarolije, iziskuju više vremena, stoje više potroška u novcu. Kad bi sve ovo obavljao kr. kot. šumar, bila bi osnova nješto skuplja, ali zato točnija i preciznija. U kratkom vremenu pribavilo bi se podataka stojećih na realnim podlogama, koji bi nam dozvoljavali da naše šume i postupak š njima na najpouzdaniji način kritici podvrći uzmognemo. |
| ŠUMARSKI LIST 12/1905 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 545 — Upravo zato ali i nebi kr. kot. šumar mogao konkurirati sa uredjajnim odsjekom, jer bi onaj uradio brže i jeftinije — sve. da bi osnova bila formalno izpravna, ali po sadržimi kud bi kamo praznija. Čemu izračunavati prihod za kasnije periode, najviše puti u jednoličnim i jednodobnim starim bukovim i hrastovim obć. šumama, kad se već iz skrižaljke dobnih razreda i plošne porabne osnove dade svom sigurnošću na potrajnost užitaka (pošto je najstariji dobni razred najjače zastupan) unutar pojedinih (ploštno valjano kontiranih perioda) zaključiti? To sve su načelne razlike izmedju zahtjeva što ih ja na gosp. osnovu stavljam, ako se hoće da u istoj budu svi radovi onako svršeni kako ih propisuje uredjajna nauka i stajalište šumarke znanosti, ter potreba za brzim uredjenjem obć. šuma. — Da se je sve to u svoje vrieme imalo pred očima i da se nije bilo kanilo centralizirati uredjajno poslovanje, tad se prije 6—7 godina nebi bilo smjelo iz šum. odsieka obustaviti svako poslovanje na radnjama oko sastavka gospod. osnova, već se je bilo imalo shodnom naredbom upravo kr. kot. šumarom naložiti, da odpočnu reambulacijom obć. šumskog po=jeda. Na taj način bi se bio obsežniji dio predradnjah jur do danas obavio, a materialni položaj kr. kot. šumara bi se bio mogao poboljšati, na što je bilo valjalo već zato misliti, pa da se tim putem popravi i nadoknadi ono, što je neuspjelom organizacijom tako temeljito i za dogledno vrijeme nepopravivo pokvareno. Želi li se ozbiljno da se i kr. kot. šumari budu mogli uredjajnimi radnjami obsežno i uspješno baviti, ter da će se njihovi radovi moći brzo i svrsihodno izpitivati i odobraavati, tad će do popunjena izdanih jur uredjajnih propisa tečajem vriemena doći morati. To je moje uvjerenje, a sada čekajmo što će vrieme donjeti. Propisi o polaganju šumarskih državnih izpita u Magjarkoj i Austriji, II. Savezno s onim, što smo u posliednjem broju, spomenuli o propisima ođnosećim se na polaganje šumarskih državnih izpita u Magjarskoj, na temelju ministarske naredbe od 3 kolovoza 1904. prelazimo sada na razmatranje propisa valjanih u tom predmetu u Austriji. |